REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Split, Domovinskog rata 4

Broj: Pp-4347/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ČH i OH zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split, klasa: 211-07/25-5/4771, urbroj: 511-12-23-25-1 od 31. ožujka 2025. nakon provedene glavne rasprave 29. srpnja 2026. u nazočnosti okrivljenika i odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 30. srpnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Prvookrivljeni: ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Č i O, rođen **.**.1967. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, po zanimanju zaštitar, zaposlen, mj. primanja 800,00 eura, lošeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan

Drugookrivljeni: OH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. L i Ž, rođen **.**.1965. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], VŠS, umirovljeni viši dočasnik HV, mj. mirovina  1.020,00  eura,  lošeg  imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan

k r i v i  s u

što su 11. veljače 2025. u 18:45 sati u Splitu u Ulici Domovinskog rata kod kbr. 61, na kolniku ceste, u blizini nebodera OTP banke, narušili javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način, tako što je zbog nesuglasica u prometu, za vrijeme dok je na semaforu bilo crveno svjetlo, prvookrivljeni ČH prišao osobnom vozilu marke ST8911-AA u kojem je na mjestu vozača sjedio drugookrivljeni OH te je počeo vikati i galamiti na njega riječima „Pičko, kako to voziš, pribit ću te, jebat ću ti mater!“ nakon čega je otvorio vrata vozača i uhvatio drugookrivljenog objema rukama za vrat te potom ga udario nekoliko puta šakom u glavu, polegao se na njega tijelom te ga pokušavao rukama gušiti hvatajući ga za vrat; a nakon što je drugookrivljeni uspio odbiti napad, izvukao se iz zahvata, izašao je iz vozila i fizički napao prvookrivljenika udarajući ga šakama u glavu te su se nastavili fizički sukobljavati udarajući se međusobno rukama po glavi i tijelu, dok je još drugookrivljenik najmanje dva puta udario prvookrivljenika nogom u tijelo, nakon što je potonji u jednom trenutku pao na tlo; a sve u prisutnosti građana koji su se tu zatekli,

dakle, na javnom mjestu ponašali se na naročito drzak i nepristojan način, narušavajući mir građana,

čime su počinili prekršaj opisan i kažnjiv po članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira; pa se na temelju istog propisa

i z r i č e

prvookrivljenom ČH

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 900,00 (devetsto) EURA

drugookrivljenom OH

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 900,00 (devetsto) EURA

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon), okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu.

Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I. Policijska postaja Split, podnijela je pod gore navedenim poslovnim brojem optužni prijedlog od 31. ožujka 2025. protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Ispitan pred sudom na glavnoj raspravi, prvookrivljeni ČH je izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani je naveo kako je kritične prigode upravljao svojim vozilom Ulicom Domovinskog rata te je zadržavao smjer kretanja na raskrižju s Dubrovačkom ulicom, odnosno da se nalazio u srednjoj prometnoj traci u pravcu zapada. Iza sebe je primijetio jedno vozilo koje se, s upaljenim svjetlima, prestrojilo u krajnju lijevu prometnu traku namijenjenu za skretanje ulijevo, nakon čega se naglo prestrojilo u njegovu prometnu traku, bez davanja pokazivača smjera, zbog čega je morao usporiti svoje vozilo kako bi izbjegao sudar. Nadalje je naveo kako je, revoltiran takvim ponašanjem vozača, nakon što se na semaforu upalilo crveno svjetlo, izašao iz vozila i krenuo prema navedenom automobilu koji je bio zaustavljen ispred njega te pokucao na prozor vozača, s namjerom da ga upozori na njegovo ponašanje. Posebno je istaknuo kako nije imao nikakvu namjeru biti nasilan. Dodao je da mu je drugi vozač, nakon što je pokucao na prozor, rekao: „Ne udaraj mi po autu“, na što mu je on odgovorio: „Božji čovječe, kako to voziš.“ Dalje je izjavio da je drugi vozač potom otvorio vrata vozila i udario ga šakom u bradu te otvorenim dlanom po ramenu. Istaknuo je kako je uslijed toga pao na njega dok se drugi vozač još nalazio u vozilu te da nije točno da bi ga hvatao za vrat, već je samo ležao na njemu i pridržavao ga kako bi ga spriječio u daljnjem napadu. Istaknuo je kako je nakon toga izašao iz vozila, da bi drugi vozač krenuo prema njemu u nekakvom borbenom stavu te ga počeo udarati šakama u predjelu sljepoočnice. U jednom trenutku da je pao na tlo, gdje ga je drugi vozač nastavio udarati nogama po tijelu i glavi. Naveo je da je tada začuo kako netko govori: „Pusti čovjeka, ubit ćeš ga.“ Na kraju je istaknuo kako ga je navedeni događaj silno uznemirio te dodao da je snimku događaja vidjela i njegova obitelj na društvenim mrežama.

2.1. Očitujući se o optužbi na glavnoj raspravi, drugookrivljeni OH je izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani je naveo kako je kritične prigode upravljao svojim vozilom Ulicom Domovinskog rata te da se, prema njegovim riječima, najnormalnije prestrojio u srednju prometnu traku, bez ugrožavanja drugih sudionika u prometu, nakon čega se zaustavio na crveno svjetlo na raskrižju s Dubrovačkom ulicom. U jednom trenutku s njegove lijeve strane da je na vozačeva vrata prišao prvookrivljenik, kojeg ne poznaje od ranije, otvorio vrata vozila te mu počeo govoriti: „Pičko, kako to voziš, pribit ću te, jebat ću ti mater“, nakon čega ga je udario nadlanicom u predjelu usne, koju mu je tom prilikom raskrvario. Istaknuo je kako je u tom trenutku sjedio vezan sigurnosnim pojasom te da ga je nogom pokušao odgurnuti od sebe, ali da iz takvog položaja nije mogao zadati udarac. Dodao je da ga je prvookrivljenik potom udario šakom u tjeme, uslijed čega je kasnije imao hematom, nakon čega je ušao u vozilo, dok ga je on udario šakom kako bi se obranio. Prvookrivljenik da je potom naslonio na njega, pokušavajući ga rukama gušiti i udarati. Za to vrijeme, kako je istaknuo, ležao je na suvozačevom mjestu te je otvorio suvozačeva vrata, pokušavajući se nogama odgurnuti i izaći iz vozila na ta vrata. Dalje je naveo da ga je prvookrivljenik u jednom trenutku pustio te izašao iz vozila i krenuo prema svome automobilu. Istaknuo je kako je tada krenuo prema njemu jer nije znao hoće li prvookrivljenik nešto uzeti iz automobila, a smatrao je i da si nije mogao dopustiti da ga netko tako napada bez ikakvog povoda. Na kraju je priznao da je prvookrivljenika udario, uslijed čega je ovaj pao na tlo, gdje ga je potom udario nogom. Pritom je istaknuo da se radilo o laganom udarcu, više s namjerom da ga ponizi i „nauči pameti“ zbog njegovog prethodnog nasilnog ponašanja.

3. Tijekom dokaznog postupka ispitan je svjedok LH, pregledane su snimke događaja dostavljene na DVD mediju (video nadzor OTP Banke i snimka policijskog službenika) te su pročitani snimka potvrda o privremenom oduzimanju predmeta br. 01590574 i liječnička dokumentacija koju je dostavio prvookrivljenik. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, iz koje je vidljivo da okrivljenici prethodno nisu prekršajno kažnjavani.

3.1. Ispitan u svojstvu svjedoka, ŽH je izjavio kako se sjeća događaja zbog kojeg je pozvan, budući da se nalazio u trećem vozilu u nizu koje se zaustavilo na semaforu na raskrižju Ulice Domovinskog rata i Dubrovačke ulice. Istaknuo je kako smatra da je isključivi krivac za fizički sukob bio vozač vozila koje se nalazilo ispred njega, odnosno drugog vozila u nizu. Nadalje je naveo da se sjeća kako je navedeni vozač izašao iz vozila, prišao vozaču prvog vozila te mu počeo nešto govoriti, nakon čega ga je udarao i pokušavao izvući iz vozila, pri čemu je dodao da se sada ne može sjetiti svih pojedinosti događaja. Dodao je kako se vozač prvog vozila u jednom trenutku uspio osloboditi sigurnosnog pojasa te je izašao iz vozila za drugim vozačem, nakon čega su se njih dvojica fizički sukobljavali na cesti. Pritom je istaknuo da se, prema njegovom sjećanju, nije radilo o ozbiljnijim udarcima, već više o međusobnom naguravanju. Na kraju je naveo da se sjeća kako su obojica u jednom trenutku pali na tlo, ali da se ne može sjetiti je li bilo udaraca dok se netko od njih nalazio na tlu.

3.2. Prvookrivljenik je prigovorio iskazu svjedoka u djelu koji se kosi s njegovom obranom, ističući da je on reagirao tek kada ga je drugookrivljeni prvi udario šakom dok se nalazio u autu.

3.3. Svjedok je na to izjavio kako on taj udarac nije vidio.

4. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.

5. Odredbom članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da prekršaj čini onaj koji se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način; za što je propisana novčana kazna u visini od 700,00 (sedamsto) do 4.000,00 (četiri tisuće) eura ili kazna zatvora do 30 dana.

6. Dakle, u konkretnom slučaju postoje suprotstavljene izjave okrivljenika, gdje obojica nastoje svoje ponašanje prikazati u povoljnijem svjetlu i izbjeći odnosno umanjiti svoju prekršajnu odgovornost; ali istovremeno postoje drugi izvori saznanja u vidu neutralnog svjedoka-očevica ŽH, koji ne poznaje nijednog aktera te osobito snimke video nadzora mjesta događaja, kao najobjektivnijeg i najpouzdanijeg izvora spoznaje o odlučnim činjenicama. Tako video snimka u velikoj mjeri demantira obranu prvookrivljenog ČH, jer je iz nje prije svega razvidno da je imenovani bio taj koji je otvorio vrata vozila drugookrivljenika, nakon što je prišao prozoru vozača i vidno nervozno gestikulirao u njegovom pravcu. Iz snimke također proizlazi da je ČH prvi zadao udarac OH, odnosno započeo s fizičkim napadom za vrijeme dok je potonji sjedio u vozilu, što je uostalom istaknuo i svjedok ŽH. U svakom slučaju, iz sadržaja snimke, s obzirom na kvalitetu slike i udaljenost kamere, ne može se ustvrditi da bi drugookrivljeni prvi zadao udarac šakom, odnosno otvorenim dlanom, kako to navodi prvookrivljenik. Nadalje se na snimci jasno vidi, opet protivno navodima prvookrivljenika, da drugookrivljenik u vozilu nije napravio nikakav salto unatrag, što je uostalom i neživotno s obzirom na manjak prostora u kabini vozila. No, s druge strane, na snimci se jasno vidi kako prvookrivljenik drugookrivljenika udara šakama, naslanja se na njega svojim tijelom i rukama ga hvata za vrat. Pritom treba primijetiti da je neuvjerljiva i neživotna tvrdnja okrivljenog ČH kako „nije imao nikakvu namjeru biti nasilan“, jer je doista teško za povjerovati da je kritične prigode samo želio mirno objasniti drugookrivljeniku prometne propise i upozoriti ga na ponašanje.

6.1. Iz snimke je nadalje vidljivo kako nakon intervencije nepoznatog prolaznika prvookrivljenik izlazi iz automobila OH te odlazi u pravcu svoga vozila, da bi mu potonji zatim prišao užurbanim korakom i počeo ga udarati šakama u glavu. Na snimci se također vidi da prvookrivljenik u jednom trenutku pada na tlo i da ga je drugookrivljenik najmanje dvaput udario nogom u tijelo. Upravo iz ovog razloga se u postupanju OH ne može govoriti o nužnoj obrani ni eventualnom intenzivnom ekscesu, jer je napad prvookrivljenika već bio završio, a on je započeo novi napad, koji je bio jednako intenzivan, ako ne i intenzivniji od prethodnog napada na njega. U krajnjoj liniji, sam drugookrivljenik je u svojoj obrani cinično izjavio kako je udarac nogom zadao „s namjerom da ga ponizi i nauči pameti zbog njegovog prethodnog nasilnog ponašanja.“

6.2. Sve navedeno je u najvećoj mjeri potvrdio svjedok ŽH, s tim da je s obzirom na protek vremena logično da se nije mogao sjetiti svih detalja događaja. Slijedom iznesenog, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili utuženi prekršaj, upravo na način na koji je to opisano u izreci presude. Pritom se ističe kako je činjenični opis korigiran i prilagođen rezultatima dokaznog postupka, čime se okrivljenicima ne stavlja na teret veća kriminalna količina niti se izišlo iz okvira optužbe.

6.3. Što se pak tiče ispunjenja bića utuženog djela, s obzirom na to da je riječ o međusobnom višestrukom fizičkom napadu sredstvima podobnima za zadavanje ozljeda (zatvorena šaka, obuvena noga) te kod činjenice da se incident odvio na jednom od najfrekventnijih raskrižja u Splitu, gdje je uza sve ostalo ometao tijek prometa i ugrožavao njegove sudionike te ne koncu da je snimka događaja objavljena na internetskim portalima i društvenim mrežama, zbog čega je uznemirila veći broj građana; nema nikakve sumnje da postupanje koje se okrivljenicima stavlja na teret sadrži element osobite drskosti i nepristojnosti, a kojim se ostvaruju obilježja kvalificiranog oblika prekršajnog djela protiv javnog reda i mira.

7. Prilikom odabira vrste i mjere prekršajnopravne sankcije, ovaj sud je na strani oba okrivljenika kao otegotnu okolnost uzeo u obzir iskazanu upornost u počinjenju prekršaja, a kao olakotnu njihovu dosadašnju prekršajnu neosuđivanost. Polazeći od navedenog, sud je okrivljenicima izrekao novčane kazne u visini koja je primjerena naprijed utvrđenim okolnostima i kriminalnoj količini; smatrajući da će se na taj način adekvatno postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

7.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

8. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako su okrivljenici proglašen krivima, obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.

Split, 30. srpnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Sanja Tolić, v.r.

Mario Bakota,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Visoki prekršajni sud RH.

Presuda se dostavlja:

- okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis