REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž Ovr 187/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Renati Marić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagateljice osiguranja MČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po NČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnica Anđelka Marušić, odvjetnica u [adresa], protiv protivnice osiguranja RČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci od 17. rujna 2025. poslovni broj Ovr-1189/2025-7, 30. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Žalba predlagateljice osiguranja MČ iz [adresa], odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci od 17. rujna 2025. poslovni broj Ovr-1189/2025-7.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagateljice osiguranja radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je uložila predlagateljica osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353.st.1. točka 1. do 3. ZPP-a. U žalbi u bitnom ističe da se tražbina predlagateljice osiguranja sastoji u pravu vlasništva na predmetnoj nekretnini , a protivnica osiguranja je povrijedila to pravo nevaljanim upisom u zemljišne knjige. Bitna povreda se sastoji u tome što sud nije održao niti jedno ročište. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje i odredi privremenu mjeru, a podredno da rješenje ukine i vrati na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, utvrdio da sud nije počinio bitne povrede, pravilno je utvrdio činjenice i pravilno primijenio materijalno pravo.

5. Predmet postupka osiguranja je prijedlog predlagateljice za osiguranje nenovčane tražbine zabranom protivnici osiguranja da otuđi ili optereti posebni dio nekretnine i to 1. Suvlasnički dio: 13/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) u naravi Stan br. 1 u suterenu, koji se sastoji od tri hodnika, četiri sobe, kupaonice s WC-om, dnevnog boravka i kuhinje s blagovaonicom, ukupne površine 101,82 m2, s pripadkom spremišta u podrumu površine 5,75 m2, sveukupne površine stana i pripadka 107,57 m2. Stanu pripada i kućni vrt oznake 3 površine 451 m2, koji je posebni dio neodvojivo povezan sa zgradom sagrađenom na k. č. br. [katastarska čestica] opisanom kao SPINČIĆI 725 m2 (DVORIŠTE 625 m2, KUĆA, SPINČIĆI k.b. 257), upisanom u Zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnoj knjizi.

5.1. Odredbom čl. 346. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – u daljnjem tekstu OZ) propisano je da radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Odredbom čl. 347. st. 1. toč. 4. istog zakona propisano je da radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito i zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu.

6. Iz prijedloga za određivanje privremene mjere proizlazi:

- da je predmetnu nekretninu Protivnica osiguranja stekla temeljem kupoprodajnog ugovora koji je zaključen između Protivnice osiguranja kao kupca i Predlagateljice osiguranja kao prodavateljice, ali na način da je pri sklapanju kupoprodajnog ugovora Predlagateljica osiguranja bila zastupana po Protivnici osiguranja, a Protivnica osiguranja istovremeno se našla u dvostrukoj ulozi kupca i prodavatelja i predmetnu nekretninu otuđila sebi kao kupcu za iznos od samo 10.000,00 eura, što je potpuno nerazmjerno vrijednošću nekretnine, čija stambena površina iznosi 107,57 m2, uz vrt u površini od 451 m2;

- da je predlagateljica osiguranja temeljem Specijalne punomoći od 8. kolovoza 2023.g. opunomoćila Protivnicu osiguranja da može u njezino ime i za njen račun zaključiti kupoprodajni ugovor;

- da je Protivnica osiguranja zloupotrijebila danu joj specijalnu punomoć;

- da je Predlagateljica osiguranja odmah po saznanju za otuđenje predmetne nekretnine opozvala specijalnu punomoć danu Protivnici osiguranja;

- da je upis Protivnice osiguranja najprije bio odbijen, nakon što je podnijela prigovor, rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Rijeci, posl.br.: Z-32595/2024 od 7. srpnja 2025.g. preinačeno je pobijano rješenje i dopuštena je uknjižba prava vlasništva Protivnice osiguranja na predmetnoj nekretnini, a protiv kojeg će rješenja Predlagateljica osiguranja u zakonskom roku izjaviti žalbu i pokrenuti odgovarajući postupak pred sudom radi uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja ;

- da Predlagateljica osiguranja namjerava protiv Protivnice osiguranja pokrenuti parnični postupak pred Općinskim sudom u Rijeci radi uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

7. U obrazloženju svoje odluke prvostupanjski sud navodi da se vjerojatnost ne presumira. Ona predstavlja uvjerenje da ima više argumenata koji govore u prilog postojanju ili nepostojanju neke činjenice nego onih koji govore protiv njenog postojanja odnosno nepostojanja. Učiniti određenu činjenicu vjerojatnom, također, spada u domenu dokazivanja, s tim da je ovdje riječ o nižem stupnju dokazivanja. To dalje znači da i u tom slučaju, radi utvrđenja te činjenice, treba predložiti određene dokaze. Za utvrđenje činjenice postojanja tražbine nije dokaz Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 4. prosinca 2024., specijalna punomoć od 8. kolovoza 2023., niti povijesni izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu. Ujedno, opoziv specijalne punomoći od 8. kolovoza 2023. koji je uslijedio naknadno 6. prosinca 2024. također nije dokaz postojanja tražbine u smislu odredbe članka 346. stavak 1 OZ-a, zbog čega sud zaključuje kako u konkretnom slučaju nije ispunjena prva zakonska pretpostavka iz članka 346 OZ-a, a obzirom pretpostavke za određivanje privremene mjere moraju biti kumulativno ispunjene.

8. Zauzeto stajalište suda prvoga stupnja u cjelini pravilnim nalazi i ovaj sud, budući je isto rezultat pravilnih činjeničnih utvrđenja i pravilne primjene materijalnog prava, time da je sud za svoja utvrđenja i ocjenu činjeničnih navoda dao valjane razloge, koji nisu dovedeni u sumnju navodima žalbe protivnika osiguranja. Osim toga upis prava vlasništva protivnice osiguranja još nije pravomoćan, predlagateljica koristi redovne pravne lijekove, u ovom trenutku predlagateljica nije još učinila vjerojatnim postojanje tražbine, a tako niti opasnost da će se bez takve mjere spriječiti ostvarenje tražbine. Dakle, iz samog prijedloga i priloženih isprava proizlazi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere, zbog čega sud ima zakonsku ovlast odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere bez zakazivanja rasprave.

9. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, sud je žalbu odbio sukladno odredbi članku 380. točka 2. ZPP- a u vezi s odredbom člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona.

U Požegi, 30. srpnja 2026.

Sutkinja

Renata Marić