REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-10285/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Šurjak, uz sudjelovanje Ane Pavlek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe HRVATSKI TELEKOM d.d., zbog prekršaja iz članka 169. stavka 1. točke 6. Zakona o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine" broj 76/22, 14/24 i 45/26), povodom optužnog prijedloga RH, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti - HAKOM, Klasa: 344-08/26-06/04, Ur.br.: 376-08-26-3 od 22. srpnja 2026. podnesenog sudu 24. srpnja 2026., 30. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

Okrivljena pravna osoba: HRVATSKI TELEKOM d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, OIB: 81793146560, operator javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, kojeg zastupaju TĆ i GĆ, oboje iz [adresa],

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi na području Republike Hrvatske, kao operator za značajnom tržišnom snagom, kojemu je to svojstvo određeno na tržištu veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište, Odlukom HAKOM-a, KLASA: UP/I-344-01/18-03/04, URBROJ: 376-05-1-19-12 od dana 19. lipnja 2019. te pripadajućom Analizom tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište koja je sastavni dio navedene Odluke HAKOM-A, od srpnja 2022. do lipnja 2023. nije postupao u skladu s regulatornom obvezom pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže (dalje: obveza pristupa), obvezom transparentnosti i obvezom nediskriminacije koje mu je odredio HAKOM, što je utvrđeno inspekcijskim postupkom koji je proveo inspektor elektroničkih komunikacija na sljedeći način:

- jer je u postupku inspekcijskog nadzora inspektora elektroničkih komunikacija, na temelju reprezentativnog uzorka kojim je obuhvaćeno, tj. ispitano 17,5 % od ukupnog broja spornih zahtjeva (1.211 zahtjeva) operatora korisnika A1 za realizaciju usluge za nove krajnje korisnike (ukupno 48 ispitanih zahtjeva), utvrđeno da je operator neopravdano odbio 30 zahtjeva, što čini iznimno visok udio od 62,5 %. Zahtjevi su odbijeni na adresama za koje je operator HT u B2B izvještaju 40 iskazao dostupnost svoje veleprodajne usluge. Utvrđeno je da podaci u B2B izvještaju 40 sadrže netočne informacije o dostupnosti jer postoji odstupanje podataka unesenih u sustav od stanja na terenu odnosno adresama, a što je u suprotnosti s obvezom pristupa koja je propisana Odlukom HAKOM-a. Također, operator HT odbija zahtjeve A1 navodeći razloga za odbijanje zahtjeva koji nisu propisani Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa koja je u primjeni od 5. srpnja 2021. odnosno od 5. studenog 2022. te od 1. siječnja 2023. (dalje: Standardna ponuda), koji su uvjet samo za primjenu duljih rokova realizacije (15, 30 ili 45 dana umjesto sedam radnih dana), dok u pojedinim slučajevima samo navodi kako ne postoje tehničke mogućnosti, te neopravdano odbija iste zahtjeve i po nekoliko puta, suprotno člancima 4.1 do 4.3. Standardne ponude, a što je suprotno regulatornoj obvezi transparentnosti propisanoj Odlukom HAKOM-a,

- jer je utvrđeno temeljem analize izvješća o KPI vrijednostima (Key Performance Indicators – glavni pokazatelji učinkovitosti) koji predstavljaju službene, javno objavljene podatke o vrijednostima glavnih pokazatelja učinkovitosti, da postotak zahtjeva realiziranih u željenom ili predviđenom roku za nove korisnike po svjetlovodnoj pristupačnoj mreži operatora korisnika A1 u IV tromjesečju 2022., odnosno u I tromjesečju 2023. iznosi 52,55 %, odnosno 63,42%, dok za operatora Telemach Hrvatska d.o.o. iznosi 72,88%m odnosno 81,01%, za operatora TERRAKOM d.o.o. iznosi 58,49%, odnosno 74,29%, za operator ISKON Internet d.d. (sada brand operatora HT) iznosi 61,24%, odnosno 68,98%, a za maloprodaju operatora HT iznosi visokih 88,47%, odnosno 89,14%, odnosno da je postotak zahtjeva realiziranih u željenom ili predviđenom roku za nove korisnike po svjetlovodnoj pristupnoj mreži značajno povoljniji za maloprodaju operatora HT u odnosu na operatora korisnika A1, što izravno ukazuje na postojanje diskriminacije, odnosno da HT više vodi računa o poštovanju rokova kor realizacije usluga po svjetlovodnoj mreži za svoje maloprodajne korisnike nego kod realizacije veleprodajnih usluga za operatora korisnika A1, čime se A1 i njegovi maloprodajni korisnici dovode u neravnopravan položaj u odnosu na maloprodaju operatora HT i njegove maloprodajne korisnike, a što je suprotno regulatornoj obvezi nediskriminacije, propisanoj Odlukom HAKOM-a,

dakle nije postupao u skladu s regulatornom obvezom pristupa, obvezom transparentnosti i obvezom nediskriminacije koje se obveze međusobno nadopunjuju te su određen Odlukom HAKOM-a, Klasa: UP/I-344-01/18-03/04,URBROJ: 376-05-1-19-12 od dana 19. lipnja 2019. (dalje: Odluka HAKOM-a) te pripadajućom Analizom tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište (dalje: Analiza) koja je sastavni dio Odluke HAKOM-a:

- jer podaci u B2B izvještaju sadrže netočne informacije o dostupnosti (lokacija, grad, naselje, ulica i kućni broj, oznaka iz DGU registra, vrsta objekta, napomena ako nema kapaciteta) odnosno postoje odstupanja između podataka unesenih u sustav od stvarnog stanja na terenu odnosno adresama te na taj način nije omogućio pristup informacijama o statusu dostupnosti usluge do krajnjeg korisnika koje je obvezan omogućiti putem B2B pristupa (Web servisi), čime je postupao suprotno utvrđeno obvezi pristupa kojom mu je propisana obveza ažuriranja podataka (poglavlje 7.1., str. 60 Analize) u što je moguće kraćem roku;

- jer je neopravdano odbijao zahtjeve navodeći razloge koji nisu definirani važećom Standardnom ponudom te je na taj način postupao suprotno uvjetima definiranim odredbama članka 4.1. do 4.3. Standardne ponude, odnosno suprotno regulatornoj o9bvezi transparentnosti propisanoj Odlukom HAKOM-a, a koja je HT- u određena kao dopunska obveza uz obvezu pristupa (poglavlje 7.3., str. 68 Analize);

- jer nije pružao usluge drugim operatorima korisnica ima uz jednake uvjete i razinu kakvoće usluge koju osigurava za svoje vlastite usluge odnosno nije pružao usluge operatoru korisniku A1 uz jednake uvjete na način da je više vodio računa o poštivanju rokova kod realizacije usluge po svjetlovodnoj mreži za svoje maloprodajne korisnike nego kod realizacije veleprodajnih usluga za operatora korisnika A1, te je na taj način postupao suprotno određenoj regulatornoj obvezi nediskriminacije, propisanoj Odlukom HAKOM-a (poglavlje 7.2., str. 62 Analize);

a što je sve potvrđeno detaljno provedenim inspekcijskim nadzorom u kojem je inspektor elektroničkih komunikacija donio Rješenje KLASA: UP/I-344-07/23-01/68, URBROJ: 376-05-2-25-40 od 9. lipnja 2025.,

time je u svojstvu operatora s značajnom tržišnom snagom postupio suprotno regulatornim obvezama koje su mu određene Odlukom,

te je u navedenom slučaju postupio protivno Odluci HAKOM-a iz članka 101. stavka 2. tada važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 76/22, 14/24; dalje ZEK),

što je kao pravna osoba u svojstvu operatora s značajnom tržišnom snagom postupila suprotno Odluci HAKOM-a iz članka 101. stavka 2. tada važećeg ZEK-a kojom su joj određene regulatorne obveze pristupa, transparentnosti i nediskriminacije, na tržištu veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište, čime je počinila prekršaj iz članka 169. stavka 1. točke 8. tada važećeg ZEK-a.

Dakle, da bi opisanim ponašanjem počinili prekršaj iz članka 169. stavka 1. točke 6. Zakona o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine" broj 76/22, 14/24 i 45/26)

II) Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Republika Hrvatska, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM, pod oznakom Klasa: 344-08/26-06/04, Ur.br.: 376-08-26-3 od 22. srpnja 2026. podnijela je 24. srpnja 2026. optužni prijedlog protiv okrivljene pravne osobe, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. Sud je ispitujući optužni prijedlog temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona utvrdio da djelo koje se okrivljenoj pravnoj osobi HRVATSKI TELEKOM d.d. stavlja na teret nije prekršaj iz članka 169. stavka 1. točke 6. Zakona o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine" broj 76/22, 14/24 i 45/26), niti je činjenični opis optužbe podvediv pod neki drugi zakonski opis prekršaja s istim objektom zaštite.

3. Prema činjeničnom opisu optužbe vrijeme počinjenja prekršaja je period od srpnja 2022. do lipnja 2023., pa obzirom da se radi o trajnom prekršaju čija radnja traje duže vrijeme, sukladno odredbi članka 16. stavka 2. Prekršajnog zakona, smatra se da je prekršaj počinjen danom prestanka radnja, odnosno protekom lipnja 2023.

4. Prema optužnom prijedlogu, a nakon provedenog inspekcijskog nadzora, inspektor elektroničkih komunikacija donio je Rješenje Klasa: UP/I-344-07/23-01/68, Urbroj: 376-05-2-25-40 kojim utvrđuje da Hrvatski Telekom d.d. iz Zagreba ne provodi obvezu nadzora i ne postupa u skladu s regulatornim obvezama i to dana 9. lipnja 2025. Potom je 24. srpnja 2026. protekom više od godine dana od donošenja prethodno citiranog Rješenja i nakon što su stupile na snagu Izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama 7. svibnja 2026., podnio predmetni optužni prijedlog zbog predmetnog prekršaja propisanog kao tešku povredu Zakona o elektroničkim komunikacijama.

5. Odredbom članka 3. Prekršajnog zakona propisano je u stavku 1. da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, pa bi na počinitelja u smislu odredbe čl. 3. st. 1. Prekršajnog zakona trebalo primijeniti Zakon o elektroničkim komunikacijama koji je bio na snazi od 12. srpnja 2022. do 14. veljače 2024. ("Narodne novine" broj 76/22).

6. Međutim, odredbom članka 3. u stavku 2., 3. i 4. Prekršajnog zakona propisano je:"(2) Ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. (3) Ako se u slučajevima iz stavka 2. ovog članka izmijeni naziv ili opis prekršaja ili izmijeni naziv propisa, sud će ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa pa ako utvrdi da postoji, primijenit će propis koji je blaži za počinitelja. Nema prekršaja ako pravni kontinuitet ne postoji. (4) Izmijeni li se propis za vrijeme trajanja počinjenja prekršaja, primijenit će se propis koji je bio na snazi u vrijeme dovršenja radnje."

7. Sud je ispitujući optužni prijedlog, te ispitujući postoji li pravni kontinuitet utvrdio da se nakon počinjenja prekršaja, protekom lipnja 2023., Zakon o elektroničkim komunikacijama izmijenio dva puta. Prvi puta su Izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama stupile na snagu 15. veljače 2024. - Zakon o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine" broj 76/22 i 14/24), te tim Izmjenama nije promijenjen opis prekršaja iz članka 169. stavka 1. točke 8. Zakona o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine" broj 76/22 i 14/24).

8. Međutim drugom Izmjenom Zakona o elektroničkim komunikacijama koje su stupile na snagu 7. svibnja 2026., opis prekršaja koji se optužnim prijedlogom stavlja na teret okrivljenoj pravnoj osobi izmijenjen je na način da prekršaj koji je činjenično opisan u optužnom prijedlogu više nije podvediv pod kažnjivu odredbu novog Zakona o elektroničkim komunikacijama, dakle pravni kontinuitet ne postoji od dana 7. svibnja 2026. kada je Zakon o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine" broj 76/22, 14/24 i 45/26) izmijenjen, te je izmijenjeni propis sada podveden pod članak 169. stavak 1. točku 6. Zakona o elektroničkim komunikacijama.

9. Kao osobito teška povreda Zakona o elektroničkim komunikacijama koji je bio na snazi u vrijeme prekršaja ("Narodne novine" broj 76/22), kao i dalje u izmijenjenom Zakonu o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine" broj 76/22 i 14/24) u članku 169. stavku 1. točki 8. bilo je propisano: "Novčanom kaznom u iznosu od 1% do najviše 10% vrijednosti ukupnog godišnjeg brutoprihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ostvarenog u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća, kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja u svojstvu operatora sa značajnom tržišnom snagom ne postupi u skladu s regulatornim obvezama koje mu je odredila Agencija (članak 101. stavak 2.).

10. Izmjenama Zakona o elektroničkim komunikacijama koje su na snazi od 7. svibnja 2026. ("Narodne novine" broj 76/22, 14/24 i 45/26) izmijenjen je i opis prekršaja iz ranijeg članka 169. stavka 1. točka 8., te je sada u članku 169. stavku 1. točki 6. Zakona o elektroničkim komunikacijama propisano: "Novčanom kaznom u iznosu do najviše 10% vrijednosti ukupnog godišnjeg brutoprihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ostvarenog u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća, kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja u svojstvu operatora sa značajnom tržišnom snagom ne postupa u skladu s regulatornim obvezama koje mu je odredila Agencija, pri čemu je mogla nastati značajna šteta i značajno je narušeno tržišno natjecanje (članak 101. stavak 2.)".

11. Opis prekršaja koji se okrivljenoj pravnoj osobi optužnim prijedlogom stavlja na teret više nije podvediv pod novi propis iz članka 169. stavka 1. točke 6. Zakona o elektroničkim komunikacijama koji je na snazi od 7. svibnja 2026., jer predviđa kao bitni konstitutivni element prekršaja i utvrđenje bitnog obilježja prekršaja da je zbog ne postupanja u skladu s regulatornim obvezama mogla nastati značajna šteta i značajno je narušeno tržišno natjecanje.

12. Slijedom navedenoga, obzirom da je Sud, ispitujući optužni prijedlog utvrdio da djelo koje se okrivljenoj pravoj osobi stavlja na teret, nije prekršaj, valjalo je okrivljenu pravnu osobu HRVATSKI TELEKOM d.d. osloboditi optužbe temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona.

13. S obzirom da je okrivljena pravna osoba oslobođena optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu 30. srpnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Ana Pavlek

Ivana Šurjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude okrivljenici, tužitelj, te osobe navedene u čl. 192. st. 1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8 u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja:

1. okrivljena pravna osoba: HRVATSKI TELEKOM d.d., Radnička cesta 21, Zagreb

2. tužitelj: Republika Hrvatska, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti,

Ulica Roberta Frangeša-Mihanovića 9, [adresa] Zagreb

3. pismohrana-ovdje.