Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama – Buie
Buje, Istarska 1
Repubblica di Croazia
Tribunale comunale di Pisino
Sezione distaccata di Buje – Buie
Via dell'Istria 1, 52460 Buie
Posl. br. Ovr-602/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, po sutkinji Margareti Vivoda, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika – specijalista Ruso Gorana, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja AETERNUM d.o.o. Kraljevica, Kalina 4, Kraljevica, OIB 68186361248, zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ranić i Matić, odvjetnicima iz Rijeke, protiv protivnika osiguranja S.E.G.G.A. d.o.o. Potpićan, Rudarska 9, Potpićan, OIB 01569503898, radi osiguranja novčane tražbine, 30. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:
"I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja isplate u visini 13.272,28 EUR-a određuje se privremena mjera kojom se protivniku osiguranja zabranjuje podnošenje na prisilnu naplatu, aktiviranje, korištenje ili bilo kakvo raspolaganje bjanko zadužnicom OV-9263/2022 od dana 29.07.2022. godine, j.b. Vesna Ćuzela iz Rijeke izdanoj od strane predlagatelja osiguranja.
II. Zabranjuje se Financijskoj agenciji zaprimanje na provedbu, evidentiranje, obrada i provedba prisilne naplate po bjanko zadužnici iz točke I. izreke ovog rješenja, ukoliko protivnik osiguranja istu podnese na izravnu naplatu za vrijeme trajanja ove privremene mjere.
III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi isplate predlagatelju kao tužitelju iznosa od 13.272,28 EUR-a stečenih bez osnove na strani protivnika osiguranja kao tuženika aktiviranjem bjanko zadužnice OV-9262/2022 od dana 29.07.2022. godine, j.b. Vesna Ćuzela iz Rijeke.
IV. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu." .
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je u prijedlogu od 28. srpnja 2026. predložio da sud odredi privremenu mjeru kojom se protivniku osiguranja zabranjuje podnošenje na prisilnu naplatu, aktiviranje, korištenje ili bilo kakvo raspolaganje bjanko zadužnicom izdanoj od strane predlagatelja osiguranja te kojom se zabranjuje Financijskoj agenciji zaprimanje na provedbu, evidentiranje, obrada i provedba prisilne naplate po istoj bjanko zadužnici.
2. Predlagatelj osiguranja navodi da je od protivnika osiguranja unajmio građevinsku skelu koju je koristio na gradilištu na kojem je izvodio građevinske radove za investitora u svojstvu jednog od izvođača radova. Tijekom izvođenja radova investitor je prestao izvršavati svoje ugovorne obveze prema izvođačima, uslijed čega su nastali ozbiljni poremećaji u odnosima između investitora i izvođača, ali i između samih izvođača.
Na predmetnom gradilištu radove je izvodio i izvođač OŠ sa svojom tvrtkom, koji je prema navodima i pretpostavkama predlagatelja, bez znanja i odobrenja predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja, samovoljno uklonio predmetnu građevinsku skelu s gradilišta te ju odvezao i postavio na drugo gradilište. Zbog navedenog događaja protiv OŠ podnesena je kaznena prijava pred nadležnim državnim odvjetništvom, nakon čega su predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja kao oštećenici preuzeli kaznene progone pred nadležnim sudom. Protivnik osiguranja konstantno zahtijeva od predlagatelja osiguranja da mu nabavi potpuno novu građevinsku skelu (iako je razlika u vrijednosti od one polovne, ukradene neminovna), uz izričitu i učestalu „opomenu“ da će, ukoliko to ne učini u skorije neodređeno vrijeme, aktivirati bjanko zadužnicu koja se nalazi u njegovom posjedu, a koja je dana od strane predlagatelja osiguranja.
Predmetna bjanko zadužnica je dana protivniku osiguranja po njegovom inzistiranju u trenutku sklapanja njihova poslovnog odnosa, no njegova svrha kao sredstva osiguranja do dana današnjeg nije definirana. Predlagatelj u cijelosti osporava postojanje takve vrste tražbine. Sama činjenica da je predmet najma otuđen protupravnim postupanjem treće osobe nad kojom je u tijeku kazneni progon iniciran od obje izvanparnične strane ne znači automatski da najmoprimac odgovara za nastalu štetu. Posebno se i opetovano ističe kako predmetna bjanko zadužnica u posjedu protustranke nije povezana niti s jednim ugovorom, sporazumom ili posebnom izjavom iz koje bi proizlazilo da ista služi kao instrument osiguranja upravo tražbine određene ili odredive naknade štete zbog otuđenja predmetne građevinske skele, niti je njezina svrha na bilo koji način određena ili ograničena. Osim što je sporan osnov same zadužnice, sporna je i visina jer se bjanko zadužnica kroz provedbeno tijelo Financijsku agenciju može aktivirati na cjelokupni iznos koji pokriva, ali i na ograničene iznose unutar potpisanog maksimuma. Stoga postoji bojazan da se ustegne prevelik novčani iznos sa računa predlagatelja, a isti da nije u cijelosti osnovan.
Tražbina predlagatelja osiguranja bila bi buduća novčana tražbina stjecanja bez osnove na strani predlagatelja osiguranja u odnosu na protivnika osiguranja. Osim navedene buduće novčane tražbine, predlagatelj osiguranja već ima postojeću novčanu tražbinu stjecanja bez osnove prema protivniku osiguranja, koji je prije pokretanja ovog postupka, dana 20. srpnja 2026., iskoristio i aktivirao u cijelosti još jednu bjanko zadužnicu radi neposredne prisilne naplate svojih navodnih potraživanja u pogledu iste osnove i pod istim okolnostima, zbog čega je predlagatelj već pretrpio štetu i koja je blokirala njegov račun. U pogledu toga predlagatelj se nalazi unutar roka od 60 dana za pokretanje prijedloga radi nedopuštenosti i odgode ovrhe, a u slučaju nepriznavanja predmetnog prijedloga isti će neminovno pokrenuti tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odnosno tužbu radi stjecanja bez osnove. Protivnik osiguranja sada predlagatelju osiguranja najavljuje aktiviranje još jedne bjanko zadužnice radi naplate među strankama u cijelosti sporne tražbine koja očigledno nastaje zbog krađe skele.
Vjerojatnost svojih tražbina, kako eventualne buduće tako i trenutno postojeće predlagatelj osiguranja učinio je vjerojatnim, a opasnost nije nužno dokazati jer određivanjem ove privremene mjere kod protivnika osiguranja ne nastaje nikakva šteta, a kamoli neznatna.
Neovisno o tome, postoji i opasnost od nemogućnosti ili otežane mogućnosti ostvarenja povrata novčanih sredstava predlagatelju osiguranja, koja je dodatno pojačana financijskim stanjem protivnika osiguranja. Iz javno dostupnih godišnjih financijskih izvješća proizlazi da je protivnik osiguranja tijekom 2025. godine ostvario ukupne prihode od približno nešto manje od 513.000,00 EUR, rashode od približno nešto manje od 511.000,00 EUR te dobit od približno manje od 2.000,00 EUR. Iako navedeni podaci sami za sebe ne predstavljaju dokaz insolventnosti protivnika osiguranja, oni nedvojbeno pokazuju da protivnik osiguranja posluje uz zanemarivu dobit te da ne raspolaže očitim viškom vlastitih sredstava iz kojih bi bez poteškoća mogao vratiti iznos od zadužnicom osiguranih sredstava ukoliko se u naknadnom sudskom postupku utvrdi da su prva, ali i ova druga prisilna naplata izvršena bez pravne osnove. Prema tome, dobit društva je uvelike manja od visine maksimuma novčanih sredstava osiguranih bjanko zadužnicama, bez prethodnog dogovora i ugovora. Time postoji realna opasnost da će ostvarenje postojeće tražbine predlagatelja radi povrata već naplaćenih sredstava, kao i buduće tražbine koja bi nastala aktivacijom predmetne bjanko zadužnice, biti znatno otežano ili potpuno onemogućeno.
2.1. Podneskom od 29. srpnja 2026. predlagatelj osiguranja dostavlja dokaz o podnošenju prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedloga za odgodu prijenosa te podatke o poslovanju predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja.
3. Zahtjev za osiguranje novčane tražbine privremenom mjerom nije osnovan.
4. Sukladno odredbi čl. 344. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/2022 i 6/2024, dalje u tekstu: OZ), privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (st.2.). Slijedom navedenog, pretpostavke za određivanje privremene propisane odredbom čl. 344. stavak 1. OZ -a moraju biti kumulativno ispunjene.
5. Predlagatelj osiguranja u cijelosti osporava osnov tražbine za koju navodi da protivnik osiguranja namjerava ostvariti aktivacijom zadužnice, kao i visinu iznosa koju bi na taj način protivnik osiguranja mogao ostvariti, navodeći pri tome bojazan od ustege prevelikog novčanog iznosa koji bi onda predstavljao njegovu tražbinu prema protivniku osiguranja, primjenom instituta stjecanja bez osnove. Navedena tražbina, iako moguća, po ocjeni suda nije učinjena vjerojatnom u dovoljnoj mjeri za određivanje predložene privremene mjere. Naime, tražbina predlagatelja osiguranja bi mogla nastati ukoliko protivnik osiguranja aktivacijom zadužnice stekne veći iznos od onoga koji mu pripada, odnosno za čije stjecanje nema osnov, ali pod uvjetom da predlagatelj osiguranja to ostvari u eventualnom budućem sudskom postupku, što za sada nije učinio s dovoljnim stupnjem vjerojatnosti za određivanje predložene privremene mjere.
6. U pogledu tražbine za koju predlagatelj osiguranja navodi da već ima prema protivniku osiguranja, temeljem aktivacije druge bjanko zadužnice, ističe se da vjerojatnost postojanja iste ovisi o uspjehu predlagatelja osiguranja u postupku proglašenja pljenidbe i prijenosa tražbine nedopuštenim, što također nije učinjeno vjerojatnim u dovoljnoj mjeri za određivanje predložene privremene mjere.
7. Također, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da će bez predložene privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati te stoga nije ispunjen ni drugi kumulativno propisani uvjet iz čl. čl. 344. stavak 1. OZ-a.
Naime, iz podataka o poslovanju protivnika osiguranja, dostavljenih od strane predlagatelja osiguranja podneskom od 29. srpnja 2026. proizlazi da protivnik osiguranja ima bonitet A-, da posluje stabilno uz određene faktore rizika, da nema poreznog duga i uredno isplaćuje plaće svojim radnicima. Prema navodima predlagatelja osiguranja iz prijedloga za određivanje privremene mjere prihodi protivnika osiguranja za 2025. godinu iznosili su oko 513.000,00 eura. Slijedom navedenog, proizlazi da je poslovanje protivnika osiguranja stabilno, a predlagatelj osiguranja nije naveo niti jednu okolnost koja bi ukazivala na opasnost da će bez predložene privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, što je uvjet za određivanje privremene mjere.
8. Stav predlagatelja osiguranja da opasnost da će bez predložene privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine u konkretnom slučaju nije nužno dokazati jer određivanjem predložene privremene mjere kod protivnika osiguranja ne nastaje nikakva šteta, a kamoli neznatna , po ocjeni ovog suda nije osnovan.
Naime, svrha bjanko zadužnice, propisane odredbom čl. 215. OZ-a, je osigurati brzu, efikasnu i prisilnu naplatu novčane tražbine. Navodi predlagatelja osiguranja kako uskratom mogućnosti takve naplate protivniku osiguranja neće nastati nikakva šteta u suprotnosti su sa samim institutom bjanko zadužnice.
Predlagatelj osiguranja je potvrdom bjanko zadužnice dao je suglasnost da se radi naplate tražbine protivnika osiguranja, čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate protivniku osiguranja, pa bi oduzimanjem tog svojstva bjanko zadužnici - određivanjem predložene privremene mjere svakako nastala šteta protivniku osiguranja u vidu gubitka instrumenta osiguranja.
9. Slijedom navedenog prijedlog za određivanje privremene mjere je odbijen te je odlučeno kao u izreci.
U Bujama – Buie 30. srpnja 2026.
Sutkinja
Margareta Vivoda
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenje dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 8 (osam) dana od dostave rješenja.
DNA:
1. predlagatelji osiguranja p. p.,
2. protivnik osiguranja, uz prijedlog s prilozima.
