REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-765/2022-75
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužitelja GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],kojeg zastupa punomoćnica Marija Vučković, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika GRAWE Hravatska d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 5, OIB:28406115764, kojeg zastupa punomoćnik Mladen Golojuh, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon javne i glavne rasprave održane i zaključene dana 9. srpnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja Marije Vučković, odvjetnice i punomoćnika tuženika Mladena Golojuha, odvjetnika, dana 30. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku GRAWE Hrvatska d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 5, OIB: 28406115764 isplatiti tužitelju GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 75.000,00 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 9. prosinca 2021. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do dana 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke ( referentne stope ) za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.618,76 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 30. srpnja 2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 15.3.2019., oko 7,30 sati upravljao biciklom te se kretao Gruškom ulicom u Zagrebu kada je ČH, upravljajući osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] vožnjom unatrag prilikom izlaska s parkirališta, zadnjim dijelom osobnog vozila udario u desnu stranu bicikla kojim je upravljao tužitelj te u desnu stranu tijela tužitelja, a uslijed kojeg udarca automobilom je tužitelj pao je s bicikla na asfalt na lijevu stranu tijela te zadobio tjelesne povrede. U trenutku nastanka predmetnog štetnog događaja tužitelj je imao zaključenu policu osiguranja kod tuženika i to Policu osiguranja nesretnog slučaja broj 7,126.233 sa osiguranom svotom osiguranja za trajni invaliditet na iznos od 75.000,00 EUR uz ugovorenu progresiju prema članku 7. t. 5. ugovorenih Općih uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja do iznosa od 150.000,00 EUR.
2. Tužitelj je u predmetnom štetnom događaju pretrpio brojne tjelesne ozljede koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji koja se prilaže tužbi. Smatra kako mu je uslijed ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi zaostao trajni invaliditet u visini od 60% prema Tablicama za određivanje postotka trajnoga invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja / nezgode / i to prema članu 7.53, a za oštećenje vida prema t. 13-14, oštećenje ruke i živca ruke prema t. 119- 126 i povreda noge prema t. 178 što prema klauzulama ugovora za progresiju preko police osiguranja iznosi naknadu od 120 % u postotku od osigurane svote osiguranja, odnosno iznosi 90.000,00 Eur.
3. Prije pokretanja ovog spora se tužitelj obratio tuženiku na način da mu je dana 11.11.2021. podnio prijavu nesretnog slučaja uz koju je dostavio svu dokumentaciju (presliku izvješća o prometnoj nezgodi, cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, potvrdu liječnika), a koju prijavu je tuženik neosnovano otklonio dopisom od dana 9.12.2021.. Kako tuženik do danas nije ispunio svoju obvezu, to tužitelj ovom tužbom od tuženika potražuje isplatu ugovorne štete, odnosno osigurnine u iznosu od 90.000,00 EUR-a, u kunskoj protuvrijednosti, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 9.12.2021. pa do isplate. Potražuje i trošak parničnog postupka uvećano za zateznu kamatu tekuću od presuđenja pa do isplate.
Tužitelj uz tužbu kao dokaze prilaže: izvješće o prometnoj nezgodi, Policu osiguranja nesretnog slučaja, opće uvjete za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) AUVB – 2011, tablicu za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode), medicinsku dokumentaciju, račune za troškove liječenja te potvrdu liječnika obiteljske medicine o ranijim ozljedama.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje kako su tužitelj kao osiguranik i ugovaratelj osiguranja te tuženi kao osiguravatelj imali sklopljenu polici osiguranja nesretnog slučaja broj 7,126.233 sa trajanjem od 1.5.2018. pa do 1.5.2020. na osiguranu svotu za rizik trajne invalidnosti do 75.000,00 EUR sa progresijom (ako je trajna invalidnost veća od 50%), a uz primjenu Općih uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja AUVB 2011 te pripadajućih Tablica za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode).
5. Tuženik osporava osnov i visina tužbenog zahtjeva u cijelosti, kao i opis štetnog događaja kako ga tužitelj opisuje u tužbi. Naime, o predmetnom štetnom događaju sačinjeno je izvješće o prometnoj nezgodi, a vjerodostojnost istoga se nikako ne može provjeriti. Pod pretpostavkom da se je zaista desila prometna nesreća gdje se je ozlijedio tužitelj, tada je nužno bilo pozvati policiju (čl. 175. Zakona o sigurnosti prometa na cestama). Vozilo koje je navodno udarilo tužitelja bilo je osigurano kod „Sava osiguranja“ d.d. te prema informacijama koje je dobio tuženi isto osiguravajuće društvo također spori nastanak štetnog događaja. Nadalje se spori i uzročno posljedična veza, odnosno pod pretpostavkom da je tužitelj i pao sa bicikla kako se u tužbi opisuje tada ne bi mogao zadobiti sve tjelesne ozljede koje se u tužbi i medicinskoj dokumentaciji navode. Osporava se vjerodostojnost priložene medicinske dokumentacije, budući u predmetnom štetnom događaju postoje brojne suspektne okolnosti i nelogičnosti.
6. Pored već navedene suspektne okolnosti uopće nastanka štetnog događaja kako se opisuje u tužbi, tužitelj je sa tuženim sklopio samo policu osiguranja od rizika nastanka trajne invalidnosti kao posljedice štetnog događaja, bez inače uobičajenog životnog osiguranja kao vida štednje, na vrlo visoki iznos sa trajanjem od svega 2 godine, platio je samo jednu premiju, te je upravo tada došlo do navodnog štetnog događaja. Prema informacijama koje ima tuženi, tužitelj je na sličan način sklopio policu osiguranja od rizika nastanka trajne invalidnosti na veliki iznos i sa Generali osiguranjem d.d. U nekim dijelovima medicinske dokumentacije (primjerice nalaz SBMR Stubičke Toplice od 17.2.2020) navodi se kako se radi o „nesreći na radu“ za koju bi onda odgovarao dodatno i tužiteljev poslodavac. Izrazito je statistički i životno nevjerojatno sklopiti više osiguranja samo i isključivo od rizika nastanka trajne invalidnosti na kratak rok a na vrlo visoke osigurane svote, a tada upravo u tom kratkom osiguranom razdoblju pretrpjeti navodno vrlo teško ozljeđivanje.
7. Liječenje tužitelja je nekonzistentno, tužitelj je posjećivao razne zdravstvene ustanove te privatne liječnike, premda je uobičajeno liječenje započeti, terapije primati i liječenje okončati te kontrolne preglede obavljati u jednoj zdravstvenoj ustanovi. Tužitelj se je odbio pregledati kod tuženikovog liječnika cenzora, što je njegova ugovorna obveza. U odnosu na predloženo vještačenje trajne invalidnosti tužitelja tuženik ističe da valja primijeniti cjelovite Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) pri čemu se posebice ističe kako tužitelj ne ostvaruje pravo na utvrđivanje trajne invalidnosti:
- po osnovi suženja vidnog polja a sukladno posebnim odredbama iz točke 24/t 8 posebnih odredbi (trajni invaliditet se ne ocjenjuje ako su takve ozljede nastale kao posljedica natučenja mekog oglavka, potresa mozga, ozljede mekih struktura vrata ili nastale mehanizmom trzajne ozljede vratne kralježnice);
- po osnovi trzajne ozljede vratne kralježnice a sukladno posebnim odredbama iz točke 97/ t 2 posebnih odredbi (trajni invaliditet se ne ocjenjuje zbog smanjene pokretljivosti vratne kralježnice nakon ozljeda mekih struktura vrata u vidu istegnuća mišića ili instabiliteta zbog ligamentarnog oštećenja vratne kralježnice);
- po osnovi diskus hernije na 2 nivoa, sukladno posebnim odredbama iz točke 97/ t 5 posebnih odredbi (trajni se invaliditet ne ocjenjuje zbog bolnih stanja zbog degenerativnih promjena vratne kralježnice, a koja uključuje herniju disic intervertebralis, diskopatiju, spondilozu, bolni sindrom kralježnice – cervikalni, cervikobrahijalni, cervikotoralni, toraklani i lumbalni sindrom, spondilolistezu, spondilolizu, sakragiju, miofascitis, kokcigodiniju, ishijalgiju ili fibrozitis);
- po osnovi žučnih tegoba i pripadajuće operacije kao i bolesti štitnjače budući se radi o bolestima, a ne ozljeđivanju temeljem utuženog nesretnog slučaja, odnosno ne radi se o nesretnom slučaju u smislu uvjeta osiguranja.
Tuženik predlaže odbiti tužitelja sa tužbom i postavljenim tužbenim zahtjevom u cijelosti, a tuženome dosuditi prouzročene parnične troškove.
8. Tužitelj je u cijelosti ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a prigovore tuženika odbacuje kao nejasne, neargumentirane i pravno neutemeljene. U odnosu na prigovor tuženika da je bilo nužno na licu mjesta po nastanku štetnog događaja pozvati policiju, tužitelj ističe kako je odmah po nastupu štetnog događaja na licu mjesta ispunjeno Europsko Izvješće o prometnoj nesreći kao jedinstveni obrazac koji služi za utvrđivanje činjeničnoga stanja o samoj nesreći. Okolnost što o prometnoj nesreći nije obaviještena policija, već je tužitelj uslijed zadobivenih ozljeda zatražio hitnu medicinsku pomoć na KBC Zagreb, Centar za hitnu medicinu, Rebro ne može biti odlučna za tvrdnju tuženika kako štetni događaj nije nastao. Da je štetni događaj nastao dokazuje već dokumentacija priložena tužbi. Tužitelj je u štetnom događaju zadobio višestruke ozljede uslijed kojih je provodio dugotrajno liječenje te bio na bolovanju od dana 15.3.2019. do dana 18.7.2019., a po podnesenoj prijavi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Zagreb tužitelju je zadobivene ozljede priznao kao ozljedu na radu . U odnosu na prigovor da i osiguratelj vozila spori štetni događaj tužitelj ističe da je navedeno i relevantno za ovaj postupak te da svaki osiguratelj može osporavati svoju obvezu na isplatu i kao procesni subjekt u parničnom postupku koristiti svoja prava, što ne znači da su navodi osiguratelja kojima se osporava obveza ili iznosi prigovori ujedno i osnovani, a zasigurno ne mogu predstavljati bilo kakav valjani argument tuženiku. U odnosu na osporavanje uzročno posljedične veze tužitelj ističe da je upravo u štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede uslijed kojih je provodio dugotrajno liječenje, što jasno proizlazi iz dostavljene medicinske dokumentacije. U odnosu na osporavanje vjerodostojnosti priložene medicinske dokumentacije, tužitelj ističe da je isto neumjesno i potpuno neargumentirano, a naglašava i da je tužitelj s tuženikom sklopio ugovor o osiguranju koji tuženiku nije bio suspektan, ali mu je odmah postao suspektan kada je uslijed nastupa osiguranog rizika trebao platiti osigurninu. Vezano uz navode da su tužitelju ozljede koje je zadobio priznate kao ozljeda na radu ističe da se radi o potpuno različitim obvezama koje se međusobno isključuju.
9. Tvrdnja tuženika kako je tužitelj odbio pregled tuženikovog liječnika cenzora neistinita je. Tužitelju je tuženik odredio pregled u terminu koji tužitelju nije odgovarao te je tužitelj odmah od tuženika zatražio da mu se omogući drugi termin pregleda. Tuženik tužitelju nije omogućio drugi termin pregleda već mu je uputio dopis kojim otklanja svoju obvezu. Stoga suspektna može biti jedino poslovnost tuženika u pristupu obradi odštetnog zahtjeva svog osiguranika. Tvrdnje tuženika kako bi tužitelj sklapao „više osiguranja“ te kako bi Generali osiguranju d.d. prijavljivao štetni događaj od dana 15.3.2018. ne samo da nije odlučna za ishod ovog spora već je i neistinita. Budući se tuženik u odgovoru na tužbu poziva na paušalne i ničim argumentirane navode koje naziva „informacijama koje je dobio“, a koje „informacije“ su neistinite tužitelj zahtijeva od tuženika da dostavi jasan pisani dokaz o tome kome se tuženik obratio, koje informacije je zatražio i s kojom pravnom osnovom, kao i tko je izdao neistinite „informacije“ koje je dobio. Sve iznesene „suspektne okolnosti“ uopće nisu suspektne, a niti su istinite pa je jasno kako tuženik iznošenjem istih tek nastoji izbjeći svoju ugovornu obvezu te platiti osigurninu. U prilogu podneska tužitelj dostavlja daljnji dokaz i to nalaz i mišljenje sudskog vještaka Igora Jakoplića o dinamici nastanka štetnog događaja, kao i nalaz i mišljenje sudskog vještaka Davora Mayera o uzročno posljedičnoj vezi između štetnog događaja i ozljeda tužitelja.
10. Tuženik je ostao kod svih istaknutih prigovora, a navode tužitelja osporava u cijelosti. Posebno naglašava da se protivi korištenju priloženog prometnog i sudsko medicinskog vještačenja u ovom postupku.
11. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom osiguranog iznosa ugovorenog Policom osiguranja nesretnog slučaja broj 7,126.233 i to na ime zaostalog trajnog invaliditeta uslijed ozljeda koje je zadobio dana 15.3.2019. oko 7,30 sati. Kretao se Gruškom ulicom kada je ČH iz [adresa], upravljajući osobnim vozilom reg. oz. [registarska oznaka] vožnjom unatrag prilikom izlaska s parkirališta, zadnjim dijelom osobnog vozila udario u desnu stranu bicikla kojim je upravljao tužitelj te desnu stranu tijela tužitelja, a uslijed kojeg udarca je tužitelj pao s bicikla na asfalt na lijevu stranu tijela te zadobio tjelesne ozljede. Nesporna je pasivna legitimacija. Sporna je dinamika nastanka osiguranog slučaja, uzročno posljedična veza između navodnog pada s bicikla i zadobivenih ozljeda, kao i njihov opseg. Sporna je visina tužbenog zahtjeva. Sporno je i je li se tužitelj na valjani način obratio tuženiku, posebno je li se odazvao na pregled tuženikovog liječnika cenzora ili je isti odbio. Sporna je vjerodostojnost medicinske dokumentacije priložene uz tužbu.
12. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije dostavljene uz tužbu. Nisu uzeti u obzir nalazi i mišljenja sudskih vještaka prometa i sudske medicine sačinjeni za potrebe drugog sudskog postupka budući se korištenju istih tuženik protivi. Pregledan je tužiteljev zdravstveni karton. Saslušani su tužitelj ŽH i svjedok ČH. Proveden je očevid na licu mjesta u Zagrebu u Gruškoj ulici na kojem je bio prisutan i stalni sudski vještak za promet Neven Ereš, dipl. ing., sve kako bi po kazivanju tužitelja i svjedoka na licu mjesta mogao utvrditi dinamiku nastanka štetnog događaja. Na okolnost uzročno posljedične veze između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda tužitelja provedeno je sudsko medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Vedrani Petrovečki. Na okolnost zadobivenih ozljeda te visine zaostalog trajnog invaliditeta prema tuženikovim Tablicama za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) provedeno je oftalmološko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Branimiru Cerovskom te vještačenje po stalnom sudskom vještaku za ortopediju i traumatologiju iz. prof. dr. sc. Miljenku Franiću. Cijeneći provedene dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu: ZPP-a), sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.
13. Tužitelj i tuženik su dana 24.4.2018. ugovorili Policu osiguranja nesretnog slučaja broj 7,126.233 sa trajanjem osiguranja na dvije godinu, od 1.5.2018. do 1.5.2020., kao osiguranje nesretnog slučaja za jednu osobu Select care. Sastavni dio navedene Police su Opći uvjeti za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) i Tablica za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja.
Prema čl. 921 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO-a), ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja. Predmetna Polica osiguranja pokriva sljedeće osigurane slučajeve: smrt uslijed posljedica nesretnog slučaja (50.000,00 EUR), osiguranje za trajni invaliditete s progresijom do 150.000,00 EUR (75.000,00 EUR), naknadu za lom kostiju (150,00 EUR) i ugovorenu bolničku dnevnicu (25,00 EUR). Osiguranje je zaključeno prema Općim uvjetima za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) AUVB-2011 i Posebnim uvjetima KK/41, EU/110/1, EU/113/1, EU/115, EU/80035. Osigurana je i svota za smrt kao posljedica prometne nezgode (50.000,00 EUR) i troškovi liječenja (1.000,00 EUR).
14. Iz priložene medicinske dokumentacija proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju od 15.3.2019. zadobio natučenje desnog koljena, natučenje desnog nožnog zgloba, natučenje lijevog ramena, istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, natučenje glave lijeve. Obiteljska liječnica tužitelja dr. GHŽ u liječničkoj svjedodžbi od dana 19.6.2020., nakon uvida u zdravstveni karton tužitelja, daje potvrdu da tužitelj nije imao tjelesne ozljede desnog koljena, lijevog lakta, glave i vrata niti oftalmoloških oboljenja u vidu posttraumatske optičke neuropatije prije prometne nesreće u kojoj je stradao 15.3.2019., niti poslije tog datuma 15.3.2019. nije pretrpio nove ozljede i stradavanja.
15. Nije sporno da je tužitelj kao osiguranik ispunio svoju obvezu i prijavio tuženiku nesretan slučaj po kojoj prijavi mu tuženik nije isplatio zatraženu osigurninu već je svoju obvezu otklonio dopisom od dana 9.12.2021.
16. Sporna je dinamika nastanka štetnog događaja opisanog u tužbi. Iz priloženog Izvješća o prometnoj nezgodi od dana 15.3.2019., vidljivo je da su isti sastavili i potpisali tužitelj i svjedok ZH. Navedeno je da se nezgoda desila u 7:30 sati, mjesto nezgode: parkiralište Gruška iza Konzuma. Kao okolnosti nezgode naznačeni su da je vozilo izlazilo iz parkirališta, kretalo se unatrag, da je u nezgodi bilo ozlijeđenih i štete na vozilu. Sačinjena je skica nesreće u trenutku sudara te su opisana vidljiva oštećenja na vozilu VH, Audi A4, reg. ozn. [registarska oznaka] (ogreban zadnji branik i vrata prtljažnika). Navedeno je i da je vozilo ŽH bicikl. Na okolnost sporne dinamike nastanka štetnog događaja sud je dana 2.3.2023. proveo očevid na licu mjesta u Gruškoj ulici u Zagrebu na kojem je saslušao tužitelja i svjedoka VH.
17. Svjedok ZH je potvrdio da je predmetnog dana bio parkiran na prvom parkirnom mjestu, odmah do nogostupa te se svojim vozilom kretao u rikverc. Prije nego je krenuo pogledao je lijevo, desno, naprijed, nazad, ali tužitelja nije vidio. Nije ga udario nego je on zakočio za auto i to dio znaka iznad registracijskih tablica sa volanom. Na stražnjem djelu auta je ostao trag i dva kruga od znaka auta Audi su pukla. Izašao je svojim autom cca pola metra. Kretao se vrlo sporo budući je tek krenuo, misli da nije palio pokazivač smjera. Misli da je izašao ravno. Nije se kretao jer je morao vidjeti cestu budući stablo koje se nalazi odmah uz to parkirno mjesto zaklanja pogled. Misli da nije bilo parkiranih vozila uz rub ceste, zbog proteka vremena se ne može točno sjetiti. Sada ima drugi auto, stari je prodao. Izjavio je i da ima fotografiju svog vozila nakon udarca tog dana.
18. Tužitelj ŽH je opisao da se predmetni štetni događaj desio ujutro oko 7,15 - 7,30 sati. Išao je na posao. Ne sjeća se kakve su bile vremenske prilike, nije bilo ni kiše ni snijega. Vozio je bicikl s brzinama, kretao se prosječnom brzinom, ne može reći kojom, lagano se spuštao nizbrdicom, vozio je uz desni rub kolnika, nikuda se nije žurio. Ne može reći koliko je brzo vozio svjedok, zapravo taj auto nije ni primijetio, svjedoka nije vidio. U trenutku kada je osjetio kao da ga je netko gurnuo, a to je bio svjedok u svom automobilu, nije niti bio svjestan što se desilo dok nakon par metara, cca 2m dalje, nije pao na lijevu stranu. Udario je glavom i teško ozlijedio ruku. Cijeli volan bicikla mu je bio izvrnut toliko da ga nije mogao odmah izravnati. Živi u [adresa] i od mjesta pada do doma je bicikl gurao. Kada je došao kući ostavio je bicikl u šupi jer ga je sve jače počelo boljeti. Bicikl je popravio nakon nekog vremena, volan je uspio izravnati sam uz jaču snagu.
19. Očevid je proveden u prisutnosti stalnog sudskog vještaka Nevena Ereša, dipl. ing koji je slušao iskaze tužitelja i svjedoka, fotografirao mjesto štetnog događaja te zajedno sa sudom utvrdio da nigdje u blizini nema biciklističke staze. Uz suglasnost stranaka vještaku je predana i fotografija svjedoka ČH koja pokazuje stanje njegovog vozila nakon udarca tog dana. Na temelju navedenog, kao i analize cijelog spisa, sudski vještak je dana 28.11.2023. dostavio sudu svoj nalaz i mišljenje u kojem utvrđuje dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja. Vještak daje mišljenje da je vozilo svjedoka ČH (očito omaškom naveden kao osiguranik tuženika) svojim stražnjim, više desnim dijelom naletjelo na desnu bočnu stranu bicikla tužitelja pri čemu je u nastavku tužitelj na biciklu izgubio ravnotežu i zajedno s biciklom pao na kolnik. Mjesto sudara, gledano u smjeru kretanja bicikla tužitelja, nalazilo se na desnoj polovini kolnika udaljeno od zamišljenog desnog ruba kolnika i vanjskog ruba parkirališnog prostora oko 0,5 m. Brzina kretanja vozila svjedoka ČH neposredno prije i u trenutku sudara mogla je iznositi oko 5-10 km/h, a bicikla tužitelja oko 10 km/h. Provedena analiza pokazuje da je vozilo svjedoka ČH radnjom uključivanja u promet vožnjom unatrag presjeklo put kretanja tužitelju na biciklu koji kretao svojom desnom polovinom kolnika na udaljenosti oko 0,5 m od zamišljenog desnog ruba kolnika i vanjskog ruba parkirališnog prostora pa je stoga radnja uključivanja u promet vožnjom unatrag vozila svjedoka ČH bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Svjedok ČH je prije započinjanja radnje uključivanja u promet u svom desnom bočnom ogledalu i okretanjem glave mogao uočiti tužitelja na biciklu koji se nalazio udaljen od mjesta sudara samo oko 0,7 m pa da je odustao od radnju uključivanja u promet, do sudara ne bi došlo. Tužitelj u tehničkom smislu nije imao mogućnosti izbjegavanja sudara u utvrđenoj dinamici nastanka predmetnog štetnog događaja.
20. Tužitelj nije imao prigovor na opisani nalaz i mišljenje vještaka. Tuženik u cijelosti osporava zaključke vještaka kao nepouzdane i neprovjerljive jer su utemeljeni na spornim i osporenim tvrdnjama tužitelja i svjedoka, a ne na nespornim i fiksiranim materijalnim dokazima. Ističe da na mjestu događaja nisu zatečeni nikakvi materijalni tragovi, da se za predočenu fotografiju koja ukazuje na manje oštećenje (ogrebotinu) automobila svjedoka ČH ne može pouzdano utvrditi kada je i gdje nastala i imali li kakve veze s predmetnim štetnim događajem, do oštećenja na biciklu tužitelja nisu niti utvrđene. Nema niti tehničkih elemenata za izračun brzine kretanja sudionika. Nema niti jednog pouzdanog materijalnog dokaza ili traga o tome da se desio utuženi štetni događaj na mjestu i u vrijeme koje navodi tužitelj.
21. Sudski vještak se na prigovore tuženika usmeno očitovao na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 20.5.2026. Naveo je da je svoj pisani nalaz i mišljenje izradio na temelju stanja spisa te provedenog očevida na mjestu štetnog događaja. Radnja uključivanja u promet vožnjom unatrag osiguranika tuženika je bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Kako nakon štetnog događaja nije bio obavljen očevid od strane policije, tako nisu niti bili utvrđeni ili fiksirani bilo kakvi materijalni tragovi koje bi mogao koristiti prilikom vještačenja. Stoga je za izradu vještačenja korišteno Izvješće o prometnoj nezgodi te fotografija oštećenog vozila osiguranika tuženika koja mu je predočena na očevidu. Iz te fotografije, a koristeći iskaze oba sudionika prilikom očevida, je izradio dinamiku i utvrdio mogućnosti izbjegavanja sudara od strane oba sudionika. Na navedenoj fotografiji jasno se vidi trag krajnjeg desnog djela upravljača bicikla tužitelja koji je došao u kontakt s pokrovom motora vozila osiguranika tuženika te u nastavku oštetio i oznaku marke vozila osiguranika tuženika koja se nalaze na središnjem djelu pokrova prtljažnika, ne vidi se upravljač tuženika niti bicikl tužitelja. Iz navedenih oštećenja jasno i nedvojbeno proizlazi zaključak da je u predmetnom štetnom događaju došlo do kontakta ova dva vozila na način kako je utvrdio u svom pisanom nalazu i mišljenju pri kojem u cijelosti ostaje. Nije imao priliku izvršiti neposredan uvid u oštećenja vozila osiguranika tuženika jer je koristio samo navedenu fotografiju koja je u nalazu i mišljenju. Nije izvršio niti pregled bicikla tužitelja. Prilikom očevida nije utvrdio bilo kakve materijalne tragove koji bi bili posljedica predmetnog štetnog događaja pri čemu dodaje da nije realno za očekivati da bi skoro četiri godine nakon štetnog događaja na mjestu ostali neki materijalni tragovi. Obzirom na utvrđenu dinamiku ne može isključiti mogućnost da niti očevidom neposredno nakon štetnog događaja na kolniku ne bi bili pronađeni bilo kakvi materijalni tragovi. Nije utvrđivao vjerodostojnost fotografije, mjesto i vrijeme njenog nastanka, ali je registarska oznaka identična oznaci vozila osiguranika tuženika, dok je položaj i oblik nastalih oštećenja u skladu sa utvrđenom dinamikom. (vještak se nakon iskaza ispravi te potvrdio da kada govori o osiguraniku tuženika misli o svjedoku ČH).
22. Nakon opisanog usmenog odgovaranja na prigovore tuženika i pojašnjavanja pisanog nalaza i mišljenja, tuženik nije imao daljnjih prijedloga niti prigovora na utvrđenu dinamiku nastanka štetnog događaja. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenja vještaka jer je provedenom analizom utvrdio da je vozilo svjedoka ČH radnjom uključivanja u promet vožnjom unatrag presjeklo put kretanja tužitelju na biciklu koji kretao svojom desnom polovinom kolnika na udaljenosti oko 0,5 m od zamišljenog desnog ruba kolnika i vanjskog ruba parkirališnog prostora pa je stoga radnja uključivanja u promet vožnjom unatrag vozila svjedoka ČH bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Vještak je detaljno i jasno objasnio da mu je za opisano utvrđenje bila dovoljna dokumentacija iz spisa (Izvješće o prometnoj nesreći i fotografija oštećenog vozila svjedoka ČH koja je sastavni dio pisanog nalaza i mišljenja), a posebno da nije realno za očekivati da bi na mjestu štetnog događaja, koje su pregledali i vještak i sud, ostali neki materijalni tragovi u vrijeme provođenja očevida, ali niti neposredno nakon udarca, sve obzirom na utvrđenu dinamiku, oštećenja na vozilu svjedoka ČH (manja oštećenja stražnjeg branika i prtljažnika vidljiva na fotografiji i opisana u Izvješću o prometnoj nezgodi) te biciklu tužitelja (iskrivljeni upravljač s desne strane).
23. Na okolnost uzročno posljedične veze između naprijed opisanog štetnog događaja i ozljeda tužitelja provedeno je sudsko medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Vedrani Petrovečki, specijalisti sudske medicine. Sudski vještak je pregledao dokumentaciju u spisu te je pročitao nalaz i mišljenje prometnog vještaka nakon čega je sudu dana 2.2.2025. dostavila svoj nalaz i mišljenje. Navodi da iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj ŽH (r. **.**.1986.), u trenutku odvijanje štetnog događaja u dobi od 32 godine, stradao kao vozač bicikla dana 15.3.2019. kada je na desnu stranu bicikla s kojim se prevozio naletjelo osobno vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], koje se kretalo unatrag prilikom izlaska iz parkirališta u Gruškoj ulici u Zagrebu. Iz prvog ambulantnog pregleda na dan ozljeđivanja proizlazi da su u medicinskoj dokumentaciji bile postavljene dijagnoze natučenja desnog koljena (bolnost na dodir u području vanjske strane koljena, te slaba bol s unutrašnje strane koljena), natučenje desnog nožnog zgloba (oteklina oko koštanog nastavka lisne kosti u području nožnog zgloba uz reduciranu pokretljivost), natučenja lijevog ramena (rame otečeno i bolno), istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu, te natučenja glave lijevo (čeono-sljepoočno oguljotina i manji hematom). Tijekom liječenja proizašlo je da je u području koljena nastao izljev, a uz to je utvrđeni razdor prednje ukrižene sveze. Natučenje lijevog ramena rezultiralo je razdorom tetive lopatičnog (nadgrebenskog mišića) i ozljedom (istegnućem) ručnog živčanog spleta. Oftalmološkim pregledima postavljena je dijagnoza optičke neuropatije po ozljeđivanju uz suženje vidnog polja obostrano i nepotpunu unutarnju oftalmoplegiju obostrano. Uz preglede kirurga – traumatologa, ortopeda, neurologa, fizijatra i oftalmologa obavljao je preglede psihijatra te endokrinologa (smanjene vrijednosti hormona štitnjače zbog autoimune bolesti štitnjače). U promatranom vremenskom razdoblju tužitelj je laparoskopski odstranio žučni mjehur zbog kamenca. Zadatak sudskomedicinskog vještaka je bio utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda tužitelja navedenih u medicinskoj dokumentaciji. Uspoređujući ozljede koje je zadobio tužitelj s dinamikom odvijanja predmetnog štetnog događaja koja se navodi u nalazu i mišljenju prometnog vještaka, proizlazi da je do primarnog kontakta došlo između vozila osiguranika tuženika i desne noge tužitelja kada su nastale ozljede desne noge u području koljena i desnog nožnog zgloba. Ovaj nalet doveo je do destabilizacije i pada tužitelja na lijevu stranu tijela kada su nastale sve ostale ozljede koje proizlaze iz medicinske dokumentacije (glava, lijevo rame i lijeva ruka).
Iz navedenog opisa nastanka ozljeda u tužitelja ĐH proizlazi zaključak da su sve prethodno navedene ozljede mogle nastati u dinamici odvijanja predmetnog štetnog događaja, a kako to i proizlazi iz stanja spisa. Postavljenu dijagnozu smanjenih vrijednosti hormona štitnjače zbog autoimune bolesti štitnjače nije moguće uzročno-posljedično povezati sa štetnim događajem. Ovo stanje je postojalo i prije štetnog događaja. I operativni zahvat odstranjenja žučnog mjehur nije u svezi sa štetnim događajem.
24. Tužitelj nije imao prigovora na opisani nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik predložio da sudski vještak isti dopuni budući prilikom izrade nije imala na uvid cjeloviti zdravstveni karton tužitelja. Imajući na raspolaganju cjelokupni zdravstveni karton (koji tužitelj dostavlja uz podnesak od 11.3.2025.) sudski vještak Vedrana Petrovečki se po prijedlogu tuženika dodatno očitovala usmenim putem na ročištu održanom dana 9.7.2026. Izjavila je da je prije glavne rasprave izvršila uvid u e spis i podneske koji su dostavili tuženik i tužitelj pri čemu je bilo zatraženo da izvrši uvid u cjelokupni zdravstveni karton koji je također priložen u e spis. Uvidom u zdravstveni karton koji pokriva vremensko razdoblje od 22.12.2007. do 20.4.2023. proizlazi da prije štetnog događaja tužitelj nije imao ovakvih ozljeda niti je imao ikakvih degenerativnih promjena na koštanom mišićnom sustavu koje bi eventualno mogle utjecati na naknadu neimovinske štete. U cijelosti ostaje kod ranijeg nalaza i mišljenja.
25. Radi utvrđivanja jesu li naprijed opisane zadobivene ozljede nastale u štetnom događaju 15.3.2019. dovele do trajnog invaliditeta tužitelja i ako jesu u kojem stupnju, sve temeljem Uvjeta osiguranja i Tablice invaliditeta tuženika određeno je provođenje medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Branimiru Cerovskom, spec. oftalmologu, sup. spec. neurooftalmologije i izv. prof. dr. sc. Miljenku Franiću, ortopedu traumatologu. Oba su vještaka pregledala medicinsku dokumentaciju u spisu i osobno su pregledali tužitelja nakon čega su dostavili svoje nalaze i mišljenja.
26. Stalni sudski vještak Branimir Cerovski u nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj je u štetnom događaju zadobio kraniocervikalnu ozljedu uz oštećenje vidne funkcije (vidno polje, nepotpuna unutarnja oftalmoplegija) uslijed čega slabije vidi sa strane (treba okrenuti glavu da vidi da mu netko prilazi sa strane), brzo se umara kod napora vida na blizinu uz bolove u očima i osjećaj umora, izraženu svjetloplahost. Prema Tablicama invaliditeta tuženika (20,21), T21 Nepotpuna unutarnja oftalmoplegija 10%.
27. Tužitelj nije imao prigovore na nalaz i mišljenje vještaka koji je utvrdio da prema Tablicama invaliditeta tužitelja kod tuženika s oftalmološkog motrišta postoji invaliditet od 10%. Tuženik prigovara u cijelosti. Ponovno ističe da se tužitelj odbio pregledati kod tuženikova cenzora, protivno čl. 19. t. 6. Općih uvjeta pa je tuženi već u odgovoru na tužbu zahtijevao da se u okviru sudskog medicinskog vještačenja naprave odgovarajući kontrolni pregledi, među ostalim i vidnog polja. To je propušteno učiniti te se vještačenje vještaka dr. Cerovskog temelji isključivo na suspektnoj medicinskoj dokumentaciji koja se osporava i koja nije provjerena na način kako je ugovoreno ugovorom o osiguranju. Ako je pravo tuženoga da zahtijeva pregled kod liječnika kojeg tuženi odredi radi utvrđivanja postojanja obveze ili visine, tada je na tužitelju da se pridržava ugovorenih uvjeta. Tuženi, iz razloga iznesenih tijekom postupka, inzistira na kontrolnim pregledima u kontroliranim uvjetima, ako već ne kod tuženikovog liječnika cenzora, tada u okviru sudskog medicinskog vještačenja i liječnika koje je odredio sud. Dodatno, vještak valja odgovoriti postoje li razlozi za izuzeće iz točke 8. posebnih odredbi (str. 4. tablica invalidnosti) tj. je li do ozljede vidnog polja došlo radi natučenja mekog oglavka, potresa mozga ili ozljede mekih struktura vrata nastale mehanizmom trzaja vrata (Whiplash injuriy).
28. Sudski vještak. Branimir Cerovski se na glavnoj raspravi održanoj dana 20.5.2026. očitovao na prigovore tuženika. Izjavio je da prema točci 8. posebnih odredbi iza točke 24. Tablica ukazuje na potrebu izuzeća ocjene sa oftalmološkog motrišta i to pod točkama 22 do 24. Nema osnova za izuzećem. Budući da je ocjena invaliditeta tužitelja dana na osnovi točke 21., kao što u nalazu i mišljenju stoji.
29. Sudski vještak Miljenko Franić u svom nalazu i mišljenju od dana 17.1.2026. navodi da je u štetnom događaju tužitelj zadobio udarac u desno koljeno, desni gležanj, lijevo rame, istegnuće vratne kralježnice te udarac u glavu. Na pregled kod vještaka 3.12.2025. tužitelj je donio originalnu medicinsku dokumentaciju. Vještaku se požalio na bolove te nestabilnost desnog koljena, bolove i slabost u području lijeve ruke te vratne kralježnice, a koje su izraženije kod većeg opterećenja i promjene vremena, izraženije kod hoda po neravnom, uzbrdo, nizbrdo, nesigurnost kod opterećenja desne noge ne može opteretiti lijevu nogu odnosno odskok, doskok lijevom nogom. Otežano duže hodanje, planinarenje, skijanje…..Tijekom liječenja mu je pomagala majka i djevojka u obavljanju kućnih poslova, održavanju higijene, odlasku u trgovinu, odlascima liječniku, a navodi i da nije imao sličnih ozljeda prije štetnog događaja. Vještak je pregledom utvrdio da tužitelj dolazi šepajući desno, otežano se oblači i svlači lijevom rukom koju drži obješenu uz tijelo, na pregledu uplašen, strah od bolova. Desno koljeno-dolazi sa ortozom, hipotrofija natkoljene muskulature, kretnje bolne i ograničene u slabijem stupnju, prednja ladica ++, G ++, čučanj otežan, nepotpun. Napeta i bolna vratna PVM i trapezijusa, kretnje bolne i ograničene AF 30 st, RF 10 st, bolne i polovične rotacije, hipestezija lijeve ruke. Terminalno vratne kralježnice. Lijevo rame- teško odiže rame u abdukciji, osjećaj bolova. Kretnje bolne i ograničene u srednjem do jačem stupnju, UR ne ide. GMS oslabljena u srednjem do jačem stupnju. Vještak navodi da je po ozljeđivanju tužitelja u štetnom događaju provedeno liječenje po uputi liječnika. Postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda zadobivenih u štetnom događaju. Zdravstveno stanje tužitelja se stabiliziralo 9.8.2021. uzevši u obzir karakter zadobivenih ozljeda, tijek liječenja te priloženu medicinsku dokumentaciju.
Prema priloženim tablicama zaostaje invaliditet prema točkama:
- 120. Djelomična kljenut mišića ruke zbog ozljede brahijalnog pleksusa u omjeru od 35%
- 178. Nestabilnost koljena nakon ozljede ligamentarnih struktura
a) nestabilnost u ravnini u omjeru od 5 %.
Ukupno zaostaje invaliditet u visini od 40%, a sve prema priloženim Tablicama.
30. Tužitelj je u cijelosti suglasan sa rezultatima provedenog vještačenja. U podnesku od dana 11.2.2026. specificira tužbeni zahtjev. Ponavlja da je tužitelj na dan štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja],126.233 sa osiguranom svotom osiguranja za trajni invaliditet na iznos od 75.000,00 EUR uz ugovorenu progresiju do iznosa od 150.000,00 EUR. Uslijed ozljeda zadobivenih u štetnom događaju kod tužitelja je zaostao trajni invaliditet u visini od 50%. Prema čl. 7.5.2. Općih uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja ( nezgode) ukoliko je ukupan postotak trajnog invaliditeta 50% ili veći, iznos naknade određen u postotku od ugovorene svote osiguranja za slučaj trajnog invaliditeta se udvostručuje. Prema Tablici iz čl.7. Općih uvjeta, a koja tablica određuje naknadu za trajni invaliditet s progresijom u postotku od svote osiguranja ( čl.7.5.2. ) naknada iznosi 100%. Kako je policom osiguranja nesretnog slučaja broj 7,126.233 ugovorena svota osiguranja od 75.000,00 EUR, to tužitelj od tuženika potražuje naknadu u iznosu od 100% invaliditeta, odnosno iznos od 75.000,00 EUR, sve uvećano za zateznu kamatu tekuću od 9.12.2021. pa do isplate i naknadu parničnog troška.
31. Tuženik prigovara nalazu i mišljenju vještaka Franića u cijelosti. Ponovno upire na suspektnost nalaza te neodazivanje tužitelja na pregled kod liječnika cenzora tuženika. Vezano uz nalaz dr. Franića iz njega nije vidljivo da li je kod tužitelja ispunjen uvjet iz točke 6. posebnih odredbi II (na str. 12. tablica invalidnosti) tj. da li se radi o traumatskom oštećenju motornih niti perifernih živaca nakon završenog liječenja i rehabilitacije, a najranije dvije godine nakon ozljeđivanja uz klinički pregled i uz obvezno utvrđivanje konačnog stupnja ozljede živaca EMG nalazom. Da se pojasni, vještak u svom nalazu spominje EMNG ruku od 29.6.2021. koji je očito rađen protekom dvije godine od ozljeđivanja ali nije jasno da li i najmanje dvije godine po proteku ozljeđivanja postoji i odgovarajući klinički pregled, a sve sukladno citiranoj odredbi točke 6. posebnih odredbi. Nadalje, 35% trajne invalidnost je najveći postotak koji se može odrediti po točki 120. za djelomičnu kljenut mišića ruke radi ozljede brahijalnog pleksusa ali vještak mora razmotriti mogućnost da se tužitelju odredi i manja trajna invalidnost sukladno točki 7. posebnih odredbi II (na str. 12. tablica invalidnost) a razmjerno stupnju oštećenja tj. razmjerno stupnju djelomične kljenuti. Zaključno, vještak treba pojasniti nalaz od 19.8.2020. iz Sv. Katarine gdje se navodi:„… obzirom na nalaz MR C kralježnice (tek djelomice uvjerljiv) preporučujem još učiniti MR brahijalnog pleksusa lijevo ….“ tj. iz kojih je razloga ordinirana ta pretraga i da li ju je tužitelj učinio.
32. Na ročištu održanom dana 9.7.2026. stalni sudski vještak Miljenko Franić se očitovao na prigovore tuženika. Mišljenja je da je kod tužitelja ispunjen uvjet iz točke 6 posebnih odredbi II (na stranici 12 Tablica invalidnosti) te da se radi o traumatskom oštećenju perifernih živaca. U svezi točke VII. posebnih odredbi II (na stranici 12 Tablica invalidnosti) napominje da je u priloženoj Tablici pod točkom 120. jasno navedeno djelomična kljenut mišića ruke… te je temeljem toga i primijenio istu točku u visini kako je i tu navedeno, od 35% trajne invalidnosti. Uobičajeno se kod pretrage EMNG vrši i klinički pregled, a u ovom posebnom slučaju imamo i nalaz neurologa od 7.7.2021. te je vještak mišljenja da su time posebni uvjeti ispunjeni, a to je da je u roku od dvije godine od ozljeđivanja potrebno napraviti EMNG i odgovarajući klinički pregled. Navedeni pregled neurologa je vezan uz taj nalaz jer je on kronološki načinjen iza samog EMNG-a. Odgovarajući na pitanje može li pacijent imati različite stupnjeve kljenutosti te o kakvoj kljenutosti se radi kod tužitelja, vještak objašnjava da postoje različiti stupnjevi odnosno intenziteti kljenutosti od lakšeg, srednjeg i težeg stupnja pa sve do potpune kljenuti odnosno paralize. U ovom slučaju tužitelj ima djelomičnu kljenut, kao što je u svom nalazu i cijenio prema navedenoj točci 120. Kod tužitelja zaostaje kljenutost srednjeg prema jačem stupnju, međutim, ponavlja, to u ovom slučaju nije relevantno jer je točka 120 jasna i nedvosmislena. Ostaje kod ocjene kljenutosti srednjeg prema jačem stupnju. Na pitanje tuženika koji bi bio postotak trajne invalidnosti sukladno točci 120, a uzimajući u obzir razmjerni stupanj oštećenja odnosno razmjerni stupanj djelomične kljenutosti, vještak iskazuje da se očitovao u medicinskom smislu, a što mu je i bio zadatak. U cijelosti se držao što je propisano Tablicama i temeljem toga dao ocjenu u skladu sa pravilima struke i dugogodišnjem iskustvu. Tuženik nakon opisanog usmenog očitovanja vještaka nije imao daljnjih pitanja niti prigovora.
33. Sud prihvaća nalaze i mišljenja sudskih vještaka Branimira Cerovskog i Miljenka Franića jer su u cijelosti ispunili dane zadatke, a njihova su utvrđenja detaljna i jasna. U cijelosti se prihvaća kao razumljivo i uvjerljivo tumačenje primjene točke 7. Posebne odredbe II. Tablice invalidnosti koje daje vještak Franić kada govori da je kod tužitelja utvrđena djelomična kljenut mišića ruke zbog ozljede živca pri čemu nije bitan stupanj te kljenutosti. Upravo navedeno utvrđenje odgovara izričaju točke 7. koja određuje opseg invaliditeta: "za djelomičnu kljenut mišića ruke…". Tužiteljeve su ozljede verificirane i EMNG nalazom i nalazom neurologa, sve i da nisu ne bi se mogla primijeniti točka 5. Posebnih odredbi II. koja propisuje da se trajni invaliditet ne ocjenjuje za potpunu kljenut mišića ruke zbog ozljede živca koja nije utvrđena neposredno nakon nesretnog slučaja i verificiran kliničkim nalazom i pripadajućim EMG-om, budući je kod tužitelja utvrđena djelomična kljenut mišića ruke zbog ozljede živca.
34. Tuženik je nakon očitovanja vještaka ustrajao na prijedlogu da se temeljem čl. 19. t. 5. i t. 6. Općih uvjeta tužitelja obveže na kontrolni pregled EMNG-a, MR desnog koljena i pregled vidnog polja te da se potom dopuni vještačenje. Tužitelj se ovom prijedlogu usprotivio, a sud je prijedlog odbio. Razlog takvoj odluci je upravo sadržaj odredbi čl. 19. t. 5. i t. 6. koji propisuju obveze osiguranika nakon nastupa osiguranog slučaja. Tako je u točci 6. propisana obveza osiguranika da na zahtjev osiguravatelja dostavi podatke i dokumentaciju od liječnika i medicinskih ustanova koji su i ranije liječili ili pregledali osiguranika, kao i da na zahtjev osiguravatelja osiguranik dostavi svoj cjeloviti ovjereni zdravstveni karton. U točci 6. je propisana obveza osiguranika da se na zahtjev osiguravatelja podvrgne pregledu kod liječnika kojeg će odrediti osiguravatelj, a u cilju utvrđivanja postojanja obveza osiguravatelja ili njezina iznosa. Nije sporno da je tuženik pozvao tužitelja na pregled.
35. Tuženik ne osporava navod tužitelja da se nije mogao odazvati jer mu nije odgovarao predloženi termin pregleda, kao niti da je odmah od tuženika zatražio da mu se omogući drugi termin pregleda, a što mu tuženik nije omogućio već mu je uputio dopis kojim otklanja svoju obvezu. Stoga po stavu ovog suda upravo na strani tuženika kao osiguravatelja leži odgovornost da pregled nije obavljen. Međutim, sve i kada bi odgovornost zbog propuštanja pregleda kod tuženika bila na strani tužitelja, navedeno ne dovodi do gubitka prava na isplatu naknade iz osiguranja već, prema čl. 19. t. 9. Općih uvjeta tuženika, do obveze naknade štete budući navedena odredba prepisuje da ako se ugovaratelj osiguranja, osiguranik, odnosno korisnik ne pridržava odredaba st. 1 do 8. ovog članka te zbog takvog postupanja pridonese nastanku ili povećanju posljedica nesretni slučaja dužan je naknaditi osiguravatelju štetu koju bi ovaj zbog toga imao. Tuženik ni na koji način ne dokazuje da postojanje i opseg osiguranog slučaja nije moguće utvrditi zbog namjernog neobavljanja pregleda tužitelja kod tuženikovog liječnika cenzora, odnosno zbog krajnje nepažnje ugovaratelja osiguranja, osiguranika, odnosno korisnika, a što je prema čl. 19. st. 10. Općih uvjeta razlog da potraživanje iz ugovora o osiguranju ne može dospjeti te da osiguravatelj za to vrijeme nije u obvezi isplatiti niti naknadu iz osiguranja niti kamatu.
36. U odnosu na isticanje suspektnosti priložene medicinske dokumentacije, valja reći da je tužitelj dostavio u spis kompletan zdravstveni karton u kojem je evidentirano ozljeđivanje po predmetnom štetnom događaju. Uz tužbu je dostavio u preslici medicinsku dokumentaciju (nalazi KBC Zagreb- Centra za hitnu medicinu, Klinike za kirurgiju, Klinike za očne bolesti, nalaz radiologa, nalazi pregleda obavljenih u Specijalnoj bolnici za ortopediju, kirurgiju, internu medicinu, neurologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, ginekologiju i opstetriciju Sveta Katarina, Poliklinike Nado fizio medico Centar, Poliklinike za medicinsku mikrobiologiju s parazitalogijom, ginekologiju, internu medicinu, urologiju i medicinu rada "dr. Zor Profozić", Zavoda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku KB Sveti Duh, Doma zdravlja Zagreb, Centar, Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, KB Dubrava, Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost) koju je sudskom vještaku Miljenku Franiću predočio i u originalu, kako to vještak navodi u svom nalazu i mišljenju. Niti jedan od vještaka u ovom postupku nije posumnjao u vjerodostojnost medicinske dokumentacije pa na uporno inzistiranje tuženika da je ista sumnjiva valja primijeniti pravila o teretu dokazivanja iz čl. 219. i čl. 221. a. ZPP-a po kojem je dužnost tuženika iznijeti sudu činjenice i predložiti dokazna sredstva prikladna za stjecanje uvjerenja suda u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost zahtjeva stranke. Budući tuženik ničime nije potkrijepio svoju sumnju, to sud u cijelosti odbija kao neosnovan prigovor da je dostavljena dokumentacija, kako to navodi tuženik, suspektna.
37. Ukupno utvrđeni invaliditet tužitelja prema Tablicama tuženika iznosi 50%.Tužitelj je kod tuženika ugovorio svotu osiguranja za trajni invaliditet s progresijom do 150.000,00 EUR. U Općim uvjetima tuženika je u čl. 7. t.5.2. propisano pravo na osiguranje u slučaju trajnog invaliditet – s progresijom i to na način da :" Ako je ukupan postotak trajnog invaliditeta 50 % ili veći, iznos naknade određen u postotku od ugovorene svote osiguranja za slučaj trajnog invaliditeta se udvostručuje." Utvrđenih 50 % trajnog invaliditeta od ukupno ugovorenog iznosa od 75.000,00 EUR iznosi 37.500 EUR, što uvećano za ugovorenu progresiju daje ukupan iznos od 75.000,00 EUR koji iznos tužitelju pripada temeljem police osiguranja, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 9.12.2021. pa do isplate, temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a koji propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.
38. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP-a, sukladno vrijednosti predmeta spora (75.000,00 EUR), u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Troškovi koji su tužitelju bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav tužbe u iznosu od 565 bodova (Tbr. 7 t. 1), podnesaka od 17.1.2024., 11.2.2024., 20.12.2025. i 11.2.2026. u iznosu od po 565 bodova za svaki (Tbr. 8. t. 1.), podnesaka od 9.5.2022., 21.2.2024. u iznosu od po 100 bodova za svaki (Tbr. 8. t. 3.), podnesaka od 17.1.2023., 26.1.2023., 11.3.2025., u iznosu od 25 bodova (Tbr. 8. t. 4.), za zastupanje na ročištima 19.12.2022., 20.5.2026., 9.7.2026. u iznosu od 565 bodova (Tbr. 9. t. 1.), za nazočnost očevidu u iznosu od 565 bodova (Tbr. 9.t.7). Nije prihvaćen trošak sastava podnesaka od 15.2.2023., 6.3.2026. i 19.3.2026. kojima tužitelj obavještava sud o plaćanju predujma za provođenje vještačenja jer isti nisu nužni za vođenje postupka budući navedeno sud provjerava i sam. Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR (Tbr. 54) i 25 % PDV-a od 2.680,00 EUR, trošak tužitelja iznosi 13.400,00 EUR. Navedenom trošku treba dodati trošak provedenih medicinskih vještačenja i prometnog vještačenja i dopuna vještačenja u ukupnom iznosu od 1.213,20 EUR te trošak izlaska sudske komisije na očevid u iznos od 49,50 EUR. Priznat je trošak sudske pristojbi na tužbu (331,81 EUR) i presudu (1.024.24 EUR) pa ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 2.618,76 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 30.7.2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
U Zagrebu 30. srpnja 2026.
Sutkinja
Ivana Markotić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.
DNA:
- pun. tužitelja uz rj o pristojbi na presudu u iznosu od 1.024.24 EUR
- pun. tuženika