REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Pp -556/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu Tatjani Japundžić Prović, uz sudjelovanje Željke Juričko kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe L.L. NOVA d.o.o., kao pravne osobe, te PŽ, kao odgovorne osobe, zastupanih po odvjetniku iz [adresa], HŽ, na temelju optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, broj: KLASA:116-02/23-01/779; URBROJ:443-02-02-11-23-7 od 07.ožujka 2023. zbog prekršaja iz članka 14.stavka 3. kažnjivog na temelju članka 229.stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu i dr. (»Narodne novine« broj: 93/14, 127/17, 98/19.,151/22.), nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29.srpnja 2026., 30.srpnja 2026. objavio je i na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (»Narodne novine« br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 118/18., 114/22. )

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni: 1. L.L. NOVA d.o.o. za poslovno savjetovanje i usluge sa sjedištem u [adresa], OIB: 59476199130, MBS: [matični broj subjekta];

-  pravna osoba

2. KŽ, od oca pok. P i majke pok. H, r. K, rođen **.**.1956. godine u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], nastanjen u [adresa], VSS - dipl. inženjer brodogradnje u mirovini, radi u tvrtki Linardon Tech d.o.o.,  oženjen, otac četvero djece od kojih jedno uzdržava, mirovina i primanja oko 1.700,00 eura mjesečno, prosječna primanja supruge oko 1.000,00 eura,

- odgovorna osoba

krivi su

I. 1. što prije početka rada radnika MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a koji je počeo raditi 01.rujna 2022. u okrivljenoj pravnoj osobi na poslovima cjevara, nisu istom prije početka rada nisu uručili pisanu potvrdu o radu obzirom da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,

2. što radniku MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], nisu dostavili obrazložen otkaz ugovora o radu u pisanom obliku temeljem kojeg je radnik odjavljen tijelu obveznog mirovinskog osiguranja s 05.prosinca 2022. kao danom prestanka svojstva osiguranika odnosno danom prestanka statusa osigurane osobe, te su navedenim danom prestala sva prava i obveze ugovornih stranaka predmetnog radnog odnosa odnosno radnik do toga dana ima obvezno osiguranje i plaću, a da da su propustili otkaz ugovora o radu dostaviti radniku prije nastupanja pravnih učinaka otkaza odnosno otkaz ugovora o radu je u konkretnom slučaju imao pravne učinke prije dostave ugovornoj strani kojoj se otkazuje što je razvidno iz činjenice da radnik otkaz ugovora o radu nije zaprimio iz čega slijedi da je radniku radni odnos koji je zasnovan ugovorom o radu i koji je prestao otkazom ugovora o radu, prestao prije nego je radniku dostavljen otkaz,

- što je sve utvrđeno inspekcijskom nadzorom provedenim 01.veljače 2023. i

03.ožujka 2023. u poslovnim prostorijama poslodavca,

II. - čime su počinili prekršaj iz članka 14.stavka 3. kažnjiv po članku 229.stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. ( pod I.1. ), te prekršaj iz članka 120.stavka 2. kažnjiv po članku 229.stavku 1. podstavku 47. i stavku 2. ( pod I.2. ), sve Zakona o radu (»Narodne novine« broj: 93/14, 127/17, 151/22. ) uz primjenu članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona..

Na temelju članka 229.stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. ( pod I.1. ), te članka 229.stavka 1. podstavka 47. i stavka 2. ( pod I.2. ) , sve Zakona o radu. (»Narodne novine« broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22. ) uz primjenu članka 3.stavka 2. i članka 37. Prekršajnog zakona okrivljenima se

utvrđuje

III. 1. okrivljenoj pravnoj osobi

za prekršaj pod I.1. - novčana kazna u iznosu od 3000,00 ( tri tisuće )

eura

za prekršaj pod I.2. - novčana kazna u iznosu od 4500,00 ( četiri tisuće petsto ) eura

2. okrivljenoj odgovornoj osobi

za prekršaj pod I.1. - novčana kazna u iznosu od 300,00 ( tristo )

eura

za prekršaj pod I.2. - novčana kazna u iznosu od 600,00 ( šesto )

eura

Na temelju članka 39.stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljenoj pravnoj osobi se izriče novčana kazna u ukupnom iznosu od 7500,00 ( sedamtisućapetsto ) eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi od 900,00 ( devetsto ) eura.

Izrečenu novčanu kaznu okrivljeni su, prema odredbi članka 33. Prekršajnog zakona, dužni platiti u roku od 1 ( jedan ) mjesec od pravomoćnosti presude, a ako to ne učine u navedenom roku, izrečena novčana kazna naplatiti će se prisilno. Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, sud upozorava okrivljene da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

IV. Na temelju članka 182.točke 3. Prekršajnog zakona okrivljeni se

oslobađaju od optužbe

– 1. da nisu radniku MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je kod okrivljene pravne osobe bio prijavljen na tijelo obveznih osiguranja s danom stjecanja svojstva osiguranika od 01.rujna 2022. dostavili primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja tj. do 09.rujna 2022. a isto su učinili tek 22.veljače 2023. dakle da protivno odredbi članka 14.stavka 5. Zakona o radu nisu radniku dostavili primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana isteka roka za prijavu osiguranja po posebnim propisima;

2. da nisu radniku MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je kod okrivljene pravne osobe bio prijavljen na tijelo obveznih osiguranja s danom stjecanja svojstva osiguranika od 01.rujna 2022. za kojeg su s 03.rujna 2022. izvršili prijavu promjene tijekom osiguranja na osnovu- izaslani radnik i za kojeg su ishodovali potvrdu A1 ( potvrda o zakonodavstvu o socijalnoj sigurnosti koja se primjenjuje na imatelja potvrde ) prije odlaska u inozemstvo dostavili primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje tijekom trajanja, a isto da nisu učinili ni do dana davanja iskaza u svojstvu svjedoka MŽ **.**.2023., već su to učinili tek 22. veljače 2023.;

3. da bi radnik CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.2022. stekao status osiguranika kod okrivljene pravne osobe te je obavljao poslove cjevara kao izaslani radnik u brodogradilištu Saint- Nazaire, Francuska u kontinuitetu od 09.rujna 2022. do 26.listopada 2022. i koje je poslove obavljao od ponedjeljka do petka u rasporedu radnog vremena od 07:00 do 17:00sati i subotom od 07:00 do 12:00sati tj . tjedno ukupno 55sati što je pet sati duže od Zakonom o radu dopuštenog prekovremenog rada odnosno

da bi radnik CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.2022. stekao status osiguranika kod okrivljene pravne osobe te je obavljao poslove cjevara kao izaslani radnik u brodogradilištu Monfalcone, Italija, od ponedjeljka do petka u rasporedu radnog vremena od 07:00 do 17:00sati i subotom od 07:00do 12:00sati tj . tjedno ukupno 55sati što je pet sati duže od Zakonom o radu dopuštenog prekovremenog rada;

4. da bi neuredno vodili evidencije o radnom vremenu radnika LŽ čiji je način vođenja propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ( NN 73/17) što je protivno članku 8.stavku 1. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima iz razloga što evidencije o radnom vremenu za mjesec rujan, listopad, studeni i prosinac 2022. ne odgovaraju izjavi radnika o korištenju radnog vremena danoj na zapisnik o ispitivanju svjedoka od 01.veljače 2022. kada je radnik izjavio da je kod poslodavca u mjesecu rujnu 2022. radio kako slijedi odnosno 01.rujna i 02.rujna 2022. koristio dane godišnjeg odmora te od 09.rujna do 26.listopada 2022. radio od ponedjeljka do petka ukupno devet sati i subotom ukupno pet sati, kao i od 09.studenog 2022. do 29.studenog 2022., dok je u evidencijama o prisutnosti na radu iskazano da je radnik u narečenim mjesecima te u prosincu 2022. do 05.prosinca 2022. radio u radnom vremenu od osam sati dnevno od ponedjeljka do petka, a da za dan 01.studenog 2022. nisu uneseni sati blagdana,

- što da je utvrđeno inspekcijskom nadzorom provedenim 01.veljače 2023. i

03.ožujka 2023. u poslovnim prostorijama poslodavca,

- čime da bi počinio prekršaj iz članka 14.stavka 5. kažnjiv na temelju članka 229.stavka 1.podstavka 3. i stavka 2. ( pod 1. ), prekršaj iz članka 18.stavka 7. kažnjiv na temelju članka 229.stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. ( pod 2. ), prekršaj iz članka 65.stavka 3. kažnjiv po članku 229.stavka 1. podstavka 26. i stavka 2. ( pod 3. ) te prekršaj iz članka 5.stavka 1.,2. i 4. kažnjiv po članku 229.stavka 1.podstavka 1. i stavka 2., sve Zakona o radu.

V. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljeni su i to svaki ponaosob dužni nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 ( trideset ) eura u roku određenom za plaćanje novčane kazne, a ako to ne učine u navedenom roku, predmetni će se naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. 07.ožujka 2023. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, aktom, uvodno navedeni broj, inicirao je prekršajni postupak protiv okrivljenih stavljajući im na teret da su počinili prekršaje kako su isti činjenično opisani i podvedeni pod zakonske nazive prekršaja kako su navedeni.

2. Imajući u vidu vrstu i visinu propisanih kazni te da u postupku nije stavljen prijedlog ovlaštenog tužitelja na primjenjivanje procesnog režima za žurni postupak, u rješavanju predmeta je provedena glavna rasprava dostupna javnosti.

3.1. Pozvani na prekršajnu odgovornost kod ovog suda, okrivljena pravna osoba dostavila je pisanu obranu u kojoj navodi da je konkretan posao oko zapošljavanja radnika MŽ vodila okrivljena odgovorna osoba, da je isti radnik bio uredno prijavljen u radni odnos na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te pribavljena potvrda za izaslanog radnika A 1 prilikom odlaska u inozemstvo o čemu da je priložena sva uredna dokumentacija, Da pravna osoba uredno vodi evidencije o radnom vremenu za što u spisu postoje i dostavljeni dokazi te da u konkretnom slučaju suprotno navodima radnika isti nije radio u prekovremenom radu, a što da je vidljivo i iz evidencija o radnom vremenu koje se nalaze u ovom predmetu odnosno iz obračunskih lista plaće. Da isti radnik nije nikada tužio ili tražio od pravne osobe da mu takav rad niti bilo koji drugi nije plaćen što dokazuje da nije radio u prekovremenom radu i da drugih dokaza u spisu koji bi govorili drugačije nema. Isto tako da je radnik i odjavljen iz radnog odnosa i sad pripadajućih osiguranja te nije nikada pokretao bilo kakve postupke glede vraćanja na posao. Što se tiče predaje ugovora o radu radniku su predani na potpis prije početka rada ugovori o radu ( primjerci koji su dostavljeni i Državnom inspektoratu Republike Hrvatske ), a isti je radnik uredno prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje i detalje oko potpisivanja i vraćanja ugovora o radu najbolje zna okrivljena odgovorna osoba na čiju se obranu oslanja i obrana okrivljene pravne osobe. Nadalje, kako se u zapisniku Državnog inspektorata Republike Hrvatske Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja Klasa: 116-02/23-01/779; Urbroj: 443-02-02-11-23-4 od 03.ožujka 2023. na stranici 2. pod točkom III.1. navodi što je sve dostavljeno od strane pravne osobe dakle ugovor o radu, Aneks br.1. i A1 potvrda to mole da se isto zatraži od Državnog inspektorata s obzirom da nije sastavni dio spisa. Predlaže se ispitivanje radnika FŽ i UŽ koja obavlja poslove računovodstva za pravnu osobu. Predlaže se sudu prihvaćanje obrane i provođenje stavljenih dokaznih prijedloga, te donošenje oslobađajuće presude glede okrivljene pravne osoba koja zapošljava velik broj radnika, konstantno radi u inozemstvu i uredno se pridržava svih propisa u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, te nije kažnjavana što se dokazuje potvrdom nadležnog tijela koja prileži spisu predmeta.

3.2. Okrivljena odgovorna osoba osporila je krivnju po svim točkama optužbe. Potvrđuje da je radnik GŽ radio u pravnoj osobi Linardon Tech d.o.o., prije no što je zasnovao radni odnos u okrivljenoj pravnoj osobi, uz primjedbu da su obje pravne osobe u vlasništvu okrivljene odgovorne osobe te je u tvrtki Linadron Tech d.o.o. radio oko godinu dana, pokazavši se kao dobar radnik, da bi u jednom trenutku izrazio želju kako bi on radio u okrivljenoj pravnoj osobi na gradilištu u Francuskoj, s obzirom da može ostvariti bolju zaradu, a kako je bio dobar radnik i postojala je potreba za njegovim radom, isto da je prihvatio tako da su napravili sporazumni raskid ugovora o radu u poduzeću Linardon Tech d.o.o. i sklopili novi ugovor o radu na neodređeno vrijeme u okrivljenoj pravnoj osobi i što su učinili prije no što je navedeni radnik počeo raditi u okrivljenoj pravnoj osobi, dakle prije 1. rujna 2022., kada je prijavljen tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja na obvezno osiguranje. U početku se navedeni radnik educirao u okrivljenoj pravnoj osobi, a zatim je, nakon što su sklopili aneks ugovora o radu i na temelju kojeg je ishodovana potvrda A1 vezano na odlazak na rad u Francusku, radnik radio u brodogradilištu Saint Nazeire, ali kako su od strane rukovoditelja radilišta postojale primjedbe na njegov rad, to da je okrivljena odgovorna osoba bila prisiljena istome reći da više ne može raditi u okrivljenoj pravnoj osobi i da bi bilo najbolje da sporazumno raskinu radni odnos, ali što on nije želio prihvatiti, već je podnio prijavu inspekciji rada. Primjećuje da u Francuskoj postoje strogi propisi u sferi radnog zakonodavstva, kao i kontrole glede provedbe istog, tako da navedeni radnik nije mogao raditi prekovremeno i kako to navodi tužitelj, a što se može provjeriti uvidom u postojeću evidenciju o njegovom radu koja je uredno vođena. Iako navedeni radnik nije zadovoljavao potrebe rada u Francuskoj, bio je spreman ponuditi mu sklapanje novog ugovora o radu u poduzeću LInardon Tech d.o.o., s obzirom da se tamo pokazao kao dobar radnik, a ponuda radne snage na tržištu je vrlo mala i ne zadovoljava potrebe rada. Da radnik GŽ nije nikada pokretao bilo kakav postupak za ostvarivanje neke naknade ili potraživanja prema okrivljenoj pravnoj osobi.

4. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi uvidom u obavijest u smislu odredbe članka 109.a stavka 1. Prekršajnog zakona, listovi od 7 do 10 u spisu predmeta, zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru, od 1. veljače 2023., listovi od 11 do 15 spisa, zapisnik o ispitivanju svjedoka sa čitanjem izjave istoga, listovi od 16 do 19 spisa, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 3. ožujka 2023., listovi od 20 do 25 u spisu predmeta, prijavu o prestanku osiguranja kod HZMO, list 26, evidencijske listove, listovi od 27 do 30, prijave o promjeni osiguranja i početku osiguranja kod KZMO, listovi 31 i 32 spisa, pa obrana glede predmetne dokumentacije nema što posebno istaknuti. Stavlja dokazni prijedlog na ispitivanje svjedoka IŽ i UŽ koja vodi računovodstvo za okrivljenu pravnu osobu kao vanjski suradnik. Isto tako, obrana navodi da će dostaviti dokaze odnosno dokumentaciju kojom potkrepljuje navode obrane kao ugovor o radu i aneks ugovora o radu i drugu dokumentaciju. Provodi se uvid izvadak iz sudskog registra, pa obrana nema što izjaviti glede predmetne dokumentacije.

4.1. Opunomoćeni branitelj okrivljenih u spis predmeta priložio je preslike prijava o prestanku osiguranja kod HZMO za navedenog radnika. Isto tako i prijavu o početku osiguranja za istog, s navodom da ne može priložiti drugu dokumentaciju, s obzirom da je isto i to ugovor o radu s navedenim radnikom i aneks ugovora o radu dao ovlaštenom inspektoru rada.

4.2. Opunomoćeni branitelj okrivljenih predlaže ispitivanje navedenog radnika, na okolnost da isti obrazloži kako je i na koji način radio u Francuskoj, odnosno da li se radi o prekovremenom radu s obzirom da u spisu ne postoji nikakva dokumentacija iz koje bi proizlazilo da je radnik radio u prekovremenom radu, kad je ulazio i izlazio iz brodogradilišta u Francuskoj, pa u takvoj situaciji okrivljeni smatraju da to ne može biti na teret njima, jer je okrivljena pravna osoba uredno vodila i priložila evidencije rada radnika za svaki predmetni mjesec. Istoga bi predložili na okolnost da je radniku uručen od strane poslodavca, po poslodavcu potpisan ugovor o radu, temeljem kojeg je radnik i prijavljen u radni odnos te temeljem kojeg je radnik odmah počeo raditi kod poslodavca bez ikakvih primjedbi, što znači da je on prešutno i pristao na navedeni ugovor o radu, a to što ga nije vratio poslodavcu ne znači da isti ugovor nije sklopljen, jer bi konačno isti imao u takvoj situaciji značenje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu. Na koncu, radnik nije, a niti inspekcija, utvrdila na okolnost prekovremenog rada saslušala ili predložila u postupku niti jednog drugog radnika koji su s obzirom na djelatnost poslodavca, također radili u inozemstvu i nisu nikad imali primjedbe na njihov rad i isplaćene plaće i njihove evidencije o prisutnosti na radu.

4.3. Prihvaćanjem dokaznog prijedloga obrane vezano na ispitivanje IŽ kao svjedoka, isti je ispitan, pa slijedom njegovog iskaza proizlazi da je oko godinu i pol dana radio u okrivljenoj pravnoj osobi, na način da je prvo radio u pogonu okrivljene pravne osobe u Vodnjanu, zatim u Galižani, a nakon čega je nakon oko godinu dana otišao raditi u Francusku. Ne sjeća se točno kada je počeo raditi ali misli da je to bilo negdje u mjesecu rujnu 2022., te prije no što je počeo raditi nije dobio i nije potpisao nikakav ugovor o radu, te nije dobio ni potvrdu da bi bio sklopljen radni odnos, već je ugovor o radu potpisao tek prije odlaska u Francusku. Navodi da se ne sjeća da je radio prekovremeno i da bi glede istog bila povrijeđena njegova prava. Nakon što se vratio iz Italije, gdje je bio oko mjesec dana nakon što je radio u Francuskoj, okrivljena odgovorna osoba ponudila mu je da potpiše sporazumni raskid ugovora o radu, što nije htio prihvatiti iz razloga što nije sporazumno raskinuo radni odnos, a kako poslije toga nije dobio pisani otkaz ugovora o radu i drugu dokumentaciju, kao poreznu karticu, odjavu sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, to je izgubio status osiguranika kod HZMO i HZZO, zbog čega se, kao i zbog toga što nije mogao ostvarivati naknadu za nezaposlene, obratio inspekciji rada. Navodi da je nakon 3 mjeseca od prestanka rada u okrivljenoj pravnoj osobi, ostvario pravo na zdravstveno osiguranje i to nakon što se zaposlio na drugom radnom mjestu. Ukazuje da mu poslodavac nije ostao na bilo koji drugi način dužan, u smislu da mu nije isplatio plaću, naknadu ili slično, a prijavu nadležnoj inspekciji rada podnio je isključivo iz razloga što je izgubio status osiguranika, vezano na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. U svemu ostalom bio je izuzetno zadovoljan radom kod okrivljenih. Da mu je prije početka rada u okrivljenoj pravnoj osobi bilo bitno da se zaposli, a potpisivanje ugovora o radu ili nešto slično mu nije bilo važno, tim više što je mogao ostvarivati i druga prava iz radnog odnosa, tako da tijekom radnog odnosa ni na koji način nije bio uskraćen u korištenju prava iz zdravstvenog osiguranja, a isto tako i mirovinskog.

4.3.1. Opunomoćeni branitelj okrivljenih stavlja upit svjedoku da li je svjedok pogledao sporazumni raskid ugovora o radu, a koji mu je, kako je svjedok naveo, okrivljena odgovorna osoba donijela kod TC Kaufland i ponudila da potpiše, pa svjedok navodi da on uopće nije gledao sadržaj ponuđenog ugovora, već je, čim je vidio da se radi o sporazumnom raskidu ugovora o radu, odbio isti potpisati. Da mu je okrivljena odgovorna osoba i nakon nekoliko mjeseci kada su se sreli u gradu, ponudio da ponovno radi u okrivljenoj pravnoj osobi, što bi svjedok i bio prihvatio jer je bio zadovoljan radom kod okrivljene pravne osobe, osim u dijelu, kao što je već naveo, da nije mogao koristiti zdravstveno osiguranje odnosno nije mogla biti podnesena prijava promjene njegovog statusa kao osiguranika u roku od mjesec dana i zbog čega se, s obzirom da mu se okrivljena odgovorna osoba nije javljala na njegove telefonske pozive koje mu je upućivao u više navrata, obratio inspekciji. Svjedok misli da u to vrijeme nije raskinut radni odnos i sa nekim drugim radnikom, ali u to nije siguran. Sjeća se da je, dok je radio u Hrvatskoj, radio u pravnoj osobi Linardon Tech, a da je prije odlaska u Francusku potpisao ugovor o radu sa okrivljenom pravnom osobom i vezano na obavljanje poslova u Francuskoj. Na upit opunomoćenog branitelja, svjedoku kako je saznao da nije odjavljen sa zdravstvenog osiguranja odnosno da nema pravo koristiti prava iz zdravstvenog osiguranja, odnosno da li je to utvrdio uvidom u aplikaciju e-Građani ili slično, svjedok pojašnjava da je to saznao kada se obratio liječniku nakon 30 dana od prestanka rada u okrivljenoj pravnoj osobi i kada je saznao da ne može koristiti zdravstveno osiguranje, zbog čega je morao platiti uslugu ali što, navodi svjedok, nije ni bitno.

4.4. Čitanjem podataka o dosadašnjoj kažnjavanosti okrivljenih utvrđuje se da su okrivljeni kažnjeni za prekršaj iz članka 172. stavka 2. i 3. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, odlukom Državnog inspektorata broj 116-02/22-01/3304, od 6. studenog 2023., pravomoćnom 15. studenog 2023.godine.

5. U završnoj riječi, opunomoćeni branitelj okrivljenih ističe a vezano i za iskaz svjedoka MŽ, da evidentno proizlazi da je okrivljena pravna osoba uredno istome vršila isplate plaće, da nije bilo nikakvih zaostataka, da nije bilo prekovremenog rada, tako da po ocjeni obrane, nisu počinjeni prekršaji iz točke 4. i 5. optužnog prijedloga tužitelja. U odnosu na sklopljeni ugovor o radu sa okrivljenom pravnom osobom, sam svjedok danas je iskazivao da mu je dan taj ugovor o radu prije njegovog odlaska u Francusku. Iz njegovog iskaza danog kod tužitelja proizlazi da je u Francusku otputovao 8.9.2022., što znači da je prije toga istome dan ugovor o radu i da je isti prijavljen u radni odnos i obvezna osiguranja, te u tom dijelu obrana ističe da je tako iskazivao i II-okr. KŽ. Da je taj ugovor o radu sklopljen prije odlaska u Francusku, samo potvrđuje činjenicu da je II-okr svjedoku još kod sklapanja ugovora o radu dao potpisani ugovor o radu od strane poslodavca, a koji je očigledno kasnije potpisan vratio i ispitani svjedok. U tom smislu

obrana smatra da nisu počinjeni prekršaji opisani u točkama 1. 2. i 3. optužnog prijedloga. Konačno, okrivljeni je znao da je prijavljen da mu teku osiguranja i nikad nije podnosio bilo kakav zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, na što je imao pravo sukladno Zakonu o radu. U odnosu na točku 6. optužnog prijedloga, a vezano za prestanak radnog odnosa MŽ, isti je potvrdio da mu je dan sporazum o prestanku ugovora o radu, no kako isti očigledno nije htio prihvatiti takav način prestanka, proizlazi da mu je poslodavac dao izvanredni otkaz ugovora o radu i odjavio ga sa osiguranja. Pritom je bitno uzeti u obzirom da u tom dijelu saslušani svjedok nije podnosio nikakav zahtjev za zaštitu prava. Stoga obrana smatra da okrivljenici nisu krivi kako im se to stavlja na teret optužnim prijedlogom, da je konačno radnik zadovoljan napustio firmu okrivljene pravne osobe, tako da predlaže Sudu da, uzimaju u obzir sve okolnosti, okrivljene oslobodi od optužbe.

6. Osnovom ovako utvrđenog činjeničnog stanja ( obrana okrivljenih, iskaz svjedoka, uvid u optužni akt i dokumentaciju kako se navodi ), analitičkim pristupom istom, ocjena je suda da se pokazuje nespornim da okrivljena pravna osoba nije prije početka rada radniku MŽ uručila ugovor o radu u pisanom obliku, kao ni potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, a to iz razloga što se, smatra isti, u ovom dijelu obrana okrivljenih vrlo lako može potkrijepiti dokumentacijom, no što se ne čini, pa se u ovom dijelu iskaz ispitanog svjedoka koji očito ne želi teretiti okrivljene u onome u što nije siguran, pokazuje vjerodostojnijim. Isto tako sud nije prihvatio obranu okrivljenih u svezi uručenja obrazloženog otkaza ugovora o radu i to jer smatra da su okrivljeni trebali dostaviti isti radniku i u slučaju da on nije želio prihvatiti sporazumni raskid ugovora o radu i za koji moraju biti ispunjene i određene pretpostavke / u prvom redu stav druge ugovorne strane /, te se i u ovom dijelu ničim ne podupire iskaz okrivljenih da su oni izvršili zakonom propisanu obvezu a ovo jer se bez ograda utvrđuje povreda odredbe članka 14.stavka 3. ( I.1. ) i članka 120.stavka 2. ( I.2. ) Zakona o radu kojim je zakonodavac normirao:

- Članak 14.stavka 3. Zakona o radu:

„3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.“

- Članak 120.stavka 2. Zakona o radu:

„(1) Otkaz mora biti u pisanom obliku.

(2) Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

- (3) Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.“

7. Kako sud sukladno članku 88. stavku 2. Prekršajnog zakona slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica, pri čemu nije vezan nikakvim dokaznim pravilima, isti je na temelju neformalne ocjene dokaza uzeo dokazanim činjenice u kojima se ostvaruju zakonska obilježja navedenih prekršaja, te je ocijenio dokazanim da su okrivljeni počinili predmetne prekršaje kako su opisani u izreci presude i za koje je u vrijeme izvršenja prekršaja bila propisana novčana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za pravnu osobu i od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu, dok je kasnije uvedenim izmjenama Zakona ( NN 151/22 ) za isti prekršaj zapriječena novčana kazna za pravnu osobu od 8090,00 do 13.270,00 eura, a odgovornu osobu od 920,00 do 1320,00 eura što je u konkurenciji propisa nešto blaže zbog čega ga je prema odredbi članka 3.stavka 2. Prekršajnog zakona valjalo primijeniti. Imajući u vidu odmak vremena od počinjenja prekršaja, a posebno izjavu svjedoka MŽ koji navodi da nije bio uskraćen u drugim pravima što se osnažuje njegovim stavom prema okrivljenoj odgovornoj osobi / ponovno bi radio u okrivljenoj pravnoj osobi, bio izuzetno zadovoljan tijekom rada /, uvjerenje je suda da su i ove mjere kazni, premda ispod zakonskog minimuma odgovarajuće postizanju svih ciljeva zakonske svrhe kažnjavanja. Ovo i uvažavajući činjenicu dosadašnje kažnjavanosti okrivljenih ( kako je navedeno ) kao posebne otegotne okolnosti uz napomenu da je napravljena distinkcija u odnosu na mjere kazni unatoč isto propisanim novčanim kaznama, a to iz razloga što u odnosu na prekršaj naveden pod I.1. po procjeni suda valja u korist okrivljenih valorizirati da se radi o kratkom trajanju protupravnog stanja ( Ugovor o radu potpisan prije odlaska radnika u Francusku što je uslijedilo par dana kasnije, korištenje godišnjeg odmora ), te da ovaj propust nije izazvao štetne posljedice, za razliku od prekršaja iz članka 120.stavka 2. primijenjenog Zakona.

8. U odnosu na prekršaje navedene pod točkom IV. u izreci presude, ovaj je sud uvjerenja da postoji razumna sumnja u odnosu na krivnju okrivljenih glede istih, a to stoga što se postojanje prekršaja dokazuje uglavnom izjavom svjedoka koja se u ovom dijelu ne pokazuje sigurnom, pa svjedok i sam navodi da se nije osjećao oštećenim, razlika u vođenju evidencije utvrđuje se samo na temelju njegove izjave i što nije dostatno tim više što je posao obavljan izvan Republike Hrvatske. Isto tako u odnosu na prekršaj naveden pod IV. 1. i 2. nije navedeno o kojim se posebnim propisima radi.

9. Paušalni je iznos, sukladno članku 138. stavku 3. Prekršajnog zakona određen u okvirima shodno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13. ), a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovinsko stanje okrivljenih.

U Puli –Pola, 30.srpnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Željka Juričko

Tatjana Japundžić Prović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Puli-Pola, u 2 (dva) istovjetna primjerka.

Dostaviti: - okrivljenima, opunomoćenom branitelju, tužitelju, za spis