Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: IR-71/2026

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Gordane Korotaj, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog DB i okrivljene NB, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022 i 36/2024), odlučujući o žalbi okrivljenog DB podnesenoj po branitelju Roku Rešetaru, odvjetniku u Osijeku, protiv rješenja o produljenju mjere opreza Općinskog suda u Vinkovcima od 29. travnja 2026. broj: Pp-357/2026-20, na sjednici vijeća održanoj 30. srpnja 2026.,

r i j e š i o j e:

Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog DB i potvrđuje pobijano rješenje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je, na temelju članka 130. stavka 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljeniku DB produljena mjera opreza zabrane približavanja izvanbračnoj partnerici NB na udaljenost manju od 100 metara i zabrane uspostavljanja te održavanja izravne ili neizravne veze s njom, u trajanju od dva mjeseca, odnosno najdulje do pravomoćnosti odluke u ovom prekršajnom postupku, s obrazloženjem prvostupanjskog suda da i dalje postoji potreba za mjerom opreza te da se njome otklanjaju uvjeti u kojima bi okrivljenik mogao nastaviti s počinjenjem prekršaja.

2. Protiv toga rješenja okrivljenik je po branitelju Roku Rešetaru, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Rešetar & partneri d.o.o. u Osijeku, pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da pobijano rješenje nije na zakonu osnovano. Ističe da iz iskaza stranaka danih u postupku jasno proizlazi kako okrivljenik i oštećenica nisu izvanbračni drugovi, niti se na njih može primjenjivati Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog čega pobijano rješenje ne može biti zakonito. Predlaže da se žalba okrivljenika uvaži i pobijano rješenje ukine.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u smislu članka 211. Prekršajnog zakon, uz ocjenu navoda žalbe ovaj sud je utvrdio da je opravdan zaključak da postoji bojazan i mogućnost ponovnih sukoba između partnera koji mogu rezultirati nasilničkim ponašanjem, te da će se ovim mjerama opreza otkloniti uvjeti koji bi mogli omogućiti ponavljanje sličnih događaja.

5. Sud prvog stupnja navodi, doduše šturo, da svoju odluku temelji na stanju spisa, nakon što je ispitao oboje okrivljenih, te izveo druge dokaze, a rasprava je odgođena radi pribavljanja određene liječničke dokumentacije.

6. Što se tiče žalbenog navoda o nepostojanju izvanbračne zajednice, ističe se da iz za sada provedenih dokaza ne proizlazi nedvojbeno da okrivljeni nisu izvanbračni partneri, odnosno da između njih ne postoji odnos koji bi potpadao pod odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koji u članku 8. propisuje:

(1) Osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

(2) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

6.1. Ukazuje se da je sud ovlašten u okviru iste radnje i događaja prilagoditi i precizirati činjenični opis ako time nije izmijenjen objektivni identitet optužbe (dakle da se radi o istom djelu). Dakle, i u vezi pitanja u kojem su međusobnom odnosu okrivljeni, sud je u skladu s dokaznim postupkom ovlašten korigirati činjenični opis pod uvjetom da time ne stvara neko novo teže djelo.

7. No, u svakom slučaju kod odlučivanja o mjeri opreza ne odlučuje se o samom biću prekršaja, elementima koji čine djelo i odgovornosti za prekršaj te se ne prejudicira odluka o krivnji žalitelja, a o čemu će prvostupanjski sud odlučiti tijekom prvostupanjskog postupka.

8. Imajući u vidu da se radi o osobama koje su u fazi prekida veze i koje nemaju zajedničke djece, zabrana približavanja i uspostavljanja kontakta ne ukazuje se nerazmjernom, niti na bilo koji način pretjerano otegotnom u odnosu na žalitelja. Cijeneći iskaz NB pred sudom u kojem je navela da osjeća djelomični strah i nelagodu jer ju je i ranije znao šamarati, primjenom ovakve mjere će se za vrijeme trajanja postupka otkloniti uvjeti koji bi mogli poticajno djelovati na ponavljanje sukoba i efikasno zaštititi žrtvu nasilja.

9. Svrha mjera opreza u predmetima nasilja u obitelji je osigurati nužnu zaštitu osobe koja je izložena nasilju, te otkloniti okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, pa su sve druge okolnosti pravno irelevantne, jer je primarna zadaća suda u prekršajima obiteljskog nasilja sankcionirati i suzbiti svaki oblik nasilja.

10. Dakle, imajući u vidu primarnu zadaću suda u prekršajima obiteljskog nasilja, konkretno da spriječi mogućnost ponavljanja nasilja, pri čemu cilj određenih mjera preteži nad pojedinačnim interesom okrivljenika, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja, primjenom članka 211. stavka 2. Prekršajnog zakona.

U Zagrebu, 30. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.