Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2051/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. LJ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994), odlučujući o žalbi okr. LJ, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 20. studenog 2023., broj: 36. Pp - 14904/2022, u sjednici vijeća održanoj 30. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. LJ, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 20. studenog 2023., broj: 36. Pp - 14904/2022, okr. LJ proglašen je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je, izrečena novčana kazna 50,00 eura, koju je dužna platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate 2/3 izrečene novčane kazne, dok je u cijelosti oslobođena obveze na naknadu troškova prekršajnog postupka.
2. Protiv te presude okr. LJ pravodobno je po branitleju mariju Poljaku, odvjetniku u Zagrebu podnijela žalbu ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Suština žalbe okrivljenice zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja svodi se na tvrdnju da nije galamila na čuvara parkinga. U pravu je okrivljenica kada u žalbi ističe da u provedenom dokaznom postupku odlučna činjenica koja čini obilježje terećenog prekršaja (vika i galama na javnom mjestu) nije dokazana.
1. Naime, okr. LJ pobijanom prvostupanjskom presudom proglašena je krivom da je „…u krugu bolnice Petrova 3 (HZTM) narušavala javni red i mir na način da je vikala i galamila na čuvara parkirališta riječima: „šta koji kurac glumiš idiote jedan, diži tu rampu“, a nakon čega je ostavila vozilo i otišla vaditi krv“, a čime da je počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o prekršajnoj odgovornosti okr. LJ utemeljio na iskazu svjedoka CJ.
1. Međutim, iz provedenog dokaznog postupka, iskaza svjedoka CJ, a niti iz obrane okr. LJ ne proizlazi nesporno dokazana odlučna činjenica od koje ovisi ostvarenje bića prekršajnog djela iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, vikanje i galama na javnom mjestu, a za što je okr. LJ proglašena krivom pobijanom presudom.
3. Naime, svjedok CJ u svom iskazu je naveo „…U jednom trenutku je do rampe došao automobil kojim je upravljala LJ i koja mi je rekla: „digni idiote rampu“. Ja sam je pitao je li ona dobrovoljni davatelj krvi na što je ona meni odgovorila: „što te boli kurac“…Nakon što je obaivla to što je trebala u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu vraćala se prema rampi, stala je i rekla mi riječi: „diži tu rampu majmune, koji kurac glumiš idiote jedan, idi u pičku materinu, puši kurac“ i još niz prostota…“. Iz takvog iskaza svjedoka CJ proizlazi da okrivljenica riječi koje joj se stavljaju na teret nije izgovorila vikanjem, a odlučnu činjenicu vikanja poriče i okrivljenica u svojoj obrani.
2. Dakle, iz provedenih dokaza na kojima prvostupanjski sud utemeljuje svoju odluku o prekršajnoj odgovornosti okr. LJ nije nesporno utvrđeno da bi okrivljenica vikala na javnom mjestu, a što je bitno obilježje prekršaja koji je okrivljenici stavljen na teret.
4. Stoga je trebalo prihvatiti žalbu okrivljenice i ukinuti pobijanu presudu.
5. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, cijeneći razloge ove drugostupanjske odluke, provesti sve već provedene dokaze, preciznije ispitati svjedoka CJ, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
Zagreb, 30. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.
