Posl. broj: P-514/2025-28

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

Labin, G. Martinuzzi br. 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Erici Golja, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Marijanu Belušiću, odvjetniku u Labinu, protiv tuženika 1. FV, pok. F, nepoznata boravišta, 2. kiković JV, pok. F, nepoznata boravišta, 3. MV, pok. ivana, nepoznata boravišta, 4. EV pok. MV, nepoznata boravišta, 5. NV, pok. J, nepoznata boravišta, svih zastupanih po privremenom zastupniku Igoru Vretenaru, odvjetniku u Labinu i 6. ŠV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne i javne rasprave 15. lipnja 2026. u nazočnosti tužitelja uz punomoćnika, 30. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ZV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], Sveta Katarina 52332 Pićan, Hrvatska vlasnik nekretnina, i to k. č. [katastarska čestica]/ZGR i 57/ZGR, upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Zemljišnoknjižni odjel ovoga suda će nakon pravomoćnosti ove presude izvršiti uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja na nekretninama iz točke I. izreke ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi navodi da je u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasnik nekretnina k. č. [katastarska čestica]/ZGR, k. č. [katastarska čestica]/ZGR, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kao suvlasnici su upisani i tuženici. Tužitelj je osobno i putem svojih pravnih prednika oduvijek u samostalnom i kvalificiranom posjedu predmetnih nekretnina, nikada da ga nitko u takvom posjedu nije ometao niti mu osporavao pravo vlasništva ili pravo na posjed. Tuženici ni bilo koja treća osoba nikada nisu izvršavali nikakve vlasničke ovlasti na predmetnim nekretninama. Zbog svega podnosi ovu tužbu, te predlaže da sud istu prihvati.

2. Tuženici 1-5, zastupani po privremenom zastupniku Igoru Vretenaru (postavljen rješenjem ovog suda posl.br. P-514/25-13 od 8. listopada 2025.), su se opreza radi usprotivili tužbi i tužbenom zahtjevu, ali ne i dokazima predloženim po tužitelju.

3. Šestotuženik ŠV je uredno zaprimio poziv za davanje odgovora na tužbu, te poziv za održana ročišta, ali nije dostavio odgovor na tužbu, nije pristupio na ročišta, te nije osporio tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu i to zk izvatka na str. 2-3, povijesnog posjedovnog lista na str. 11-15, povijesnog zk izvatka sa preslikama iz zbirke isprava na str. 17-59, preklopa kopije katastarskog plana, izvatka iz BZP-a i izvoda iz katastarskog plana, te iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja, a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

5. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama kk.č. 3/ZGR i 57/ZGR upisanih u k. o. [katastarska općina], putem dosjelosti.

6. Predmetne nekretnine identificirane su u postupku od strane mjerničnog vještaka Barbare Verbanac Brezac te je utvrđeno da se k. č. zgr [katastarska čestica] nalazi u naselju Pićan, u naravi je zgrada i asfaltirano dvorište ispred iste. Upisane u BZP 9978 kao kuća i dvorište naziva [adresa], površine 54 m2. Uvidom u registar prostornih jedinica utvrđeno je da je kući na k. č. zgr [katastarska čestica] dodijeljen kućni broj Pićan 15. Cca 100 m istočnije nalazi se k. č. zgr [katastarska čestica] u naravi ruševina upisana u BZP uložak broj [broj ZK uloška] kao kuća naziva [adresa] površine 38 m2. Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio, obzirom je izrađen u cijelosti prema pravilima struke.

7. U stvarnom posjedu predmetnih nekretnina danas je tužitelj, a ranije su bile u posjedu tužiteljeve obitelji. Naime, djed tužitelja – AV imao je 4 sina, CV (oca tužitelja), AV, ČV i najmlađeg sina J (oca svjedoka SV), te dvije kćeri – GV (prednicu 6. tuženika) i M. Tužitelj je rođen 1944. u [adresa], a njegov otac CV preminuo je 1976. godine. Dogovor između braće i sestara bio je da tužitelju kao nasljedniku pok. CV u cijelosti pripadnu utužene nekretnine. Tužitelj je naslijedio strica AV, od AV (rješenje o nasljeđivanju na str. 42-43) budući da su se tužitelj i njegova supruga za njega brinuli, a AV naslijedio je brata ČV. Ključ kućice sagrađene na k. č. [katastarska čestica]/ZGR ima tužitelj još od 1968. 6. tuženik je nasljednik GV, koja je bila suglasna da njezin udio u nekretninama iza pok. oca pripadne ovdje tužitelju.

7. 1. Navedeno je utvrđeno na temelju uvjerljivih i suglasnih, i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza saslušanih svjedoka RV, te SV, koji žive u blizini utuženih nekretnina i posjedovno stanje im nije moglo ostati nepoznato, ali i tužitelja koji je iskazivao suglasno sa svjedocima.

7. 2. Posjedovno stanje kako ga je prikazao tužitelj, a potvrdili svjedoci zasigurno potvrđuje i to da je u posjedu utuženih nekretnina još od 1949. godine upisan njegov stric ČV, koji je svoj dio na utužbenim nekretninama ostavio bratu HV, od AV, a da su 1996. pozvane stranke – upisani suvlasnici ZV, JV, KV pok. MV, EV, pok. MV, GV ud. ŠV, GV M, FVĆS i FVĆS AV, te E N, FVĆS AV, koji su bili suglasni da se k. č. zgr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upiše na jednog suvlasnika – FV pok. CV. Činjenica je da je katastar (prvenstveno zbog poreznih nameta na zemlju) odražavao stvarno, faktično stanje.

8. Sud je iz iskaza saslušanih svjedoka zaključio da tužitelju i njegovim prednicima nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da bi tužitelj i njegovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužitelju netko osporavao pravo na posjed jer se u obitelji znalo da su nasljednici iza pok. djeda tužitelja bili suglasni da Rokovom sinu – ovdje tužitelju pripadne u vlasništvo starina, odnosno utužene nekretnine.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2 . Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. U postupku je utvrđeno da je tužiteljev otac CV naslijedio svog oca AV u cijelosti – sukladno dogovoru braće i sestara, dok je tužitelj naslijedio svog oca u cijelosti. Dakle, tužitelj je u nesmetanom posjedu utuženih nekretnina osobno od smrti oca CV 1976., a putem prednika još od najmanje 1946. Budući je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekao je tužitelj u vlasništvo dosjelošću.

11. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva utuženih nekretnina, pa je tužbeni zahtjev u cijelosti prihvaćen i odlučeno je kao u izreci.

U Labinu 30. srpnja 2026.

Sutkinja

Erica Golja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

Dna:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženima po privremenom zastupniku