Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita

Posavskog 5

Poslovni broj: Pn-38/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku po sucu toga suda Andrei Vasiljević, u pravnoj stvari tužitelja ŽD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvu u Sisku, radi naknade štete, nakon glavne rasprave održane i zaključene 27. svibnja 2026., u prisutnosti tužitelja osobno i zakonskog zastupnika tuženice, temeljem članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku, 30. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se Republici Hrvatskoj da plati naknadu štete koju je Sud počinio vlasniku gore spomenutih nekretnina ŽD a koja je nastala smanjenjem vrijednosti predmetnih nekretnina upisom tereta (t.j. upisom prava služnosti u korist treće osobe na privatnom vlasništvu ŽD) u ukupnom iznosima od 14390.50 Eura (slovima: četrnaest tisuća tri stotine i devedeset eura i pedeset centi) uvećano za sudske troškove i odvjetničke troškove i administrativne troškove i troškove vještačenja koji će nastati do konačnog rješenja spora, na sljedeći bankovni račun:

Vlasnik računa: ŽD OIB [osobni identifikacijski broj]

[broj bankovnog računa]

Kod Privredne Banke Zagreb."

II. Nalaže se tužitelju ŽD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženiku Republika Hrvatska, OIB 52634238587, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.100,00 €, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. srpnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj ŽD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] (dalje: tužitelj), podnio je 12. lipnja 2025., tužbu protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587 (dalje: tuženica). U tužbi navodi da je Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji, ograničio njegovo vlasništvo bez isplate naknade upisom tereta odnosno prava služnosti u korist energetskog subjekta Jadranski Naftovod d.d. protivno njegovoj volji na čestice upisane u k. o. [katastarska općina], 322857, Petrinja, Sisak i to č.z.br. 559, č.z.br. 648, č.z.br. 226/3, č.z.br. 561/2, ć.z.br. 562, č.z.br. 541/1, č.z.br. 541/2, č.z.br. 541/3, č.z.br. 2113,2. Navedene nekretnine kupio je neopterećene prije upisa tereta kako je opisano u tužbi. Tužitelj navodi da je Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji, oduzeo njegovo vlasništvo i dao ga energetskom subjektu bez naknade kršeći njegova prava na naknadu koje mu pripadaju temeljem Zakona o Energiji i Ustavnim odredbama. Odlukama o upisu prava služnosti energetskog subjekta Jadranski naftovod d.d. smanjena je vrijednost navedenih nekretnina. Tužitelj na ime nastalih šteta potražuje ukupan iznos od 14.390,50 EUR. Nadalje navodi da se obratio nadležnog Državnom odvjetništvu radi mirnog rješenja spora međutim Državno odvjetništvo to nije prihvatilo.

2. U odgovoru na tužbu od 25. kolovoza 2025., tuženica navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja, osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te isti smatra neosnovanim u cijelosti. Ne osporava navod tužitelja da su se kod Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Petrinji, Zemljišnoknjižni odjel, vodili pojedinačni ispravni postupci na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], po prijedlogu predlagatelja Jadranskog naftovoda d.d. Zagreb, radi upisa prava služnosti radi redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru 5m lijevo i desno od osi cjevovoda koje uključuje pregled trase, redovno održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama, otklanjanje štetnih posljedica nastalih uslijed havarije za korist Jadranskog naftovoda d.d., te da je po provedenom postupku na predmetnim česticama u vlasništvu/suvlasništvu tužitelja određena uknjižba prava navedene stvarne služnosti. Tuženica osporava navode tužitelja da bi u navedenim radnjama bilo nezakonitog i/ili nepravilnog rada suda. Nezakonit rad definira se kao postupanje suprotno zakonu, drugom propisu ili općem aktu ili propuštanje postupanja u skladu sa zakonom i drugim propisom ili općim aktom, a nepravilan rad kao činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti. Odredbom članka 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Da bi postojala odgovornost za štetu moraju se ispuniti opće pretpostavke odgovornosti za štetu, a to su: subjekti odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, uzročna veza i protupravnost štetne radnje. Odgovornost za štetu nastaje samo ako je štetna radnja protupravna, a štetna radnja je svaki čin ili propust štetnika koji uzrokuje štetu na strani oštećenika. U konkretnom slučaju, protupravnost bi bila utvrđena ukoliko je sud postupao u svom radu nezakonito ili nepravilno pa je zbog takvog postupanja suda podnositelju zahtjeva nastala šteta. Međutim, pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdan razlog. Konkretno Zemljišnoknjižni sud je sukladno članku 208. stavak 1. i 3. te članku 209. stavak 1. i 4. Zakona o zemljišnim knjigama na prijedlog Jadranskog naftovoda, a na temelju kopije katastarskog plana s ucrtanom trasom naftovoda i drugih dokaza provedenih u pojedinačnom ispravnom postupku, donio rješenja kojima je usvojen prijedlog predlagatelja te je određena uknjižba prava stvarne služnosti radi redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru 5m lijevo i desno od osi cjevovoda, za korist Jadranskog naftovoda d.d. Međutim, da je i došlo do pogrešne primjene materijalnog prava od strane suda (a što u konkretnom predmetu nije slučaj), kada je pogrešna primjena materijalnog prava isključivo rezultat pogrešnog pravnog shvaćanja, ista je isključivo žalbeni razlog, a ne osnova odštetne odgovornosti države za rad suca i ne može se podvesti pod pojam nezakonitog ili nepravilnog rad suca o kojem govori odredba članka 105. Zakona o sudovima . Nadalje, iz rješenja Zemljišnoknjižnog odjela u Petrinji poslovni broj: Z-625/2025 od 15. siječnja 2025. proizlazi da je otvoren pojedinačni ispravni postupak te je isti zabilježen na oglasnoj ploči suda, a kojim oglasom su pozvani svi zainteresirani da stave svoje prijave ili prigovore. Iz istog rješenja proizlazi da je tužitelj podnio prigovor te je isti odbačen jer nije podnesen u elektroničkom obliku putem ZIS -a, a što je suprotno odredbama članka 105. stavcima 5. i 6. Zakona o zemljišnim knjigama. Navedeno rješenje odnosi se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz istoga je razvidno da je isti bio upoznat s provođenjem predmetnog pojedinačnog ispravnog postupka. Također, iz povijesnog prikaza zemljišnoknjižnih izvadaka vidljivo je da je tužitelj podnosio prigovore na rješenja Zemljišnoknjižnog suda u Petrinji kojima je otvoren pojedinačni ispravni postupak i to za k. č. br. [katastarska čestica] na Z-4253/2020, za k. č. br. [katastarska čestica] na Z-4251/2020, za k. č. br. [katastarska čestica] na Z-4236/2020, za k. č. br. [katastarska čestica] na Z-4272/2020 i za k. č. br. [katastarska čestica] na 4259/2020 k. o. [katastarska općina]. Nadalje, iz povijesnog prikaza zemljišnoknjižnih izvadaka za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljivo je da je provedena uknjižba prava vlasništva za korist tužitelja na temelju ugovora o kupoprodaji temeljem prijedloga za uknjižbu zaprimljenog 10. studenog 2023., a da je stvarna služnost na predmetnim česticama uknjižena na temelju prijedloga za uknjižbu zaprimljenog 20. siječnja 2023. temeljem rješenja donesenog na raspravi za ispravak od 5. rujna 2023., dakle u vrijeme kada je tužitelj bio upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi je već bila uknjižena stvarna služnost na istima, radi čega se navod tužitelja da je bio upisan kao vlasnik u vrijeme upisa stvarne služnosti ukazuje neosnovanim u cijelosti. Stoga, iz odluka koja je donio sud u predmetnim pojedinačnim ispravnim postupcima ne utvrđuje se nezakonit rad suda, obzirom da je sud postupio sukladno zakonu, a niti nepravilan rad suda, obzirom da je sud u navedenim predmetima postupao sukladno uobičajenom i propisanom načinu obavljanja dužnosti, radi čega nema niti odgovornosti države za štetu. Zaključno, obzirom da se visina naknade štete ukazuje se previsokom i paušalno odmjerenom te činjenica da uz tužbu nisu dostavljeni nikakvi dokazi iz kojih bi proizlazila niti osnovanost niti visina tužbenog zahtjeva, tuženica predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženici.

3. Tuženica je 1. listopada 2025., a nakon očitovanja Jadranskog naftovoda d.d., dopunila svoj odgovor na tužbu navodeći da je pravnim prednicima tužitelja kao tadašnjim vlasnicima k. č. br. [katastarska čestica] (koja je u vrijeme izgradnje naftovoda 1979. nosila oznaku 559/2), 648 (koja je u vrijeme izgradnje naftovoda 1979. nosila oznaku 647/1), 226/3, 562, 541/1, 541/2 i 541/3 (nastala kasnije cijepanjem k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], u cijelosti isplaćena naknada zbog nepotpunog izvlaštenja radi osnivanja služnosti za sve navedene čestice i to temeljem Sporazuma o naknadi štete od 19. rujna 1978., 11. lipnja 1979. i 10. lipnja 1980. u kojima su sadržane odredbe o umanjenju vrijednosti zemljišta kao i stvarnoj šteti nastaloj na zemljištu radi izgradnje naftovoda. U istim Sporazumima propisano je i da se primitkom naknade vlasnik odriče bilo kakvih potraživanja od Jugoslavenskog naftovoda za učinjenu štetu na nekretninama navedenim u Sporazumu. Također, Sporazumom o naknadi štete sklopljenim između Jadranskog naftovoda d.d. i tužitelja 2020., tužitelju je isplaćena novčana naknada u iznosu od 8.199,18 eura zbog štete koja je nastala na zemljištu uslijed obavljanja radova na trasi naftovoda Omišalj - Sisak. Sastavni dio Sporazuma je i Zapisnik o procjeni štete koji je sastavio stalni sudski vještak poljoprivredne struke Marijan Matokanović i to za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle sporazumom su obuhvaćene i sporne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a istim je propisano da vlasnik zemljišta prihvaća iznos od 8.199,18 eura kao naknadu štete te se time smatra namirenim od strane Jadranskog naftovoda d.d. i odriče bilo kakvih daljnjih potraživanja. Tužitelj je potpisao navedeni Sporazum u svibnju 2020. Uzimajući u obzir sve predmetne nekretnine, jedino za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (a koje su 1979. činile k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) tužitelj nije direktno ostvario naknadu od Jadranskog naftovoda d.d. već njegov prethodnik od Jugoslavenskog naftovoda. Za sve ostale nekretnine, naknada je i pored toga što je već isplaćena pravnom predniku tužitelja, naknadno isplaćena i tužitelju. Stoga, nisu osnovani navodi tužitelja da je Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji uknjižbom prava stvarne služnosti za korist Jadranskog naftovoda d.d. prekršio tužiteljevo pravo na naknadu jer je smanjena vrijednost njegovih nekretnina pa mu je na taj način sud nanio štetu, obzirom da je naknada u potpunosti isplaćena tužitelju i njegovim pravnim prednicima, te je tužitelj potpisao Sporazum kojim se odriče bilo kakvih daljnjih potraživanja. Nezakonitog i nepravilnog rada suda nije niti bilo, niti ima osnove za odgovornost države za štetu.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora (stranica 8-10 spisa), preslike izvatka iz Zemljišnih knjiga (stranica 18-48 spisa), rješenje o ispravku zk stanja (stranica 49-51), sporazum o naknadi štete (str.57-81), podaci JANAF-a ( str. 82-84 spisa).

5. Brižljivom analizom svih provedenih dokaza, sud nalazi tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim.

6. Uvidom u Sporazum o naknadi štete utvrđeno je da je tada Jugoslavenski naftovod u osnivanju tadašnjim vlasnicima kčbr. 647/1, 559/2, 248/2, 249/2, 563, 541/1, 541/2, 223/2 11. lipnja 1979. isplatio naknadu štete radi nastalih oštećenja i smanjena vrijednosti zemljišta. Isto tako sa ovdje tužiteljem je u odnosu na ovopredmetne kčbr. sklopljen sporazum o naknadi štete vezano za redovno održavanje naftovoda dana 5. svibnja 2020. U navedenom sporazumu u točki 2 utvrđeno je da je navedeno izvršeno s dopuštenjem vlasnika izvršio te radove.

7. Uvidom u dopis JANAF-a od 29. kolovoza 2025. utvrđeno je da je pravnim prednicima tužitelja kao tadašnjim vlasnicima k. č. br. [katastarska čestica] (koja je u vrijeme izgradnje naftovoda 1979. nosila oznaku 559/2), 648 (koja je u vrijeme izgradnje naftovoda 1979. nosila oznaku 647/1), 226/3, 562, 541/1, 541/2 i 541/3 (nastala kasnije cijepanjem k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], u cijelosti isplaćena naknada zbog nepotpunog izvlaštenja radi osnivanja služnosti za sve navedene čestice i to temeljem Sporazuma o naknadi štete od 19. rujna 1978., 11. lipnja 1979. i 10. lipnja 1980. u kojima su sadržane odredbe o umanjenju vrijednosti zemljišta kao i stvarnoj šteti nastaloj na zemljištu radi izgradnje naftovoda. U istim Sporazumima propisano je i da se primitkom naknade vlasnik odriče bilo kakvih potraživanja od Jugoslavenskog naftovoda za učinjenu štetu na nekretninama navedenim u Sporazumu. Također, Sporazumom o naknadi štete sklopljenim između Jadranskog naftovoda d.d. i tužitelja 2020., tužitelju je isplaćena novčana naknada u iznosu od 8.199,18 eura zbog štete koja je nastala na zemljištu uslijed obavljanja radova na trasi naftovoda Omišalj - Sisak. Sastavni dio Sporazuma je i Zapisnik o procjeni štete koji je sastavio stalni sudski vještak poljoprivredne struke Marijan Matokanović i to za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle sporazumom su obuhvaćene i sporne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a istim je propisano da vlasnik zemljišta prihvaća iznos od 8.199,18 eura kao naknadu šte te te se time smatra namirenim od strane Jadranskog naftovoda d.d. i odriče bilo kakvih daljnjih potraživanja. Tužitelj je potpisao navedeni Sporazum u svibnju 2020 .

8. Na ročištu od 27. svibnja 2026. tužitelj je odredio visinu tužbenog zahtjeva u iznosu od 14.390,50 Eur kao naknadu štete radi postupanja suda.

9. Temeljem provedenih dokaza te od strane tuženika nije sporno da su se kod Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Petrinji, Zemljišnoknjižni odjel, vodili pojedinačni ispravni postupci na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], po prijedlogu predlagatelja Jadranskog naftovoda d.d. Zagreb, radi upisa prava služnosti radi redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru 5m lijevo i desno od osi cjevovoda koje uključuje pregled trase, redovno održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama, otklanjanje štetnih posljedica nastalih uslijed havarije za korist Jadranskog naftovoda d.d.

10. Nesporno je utvrđeno da je na navedenim česticama koje su sada vlasništvo tužitelja određena uknjižba prava navedene stvarne služnosti.

11. Temeljem dokaza koji su priloženi u spisu i koje su stranke predložile, a uz teret dokazivanja u smislu članka 219. i 221.a ZPP-a sud ne nalazi da bi Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji proveo bilo kakve nezakonite ili nepravilne radnje. Da bi radnja bila nezakonita mora biti suprotna zakonu, drugom propisu ili općem aktu ili propuštanje postupanja u skladu sa zakonom i drugim propisom ili općim aktom . Isto tako nije prema predloženim i izvedenim dokazima utvrđen nepravilan rad kao činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti.

12. Odredbom članka 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Da bi postojala odgovornost za štetu moraju se ispuniti opće pretpostavke odgovornosti za štetu, a to su: štetna radnja štetnika, uzročna veza i protupravnost štetne radnje. Odgovornost za štetu nastaje samo ako je štetna radnja protupravna, tužitelj u ovom postupku nije dokaza da je tuženik postupao na protupravan način. Sud je u konkretnom slučaju provodio po prijedlogu ovlaštenog predlagatelja pojedinačni zemljišno knjižni postupak koji je kao takva predviđen i propisan Zakonom o zemljišnim knjigama. Tužitelj je o istome uredno obavještavan što je utvrđeno uvidom u priložene zk izvatke u kojima je vidljivo da je ulagao prigovore, dakle dana mu je mogućnost raspravljanja. Pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdan razlog. Sud je sukladno članku 208. stavak 1. i 3. te članku 209. stavak 1. i 4. Zakona o zemljišnim knjigama na prijedlog ovlaštenog predlagatelja u pojedinačnom ispravnom postupku, donio rješenja kojima je usvojen prijedlog predlagatelja te je određena uknjižba prava stvarne služnosti radi redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru 5m lijevo i desno od osi cjevovoda, za korist Jadranskog naftovoda d.d. . U konkretnoj situaciji tužitelj nije dokazao da u navedenom postoji bilo kakvo nezakonito ili nepravilnog postupanje suca, a što bi bio razlog za naknadu štete tuženika. rad suca o kojem govori odredba članka 105. Zakona o sudovima.

13. Iz jedinog priloženog rješenja u spisu Z-625/2025. ( tužitelj, na kojem je teret dokazivanja, nije predlagao pribavu spisa niti je dostavio niti jedno drugo rješenje) razvidno je da je otvoren pojedinačni ispravni postupak te je isti zabilježen na oglasnoj ploči suda, a kojim oglasom su pozvani svi zainteresirani da stave svoje prijave ili prigovore. Iz istog rješenja proizlazi da je tužitelj podnio prigovor te je isti odbačen jer nije podnesen u elektroničkom obliku putem ZIS-a, a što je suprotno odredbama članka 105. stavcima 5. i 6. Zakona o zemljišnim knjigama. Navedeno rješenje odnosi se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz istoga je razvidno da je isti bio upoznat s provođenjem predmetnog pojedinačnog ispravnog postupka. Iz povijesnih zemljišnoknjižnih izvadaka vidljivo je da je tužitelj podnosio prigovore na rješenja Zemljišnoknjižnog suda u Petrinji kojima je otvoren pojedinačni ispravni postupak i to za k. č. br. [katastarska čestica] na Z - 4253/2020, za k. č. br. [katastarska čestica] na Z-4251/2020, za k. č. br. [katastarska čestica] na Z-4236/2020, za k. č. br. [katastarska čestica] na Z-4272/2020 i za k. č. br. [katastarska čestica] na 4259/2020 k. o. [katastarska općina]. Iz povijesnog prikaza zemljišnoknjižnih izvadaka za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljivo je da je provedena uknjižba prava vlasništva za korist tužitelja na temelju ugovora o kupoprodaji temeljem prijedloga za uknjižbu zaprimljenog 10. studenog 2023., a da je stvarna služnost na predmetnim česticama uknjižena na temelju prijedloga za uknjižbu zaprimljenog 20. siječnja 2023. temeljem rješenja donesenog na raspravi za ispravak od 5. rujna 2023., dakle u vrijeme kada je tužitelj bio upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi je već bila uknjižena stvarna služnost na istima, radi čega se navod tužitelja da je bio upisan kao vlasnik u vrijeme upisa stvarne služnosti ukazuje neosnovanim u cijelosti. Stoga, iz odluka koja je donio sud u predmetnim pojedinačnim ispravnim postupcima ne utvrđuje se nezakonit rad suda, obzirom da je sud postupio sukladno zakonu, a niti nepravilan rad suda, obzirom da je sud u navedenim predmetima postupao sukladno uobičajenom i propisanom načinu obavljanja dužnosti, radi čega nema niti odgovornosti države za štetu.

14. Temeljem članka 154. stavak 1. ZPP-a sud je tužitelju naložio da tuženiku nadoknadi parnični trošak zastupanja i to: odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora od 6 svibnja 2025., u iznosu od 500,00 €, odgovor na tužbu od 25. kolovoza 2025., u iznosu od 500,00 €, sastav podneska od 1. listopada 2025., u iznosu od 500,00 €, pristup na ročište 27. svibnja 2026. u iznosu od 500,00 € i pristup na ročište za objavnu presude u iznosu od 100,00 €, što čini ukupni trošak u iznosu od 2.100,00 €.

15. Temeljem svega navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci.

Sisak, 30. srpnja 2026.

Sudac

Andrea Vasiljević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana od dana dostave presude e-komunikacijom. Žalba se podnosi ovom sudu putem e-komunikacije, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelju osobno

2. Tuženiku po Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku