REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Pp-10258/2026-6

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Solinu

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Solinu, po sutkinji Petri Dujmović Vranješ, uz sudjelovanje Katarine Bulat kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog AŠ i drugookrivljene TŠ, zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 4. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjivog po članku 22. stavak 1. i 3. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Solin, klasa: 211-07/26-5/19081 od 24. srpnja 2026. nakon žurnog postupka zaključenog 30. srpnja 2026. u izočnosti prvookrivljenika i drugookrivljenice te ovlaštenog tužitelja, 30. srpnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Prvookrivljeni: AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin A i majke T, rođen **.**.1998. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], a s trenutnim boravištem u [adresa], SSS, grafički dizajner, redovni student Sveučilišta u Zagrebu,  VERN,  nezaposlen,  lošeg  imovnog  stanja,  bez mjesečnih primanja, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan

Drugookrivljena: TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći U i majke O, rođena **.**.1950. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],  SSS,  krojačica,  umirovljenica,  mjesečna mirovina oko 600,00 eura, dobrog imovnog stanja, udovica, majka dvoje djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno

nekažnjavana

Na temelju članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18)

o s l o b a đ a j u  s e  o d  o p t u ž b e

da bi:

„dana 24.07.2026 godine u 13:30 sati u mjestu [adresa] u ispred obiteljskoj kuće okrivljeni AŠ i TŠ počinili su tjelesno i ekonomsko nasilje u obitelji na način da su se, prilikom dolaska radnika za pražnjenje septičke jame, jedno drugog vrijeđali raznim pogrdnim riječima kojom prilikom TŠ je počinila ekonomsko nasilje u obitelji spram svog unuka AŠ na način da nije dozvolila pražnjenje septičke jame tako što je sjela na istu i potjerala radnike. Nakon čega je AŠ počinio tjelesno nasilje u obitelji spram svoje bake TŠ na način da ju je odgurnuo na pod gdje je pala i ozlijedila se. Navedeni događaj je kod oštećenih TŠ i AŠ izazvao povredu dostojanstva i osjećaj uznemirenosti i straha“,

čime da bi počinili prekršaj iz članka 10. stavak 1. točka 4. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjivog po članku 22. stavak 1. i 3. istog Zakona.

Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18) troškovi postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do točke 4. ovog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Solin, podnijela je optužni prijedlog pod gornjim brojem protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

2. Prvookrivljenik se očitovao da je razumio optužni prijedlog i da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

2.1. Prvookrivljenik, ispitan u žurnom postupku pred sudom, u svojoj obrani je naveo kako smatra da nije počinio nikakav prekršaj predmetne prigode prema svojoj baki TŠ, odnosno da istu ni na koji način nije odgurnuo na pod. Inače, da je točno da je predmetne prigode na navedenu adresu došao radnik za pražnjenje septičke jame koja se nalazi u dvorištu, odnosno vrtu koje da koriste on i baka, a i ujak koji živi u kući u kojoj živi i baka na adresi [adresa], odnosno da je riječ o zajedničkom dvorištu tj. vrtu. Međutim, njegova baka da tada nije dozvolila pražnjenje septičke jame te da je ista sjela na septičku jamu, a on da joj je u tom trenutku prišao pokušavajući ju nagovoriti da se makne sa septičke jame te da ju je dotaknuo rukama po gornjem dijelu tijela pokazujući joj da želi da se pomakne sa septičke jame na kojoj je sjedila, a sve kako bi se septička jama mogla isprazniti. Nadalje, da je točno da su se baka i on tu svađali, a nakon što je radnik otišao, da je došlo i do određenih psovki, odnosno da je on baki i baka njemu, međusobno si upućivali psovke. Na poseban upit prvookrivljenik je izjavio kako septičku jamu koja se nalazi u zajedničkom dvorištu, odnosno vrtu koriste stanari kuće na adresi [adresa] i na adresi [adresa], tako da može kazati da je to zajednička septička jama vlasnika kuće na adresi [adresa] i na adresi [adresa]. Na poseban upit prvookrivljenik je izjavio kako on nije vlasnik kuće niti na adresi [adresa] niti na adresi [adresa] pa tako niti ovog zajedničkog dvorišta, odnosno vrta u kojem se nalazi septička jama. Na poseban upit prvookrivljenik je izjavio da je u lošim odnosima sa svojom bakom od kraja 2025. Na poseban upit prvookrivljenik je izjavio kako on i baka ne žive u istoj obiteljskoj kući niti u istoj stambenoj jedinici. Na poseban upit prvookrivljenik je izjavio kako on predmetne prigode nije vidio da bi njegova baka pala na pod i ozlijedila se, ali da se sjeća kako mu je baka kad je sjela na navedenu septičku jamu rekla da je ozlijedila nogu i da će policiji reći da joj je to on napravio.

3. Drugookrivljenica se očitovala da je razumjela optužni prijedlog i da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret.

3.1. Drugookrivljenica, ispitana u žurnom postupku pred sudom, u svojoj obrani je navela kako smatra da nije počinila nikakav prekršaj predmetne prigode prema svom unuku AŠ. Nadalje, da se sjeća da je predmetne prigode izašla ispred obiteljske kuće na navedenoj adresi te da je čula buku kamiona za pražnjenje septičke jame, a koju da je htio ove prigode isprazniti njezin unuk AŠ. Inače, ova septička jama da se nalazi u vrtu, odnosno dvorištu koje da je dijelom u njenom vlasništvu, a dok AŠ nema u vlasništvu niti ovu septičku jamu, niti dvorište niti kuću na navedenoj adresi. Tako da može kazati da zapravo ona polaže vlasnička prava na ovu septičku jamu, a da nije željela da se ista ove prigode isprazni. Predmetne prigode da se nalazila u ovom zajedničkom dvorištu, odnosno vrtu zajedno sa svojim unukom AŠ, da su bili sami u tom dvorištu, odnosno vrtu gdje se nalazi ta septička jama i AŠ da je potezao crijevo za pražnjenje septičke jame i pri tome da ju je sa tim crijevom gurnuo pa da je ona pala na pod septičke jame i ozlijedila lijevu nogu. Na kraju ova septička jama predmetne prigode da nije bila ispražnjena jer da ona kao vlasnica iste to nije dozvolila. Nadalje, ona da ove prigode nije vrijeđala nikakvim pogrdnim riječima svog unuka, a dok da je on njoj upućivao psovke i razne pogrdne riječi govoreći joj da je kuja, kurvetina, da puši kurac i slično. Ove prigode da nije otjerala radnika koji je došao prazniti septičku jamu jer da isti nije ni ušao u zajednički vrt, odnosno dvorište gdje je septička jama već da je njezin unuk AŠ rastezao crijevo za pražnjenje septičke jame pokušavajući isto gurnuti u septičku jamu, a pri čemu da je nju gurnuo sa tim crijevom na pod kao što je već rekla i tako da je ozlijedila svoju lijevu nogu. Na poseban upit drugookrivljenica je izjavila da su odnosi između njenog unuka i nje loši, odnosno katastrofalni, da ne komuniciraju jer kad mu nešto govori kao da govori zidu, santi leda.

4. Sud je na temelju odredbe članka 121. stavak 1. Prekršajnog zakona izdvojio iz spisa službenu zabilješku Policijske postaje Solin od 24. srpnja 2026. te zapisnik o ispitivanju osumnjičenog UŠ Policijske postaje Solin od 24. srpnja 2026. i zapisnik o ispitivanju osumnjičene TŠ Policijske postaje Solin od 24. srpnja 2026. a s obzirom da označena službena zabilješka i označeni zapisnici o ispitivanju osumnjičenika sadrže izjave okrivljenika koje nisu dane u skladu sa odredbom članka 158. stavak 6. Prekršajnog zakona pa se stoga na istima ne može temeljiti sudska odluka.

5. U dokazne svrhe provedeno je suočenja okrivljenika, pročitana su izvješća o uhićenju Policijske postaje Solin za prvookrivljenika i drugookrivljenicu oba od 24. srpnja 2026. te su naposljetku pročitani izvaci iz prekršajne evidencije i registra neplaćeni kazni Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za okrivljenike oba od 30. srpnja 2026.

5.1. Provedenim suočenjem okrivljenika utvrđeno je da su okrivljenici, okrenuti jedno prema drugom, te gledajući se izravno u oči, a posebno upitani izjavili i to prvookrivljeni: "Ja ostajem pri svojoj obrani da predmetne prigode ni na koji način nisam odgurnuo svoju baku na pod, ali točno je da sam istu vrijeđao ove prigode", a dok je drugookrivljenica navela: "Ja u svemu i u svakom slovu ostajem pri svojoj obrani".

5.2. Iz označenih izvadaka iz prekršajne evidencije i registra neplaćenih kazni Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske razvidno je okrivljenici do sada nisu evidentirani u navedenim evidencijama odnosno da do sada nisu prekršajno kažnjavani niti osuđivani.

6. Na temelju ovako provedenog postupka, odnosno ocjenom iskaza okrivljenika i izvedenih dokaza, ovaj sud smatra da nema dokaza da bi se u ponašanju okrivljenika ostvarila pravna obilježja prekršajnog djela koje im se stavlja na teret zbog čega je iste trebalo osloboditi od optužbe.

7. Nije sporno da su prvookrivljenik i drugookrivljenica unuk i baka, odnosno srodnici po krvi u ravnoj lozi pa stoga u smislu odredbe članka 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji predstavljaju osobe na koje se taj zakon primjenjuje . Također nije sporno da je predmetne prigode doista došao radnik za pražnjenje septičke jame. Nije sporno ni to da se navedena septička jama nalazi u dvorištu, odnosno vrtu koje je zajedničko vlasništvo vlasnika kuća na adresama [adresa] i [adresa] u [adresa]. Nadalje, nije sporno niti to da prvookrivljenik nije vlasnik kuće niti na adresi [adresa] u [adresa], niti na adresi [adresa] u [adresa] pa tako niti zajedničkog dvorišta, odnosno vrta u kojem se nalazi navedena septička jama. Također nije sporno da drugookrivljenica predmetne prigode nije dozvolila pražnjenje navedene septičke jame. Međutim, sporno je jesu li okrivljenici predmetne prigode počinili prekršaj obiteljskog nasilja na način kako im se to stavlja na teret označenim optužnim prijedlogom, odnosno je li prvookrivljenik predmetne prigode počinio tjelesno nasilje prema drugookrivljenici kao svojoj baki (je li istu odgurnuo na pod) te je li drugookrivljenica time što nije dozvolila pražnjenje navedene septičke jame počinila oblik ekonomskog nasilja u obitelji prema prvookrivljeniku kao svom unuku.

8. Naime, prvookrivljenik je u svojoj obrani porekao počinjenje prekršaja tjelesnog nasilja u obitelji koje mu se stavljalo na teret, odnosno porekao je da bi predmetne prigode drugookrivljenicu odgurnuo na pod iskazujući u tom dijelu u bitnome kontradiktorno obrani drugookrivljenice, a provedenim suočenjem prvookrivljenika i drugookrivljenice navedene kontradiktornosti se nisu mogle otkloniti jer su okrivljenici ostali čvrsto i ravnopravni u stavu pri svojim izjavama dok drugih materijalnih i personalnih dokaza prikladnih za utvrđivanje odlučnih činjenica nije bilo, a s obzirom da drugih eventualnih svjedoka predmetnog prekršaja u postupku nije bilo niti su isti predloženi od strane okrivljenika ili tužitelja. Nadalje, što se tiče prekršaja ekonomskog nasilja u obitelji koje se stavljalo na teret drugookrivljenici naime, okrivljenici nisu sporili da prvookrivljenik nije vlasnik niti zajednički vlasnik obiteljskih kuća na adresama [adresa] u [adresa] kao niti navedenog dvorišta, odnosno vrta u kojem se nalazi označena septička jama pa se stoga ista ne može smatrati njegovom osobnom ili zajedničkom imovinom, odnosno drugookrivljeničina zabrana pražnjenja septičke jame u konkretnom slučaju ne predstavlja zabranu ili onemogućavanje korištenja prvookrivljenikove osobne ili zajedničke imovine jer je nesporno da isti nije vlasnik niti zajednički vlasnik obiteljskih kuća na navedenim adresama, a niti navedene septičke jame.

9. Ovdje je bitno naglasiti da se okrivljenicima označenim optužnim prijedlogom u činjeničnom opisu djela na teret stavljalo i međusobno vrijeđanje raznim pogrdnim riječima međutim, pri tome je u činjeničnom opisu izostala bilo kakva konkretizacija vrijeđanja koje bi okrivljenici počinili jedno prema drugome, odnosno nisu navedene konkretne riječi kojima bi okrivljenici jedno drugog vrijeđali pa stoga sud nije mogao niti utvrđivati jesu li tim riječima ostvarena obilježja eventualnog psihičkog nasilja u obitelji pogotovo jer nije svaka grubo izgovorena riječ nužno oblik verbalnog tj. psihičkog nasilja.

10. Slijedom svega iznijetog, u ovom prekršajnom postupku nije dokazano da bi okrivljenici predmetne prigode počinili prekršaj nasilja u obitelji na način kako im se to stavlja na teret označenim optužnim prijedlogom, odnosno da bi počinil i prekršaje koji su činjenično opisani i pravno označeni kao u izreci ove presude, zbog čega je na temelju članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona trebalo donijeti presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe za ista djela.

11. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona, te isti padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Solin, 30. srpnja 2026.

Zapisničarka

S u t k i n j a

Katarina Bulat, v.r.

Petra Dujmović Vranješ, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Solinu, Kralja Zvonimira 81, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud, odnosno Prekršajni sud u Splitu u slučajevima iz članka 94. stavak 3. Prekršajnog zakona, a u ostalim slučajevima Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti: okrivljenicima, tužitelju, u spis