Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
Poslovni broj Ovr-989/2026-9
51000 Rijeka
(veza posl.br. Psp-38/2026)
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E O O S I G U R A NJ U
Općinski sud u Rijeci, po sucu Robertu Mihelju, u predmetu osiguranja 1. predlagatelja osiguranja Zaklade „Dr. Viktor Ružić“, [adresa], OIB: 91219790096, zastupane po upravitelju Nikoli Mikiću, zastupani po TM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. predlagatelja osiguranja AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici PM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. predlagateljice osiguranja PM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. predlagatelja osiguranja TMT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. predlagateljice osiguranja OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. predlagatelja osiguranja ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 5. i 6. zastupani po majci ĆM, [adresa], svi predlagatelji zastupani po UM, odvjetniku u [adresa], protiv protivnika osiguranja JM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po Petru Baniću, odvjetniku u Rijeci, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, izvan ročišta, 30. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
I Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja na pravo prolaza predmetnim zajedničkim hodnikom i pravo prolaza prema krovu zgrade u [adresa], izgrađenoj na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u z. k. ulošku [broj ZK uloška], Općinskog suda u Rijeci, određuje se
p r i v r e m e n a m j e r a
nalaže se protivniku osiguranja JM da u roku od jedan (1) dan od primitka ovog rješenja omogući predlagateljima osiguranja nesmetan pristup zajedničkom hodniku i krovu zgrade u [adresa], na način da postavljena protuprovalna metalna vrata imaju biti otključana tijekom izvođenja građevinskih radova na krovu te zgrade, do njihovog okončanja.
II Zabranjuje se protivniku osiguranja svako ometanje predlagatelja osiguranja i izvođača radova u pristupu zajedničkom hodniku ili bilo kojim (veza posl.br. Psp-38/2026)
drugim zajedničkim dijelovima zgrade u [adresa], te krovu i onemogućavanje izvođenju građevinskih radova na krovištu zgrade.
III Ova privremena mjera ostaje na snazi do završetka građevinskih radova na krovu zgrade u [adresa], temeljem Ugovora o izvođenju radova od 9. veljače 2026. zaključenog između suvlasnika stambene zgrade na adresi [adresa], kao naručitelja i trgovačkog društva Krovar d.o.o., Rijeka, kao izvođača, ili do drugačije odluke suda.
IV Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.
V Odbija se zahtjev za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine na pravo na pristup stanu u suvlasništvu predlagatelja u [adresa], izgrađenoj na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u z. k. ulošku br. [broj ZK uloška], Općinskog suda u Rijeci, potom za uklanjanje protuprovalnih metalnih vrata postavljenih na zajedničkom hodniku zgrade te bilo kakvih drugih prepreka, zatim u dijelu u kojem se zabranjuje protivniku osiguranja ometanje i onemogućavanje predlagatelja i izvođača radova u izvođenju građevinskih radova na fasadi zgrade, te u dijelu da privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pod poslovnim brojem Psp - 38/2026.
Obrazloženje
1. Predlagatelji osiguranja u istom podnesku od 27. svibnja 2026. ovom sudu su podnijeli tužbu radi smetanja posjeda prijedlog za određivanje privremene mjere u odnosu na protivnika osiguranja. U činjeničnom dijelu tužbe bitnom za razumijevanje okolnosti iznesenih u prijedlogu za osiguranje, navode da su posljednji mirni suposjednici zajedničkog hodnika stambene zgrade u [adresa], na drugom katu, uključujući i prolaz prema krovu zgrade, a koja da je u zemljišnim knjigama označena kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dalje, da je tuženik u razdoblju između 1. svibnja 2026. godine i 4. svibnja 2026. godine, za koji čin smetanja da doznali 4. svibnja 2026., samovlasno na zajedničkom hodniku drugog kata predmetne zgrade postavio protuprovalna vrata koja da je dodatno zatvorio i obzidao zidom od gips-kartonskih ploča, a čime je tužitelje potpuno isključio iz suposjeda zajedničkog hodnika te im onemogućio i pristup jednom stanu s jasno označenim brojem, kao i pristup krovu zgrade, a na kojem krovu da su trenu tno u tijeku građevinski radovi zamjene krovišta, da je tuženik najmoprimac jednog stana na drugom katu predmetne zgrade, da je ogorčen zbog činjenice da sukladno zakonskim odredbama nije imao pravo otkupiti stan u predmetnoj zgradi na kojem je imao stanarsko pravo uslijed čega namjerno ostalim suvlasnicima radi štetu i probleme pogrešno okrivljujući njih za primjenu Zakona o naknadi imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, da se tuženik predstavnici stanara i upravitelju zgrade te ostalim stanarima žali da mu u stan ulazi voda s dotrajalog krova te namjerno ne dopušta popravak vodovodnih instalacija, samo kako bi na zgradi nastala šteta i onemogućilo se korištenje predmetne nekretnine. Tužitelji ističu da su oni, predstavnica stanara i upravitelj (veza posl.br. Psp-38/2026)
zgrade započeli hitnu sanaciju krova kako bi se spriječila nenadoknadiva šteta prodora kiše na cijeloj zgradi, no tuženik da je odlučio opstruirati predmetne radove, da su pokušali prvo mirnim putem slanjem Dopisa te putem instituta dopuštene samopomoći sredinom svibnja 2026. ukloniti predmetna vrata i postavljeni zid od gips-kartonskih ploča kako bi ponovno uspostavili prijašnje posjedovno stanje, vratili si suposjed i omogućili nastavak radova, da su radi navedenoga angažirali radnike kako bi uklonili predmetna protuprovalna vrata. Međutim, da ih je tuženik u tome spriječio na način da je ozbiljno zaprijetio radnicima i svim prisutnima koje su tužitelji angažirali radi uklanjanja prepreka, pri čemu da je izvadio pištolj i prijetio nazočnim osobama vulgarnim riječima: «Svima ću vam jebat majku» uperivši pištolj u jednog od radnika i repetiravši pištolj s ozbiljnom namjerom da sve prisutne smrtno preplaši i spriječi provođenje instituta dopuštene samopomoći. Zbog navedenog događaja da su intervenirali djelatnici policije i priveli tuženika koji je nakon 24 sata pušten na slobodu te tužitelji ni nakon predmetnog događaja i prethodne policijske intervencije da nisu bili u mogućnosti uspostaviti prijašnje posjedovno stanje niti nastaviti izvođenje građevinskih radova. Opisanim postupanjem da ih je tuženik samovlasno smetao u njihovom posljednjem mirnom suposjedu zajedničkog hodnika i prolaza prema krovu zgrade, zbog čega da temeljem odredbi čl. 21. i čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima podnose tužbu. Nadalje, u činjeničnom dijelu prijedloga za određivanje mjere osiguranja (konkretno privremene mjere) predlagatelji osiguranja dodatno ističu da im je protivnik osiguranja onemogućio pristup njihovome stanu te zajedničkom krovištu na kojemu da se izvode građevinski radovi zamjene pokrova, da radove izvodi građevinska firma KROVAR d.o.o., da je do trenutka smetanja posjeda uklonjen postojeći pokrov krova i postavljena samo podloga bez završnog pokrova od crijepa, zbog čega da postoji ozbiljna opasnost da uslijed oborina nastane znatna i teško nadoknadiva šteta za cijelu zgradu i posebne dijelove nekretnine. Osim toga, protivnik osiguranja da je već pokazao izrazitu agresivnost i spremnost na uporabu sile i prijetnji vatrenim oružjem prema osobama koje su pokušale uspostaviti prijašnje stanje, zbog čega postoji neposredna opasnost od daljnjeg nasilnog postupanja. Predlažu određivanje privremene mjere i radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete te opasnosti od nasilja. Predlažu donošenje privremene mjere sa sadržajem, citirano: « I. Radi osiguranja nenovčane tražbine prava suposjeda hodnikom na drugom katu i prolaza do krova zgrade u [adresa], izgrađenoj na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u z. k. ulošku br. [broj ZK uloška], Općinskog suda u Rijeci, nalaže se tuženiku JM da odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od primitka rješenja, ukloni sva postavljena vrata, zidove, ormare i bilo kakve druge prepreke te omogući tužiteljima nesmetan pristup zajedničkom hodniku i krovu zgrade u [adresa]. II. Zabranjuje se tuženiku svako ometanje tužitelja i izvođača radova u pristupu zajedničkom hodniku ili bilo kojim drugim zajedničkim dijelovima zgrade u [adresa] te krovu i onemogućavanje izvođenju građevinskih radova na fasadi i krovištu zgrade. III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka. IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknade trošak određivanja ove privremene mjere u roku od 8 dana uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od donošenja Rješenja pa do isplate.».
(veza posl.br. Psp-38/2026)
2. Podneskom od 19. lipnja 2026. (str. 57 i 58 spisa) predlagatelji su precizirali tužbeni zahtjev, te postavili zahtjev za određivanje privremene mjere sa sadržajem, citirano: «I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja na pravo prolaza predmetnim zajedničkim hodnikom, pravo prolaza prema krovu zgrade te pravo na pristup stanu u suvlasništvu predlagatelja u [adresa], izgrađenoj na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u z. k. ulošku br. [broj ZK uloška], Općinskog suda u Rijeci, nalaže se protivniku osiguranja JM da odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja, ukloni postavljena protuprovalna metalna vrata, postavljena na zajedničkom hodniku zgrade u [adresa], izgrađenoj na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u z. k. ulošku br. [broj ZK uloška], Općinskog suda u Rijeci, te ukloni bilo kakve druge prepreke kojima se onemogućava predlagateljima nesmetan prolaz zajedničkim hodnikom i pristup krovu zgrade te pristup stanu na drugom katu u njihovom suvlasništvu u [adresa]. Zabranjuje se protivniku svako ometanje predlagatelja i izvođača radova u pristupu zajedničkom hodniku ili bilo kojim drugim zajedničkim dijelovima zgrade u [adresa] te krovu i onemogućavanje izvođenju građevinskih radova na fasadi i krovištu zgrade, te pristup stanu na drugome katu u suvlasništvu predlagatelja. III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka.
IV. Nalaže se protivniku da predlagateljima nadoknadi trošak određivanja ove privremene mjere u roku od 8 dana uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od donošenja Rješenja pa do isplate.».
3. Vezano uz prijedlog za određivanje privremene mjere koji je sadržan u istom podnesku (tužbi) povodom koje je formiran predmet upisnika i poslovnog broja Psp-38/2026, u odnosu na sam prijedlog za određivanje mjere osiguranja osnovan je spis upisnika i predmetnog poslovnog broja Ovr-989/2026.
4. U postupku osiguranja privremenim mjerama postojanje pretpostavki za njihovo određivanje, u pravilu, se ne dokazuje kvalificiranim materijalnim ispravama po načelu formalnog legitimiteta već po općim pravilima o utvrđenju činjenica koje se dokazuju na razini vjerojatnosti. S tim u vezi oportuno je ukazati da i u parničnom postupku i u postupku osiguranja zadatak je suda da se uvjeri o postojanju ili nepostojanju činjenica od kojih zavisi primjena prava. Postojanje i sadržaj određene činjenice može biti izvjesno (pravni standard koji se primjenjuje u parnici - kad provedeni dokazi isključuju svaku razumnu sumnju suda u njezino postojanje), ili njezino postojanje može biti vjerojatno, dakle da ima više argumenata u smjeru zaključka u prilogu uvjerenja suda u postojanje relevantne činjenice od onih koji govore protiv. Potonje je dokazno pravilo u postupku osiguranja i stoga je primijenjeno u ovom adhezijskom postupku. U biti spoznaje nema kvalitativne razlike između izvjesnosti i vjerojatnosti. Razlika je samo kvantitativna. (U tom smislu i Vrhovni sud Republike Hrvatske, odluka pod posl. broj Revd 2320/2023-2 od 4. listopada 2023.)
5. Svrha izdavanja privremene mjere je da se povećaju izgledi predlagatelja osiguranja (kasnije ovrhovoditelja) da će u času kada bude u pravnoj mogućnosti zatražiti prinudno ostvarenje svoje tražbine, moći tu tražbinu u potpunosti ostvariti, odnosno da smanj i opasnost koja prijeti tom ostvarenju. Zbog pravne prirode privremene mjere ista ne može trajati (veza posl.br. Psp-38/2026)
neograničeno vrijeme jer bi njome predlagatelj osiguranja u potpunosti ostvario svoju osiguranu tražbinu. Dakle, ratio privremenih mjera ne može biti realizacija cjelokupna tražbine već osiguranje vjerovnikova budućeg ostvarenja i prilikom odlučivanja o osnovanosti predložene privremene mjere o tome treba voditi računa.
6. Odredbom članka 346. stavka 1. točke 1. i 2. Ovršnog zakona («Narodne novine» broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; u nastavku teksta - OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, odnosno ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Člankom 351. OZ-a normirano je da u rješenju kojim se određuje privremena mjera odredit će se i trajanje te mjere. Prema članku 347. stavku 2. OZ-a ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.
7. Člankom 7. stavkom 2. OZ-a regulirano je da sud održava ročište kad je to OZ-om određeno ili kad smatra da je održavanje ročišta svrhovito. U podnesku od 1. lipnja 2026. (stranica 138 spisa) predlagatelji osiguranja su vezano uz privremenu mjeru eksplicitno tražili održavanje ročišta, dok su nakon toga u podnesku od 18. lipnja 2026. (str. 44 spisa) počeli iznositi stav da se o privremenoj mjeri odluči i bez održavanja ročišta. Obzirom predlagatelji nisu prezentirali nikakvu uvjerljivu argumentaciju za takvu promjenu svog prvotnog prijedloga i stava, prvostupanjski sud je održao ročište.
8. Prije održanog ročišta, protivnik osiguranja u podnesku od 10. srpnja 2026, u bitnom, osporava u cijelosti prijedlog radi određivanja privremene mjere. Tvrdi da na strani predlagatelja izostaje osnovna pretpostavka, a ta je da su isti posjednici, odnosno posljednji mirni posjednici objekata u odnosu na koji se traži pružanje posjedovne zaštite, da oni nisu posjednicima zajedničkog hodnika na koji se ovaj postupak odnosi najmanje gotovo deset godina. Ističe da su na ulazu u zajednički hodnik sve do nedavno, dakle prije ugradnje novih vrata, tamo bila postavljena kao prvobitna, dvokrilna, drvena vrata, zelene boje. Poziva se na parnicu pod posl.br. Ps-10/2024 (ranije: Ps-19/2019) u kojoj se raspravljalo tko je i kada mijenjao bravu na ranijim vratima, a koji postupak je rezultirao presudom od 6. rujna 2024. Dalje, da su prvobitna vrata (odnosno njezin dio) na ulazu u prostor označen kao zajednički hodnik potajice skinuta, odnosno otuđena 12. ožujka 2026., od strane mu nepoznatih osoba. Ukazuje da je o tom događaju obavijestio nadležne redarstvene vlasti, da je naknadno doznao da su ta vrata skinuta od strane nepoznate osobe, a po nalogu predlagatelja osiguranja. Potom da se koristi institutom samopomoći i na ulaz u zajednički hodnik, na mjesto gdje je ranije bilo otuđeno krilo ulaznih vrata postavlja ormar. Nakon toga, da je na tom mjestu ugradio nova vrata početkom svibnja 2026., da je 14.5.2026. bio izložen protupravnom postupanju koje ima obilježja kaznenog djela na način da se maljem krenulo uništavanje (veza posl.br. Psp-38/2026)
novopostavljenih vrata, uslijed čega da je bojeći se pritom za svoj život i za život članova svoje obitelji morao poduzeti radnje kako bi osujetio takvo protupravno postupanje, da su ga navodni sudionici tog događaja lažno prijavili radi počinjenja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. KZ, da se ponovno pojavila nepoznata osoba na mjestu događaja i nastavila s radnjama uništavanja postavljenih vrata, da je nakon uništavanja vrata u svrhu zaštite svojih prava, posebno prava na isključivi posjed prostora zajedničkog hodnika pribaviti nova vrata koja da se i u ovom trenutku nalaze na ulazu u prostor tzv. zajedničkog hodnika. Zatim navodi da predlagatelji u spise predmeta dostavljaju fotografiju prostora krova iz koje je posve razvidno da je izvođač radova na krovu imao i da nadalje ima mogućnost uredno pristupiti istom radi obavljanja potrebnih radova, da je prema njegovom saznanju takav pristup ostvaren na prikladan način iz prostora koji ne predstavlja prostor zajedničkog hodnika između stanova 5. i 6. na drugom katu, obzirom da je taj otvor izvan funkcije već iznimno dugo bez njegovom krivnjom, da je besmislica da bi opstruirao izvođenje radova na krovu zgrade obzirom da je upravo on izravno pogođen stanjem gdje dolazi do prodora voda u stan koji on koristi. U odnosu na pitanje prodora vode u prostor koji koristi 1. predlagatelj da je riječ problemu koji da je odavno saniran. Protivi se određivanju privremene mjere jer da nije ostvarena osnovna zakonom predviđena pretpostavka, a to je egzistiranje vjerojatnosti postojanja nenovčane tražbine, dok je pitanje nastanka nenadoknadive štete nasilja obeskrijepljeno dokazima - ispravama koji priležu spisu, a koje su dostavili sami predlagatelji osiguranja, kao i sadržajem predmetnog podneska protustranke.
9. Prethodno donošenju odluke kao u izreci, izvršen je uvid u materijalnu dokumentaciju u spisu (isprave su pročitane, a fotografije pregledane).
Saslušane su i stranke.
10. Iz izvatka iz zemljišne knjige za k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 6 do 12 spisa) proizlazi da se radi o građevinskom objektu – zgradi na adresi u [adresa], te da su predlagatelji osiguranja suvlasnici posebnih dijelova (poslovni prostori i stanovi). Među strankama je nesporno da protivnik osiguranja stanuje u stanu br. 5. na drugom katu zgrade.
11. Uvidom u Ugovor o izvođenju radova od 9. veljače 2026. zaključen između suvlasnika stambene zgrade na adresi [adresa], kao naručitelja i trgovačkog društva Krovar d.o.o., Rijeka, kao izvođača (str. 28 do 36 spisa) utvrđeno je da je predmet istog izvođenje građevinskih radova sanacije pokrova predmetne stambene zgrade (čl.1.), da radovi započinju u roku ožujka 2026., te da je rok izvedbe radova 60 radnih dana od početka izvođenja (čl. 11. i čl. 12. Ugovora).
12. Na ročištu održanom 10. srpnja 2026. saslušan NM, z.z. (upravitelj) 1. predlagatelja osiguranja, u bitnom, navodi da je 9. veljače 2026. zaključen ugovor o izvođenju radova na predmetnoj nekretnini, da se radovi odnose isključivo na krovište zgrade, da nikakvi radovi nisu obavljani na fasadi, da su radovi pri kraju, ali nisu dovršeni, da je jedan od razloga nemogućnost radnicima da pristupe krovištu, a drugi da je količina radova koje izvođači imaju u okviru svojih poslova, da put do krovišta sada nije slobodan. Nadalje, da su (veza posl.br. Psp-38/2026)
2. ili 3. ožujka radnici kojima su predlagatelji povjerili posao uklonili postojeća vrata na II. katu hodnika zgrade koje je g. JM postavio. Pojašnjava da se nakon uklonjenih vrata hodanjem dolazi do stana njihovog stana (u suvlasništvu svih predlagatelja osiguranja), da se do krovišta dolazi prolazom kroz hodnik na drugom katu, da se na krov pristupa kroz otvor, da je prolaz do krovišta bio je slobodan sve dok gospodin JM nije postavio blindirana vrata i novi zid, a ta blindirana vrata da su postavljena na točnoj poziciji ranijih vrata koja su bila uklonjena početkom ožujka, da predlagatelji zbog blindiranih vrata ne mogu doći do stana na II katu niti do zajedničkog krovišta, da nije vidio radnike da se penju na krov bilo kojih drugim putem.
13. Četvrto predlagatelj RM u iskazu, u odnosu na iskaz z.z.
1. predlagatelja, dodatno ističe da su blindirana vrata koja se nalaze na poziciji hodnika na II katu sada zaključana, da da nema tih blindiranih vrata na toj poziciji predlagatelji da bi mogli doći do njihovog zajedničkog stana na II. katu i do krovišta, da se na poziciji hodnika na II. katu (potkrovlja zgrade) nalaze se dva stana.
14. Protivnik osiguranja JM, u iskazu u bitnom, ističe da su na II. katu u hodnik na poziciji gdje se sada nalaze protuprovalna željezna vrata radnije bila postavljena dvokrilna drvena vrata, da je on imao njihov ključ, da ključeve protuprovalnih vrata ima samo on. Tvrdi da je u nužnoj obrani uzeo vatreno oružje za koje da ima dozvolu, da su se 14.5.2026. održavali se radovi na krovištu, da su radnici koji su izvodili radove od prvog dana od drugog dijela veljače dolazi na krovište iz susjednog stana na istom drugom katu koji se nalazi na suprotnoj strani od stana gdje on živi, da su tada već bila postavljena blindirana vrata, da je vidio osobu s maljom da razvaljuje zid, da je nazvao policiju, da je tražio od tog radnika da prestane razbijati z id, da je dobio informaciju od policije da ne mogu odmah pristupiti, da je nakon toga uzeo pištolj bez metaka i došao do prostora kojeg je taj radnik razvaljivao i već da je bilo razvaljeno 1,5 metra, da je tom radniku rekao da ima pištolj, a pištolj da je usmjerio u pod, da kada je taj radnik vidio da ima pištolj, radnik da je zaviknuo, okrenuo se i pobjegao. Nadalje, da radnici nisu dovršili radove na krovištu jer mu je bilo rečeno od strane jednog od suvlasnika firme Krovar da su imali završiti jedan posao koji je bio neodgodiv i da zato par tjedana nisu izlazili na krovište, da radnici nisu nikada izlazili na krovište kroz prostor u hodniku koji se nalazi nakon postavljenih vrata, da postoje dva otvora za izlazak na krov, da li suvlasnici nisu mogli niti mogu proći do drugog stana na drugom katu bez da prolaze kroz blindirana vrata, da su drvena vrata uklonjena 12.3.2026. i o da tome da je obavijestio policiju. Uz to, tvrdi da nikada nije opstruirao radove na krovištu, da su oba njegova pištolja deponirana u II Policijskoj postaji, da nije nikada bio kažnjavan za bilo koje kažnjivo (kazneno ili prekršajno) djelo koje bi imalo elemenata nasilja.
15. Prilikom, za ovaj adhezijski postupak, ocjene izvedenih dokaza i utvrđenja vjerojatnosti relevantnih činjenica (argumentacija u tom smislu je prezentirana u točki 4. obrazloženja) sud polazi od okolnosti da na sadržaje iskaza predlagatelja osiguranja pred sudom nije bilo prigovora, dok su na iskaz protivnika osiguranja primjedbe istakli predlagatelji osiguranja. Stoga je sud prihvatio suglasne iskaze predlagatelja i s dostatnom vjerojatnošću utvrdio da (veza posl.br. Psp-38/2026)
su predlagatelji bili posljednji mirni suposjednici zajedničkog stubišta i korova zgrade, koje su i suvlasnici, kako svih posebnih dijelova, tako i svih zajedničkih dijelova, sve dok protivnik osiguranja na zajedničkom stubištu na drugom katu nije postavio početkom svibnja 2026. protuprovalna vrata i zaključao ih, te jedini ima njezin ključ, na koji način je počinio radnju smetanja suposjeda predlagatelja, zajedničkog hodnika, krovišta i drugog stana na drugom u suvlasništvu predlagatelja osiguranja. Dodatno, sud nije prihvatio iskaz protivnika u kojem tvrdi da su radnici od prvog dana od drugog dijela veljače dolazi na krovište iz susjednog stana na istom drugom katu koji se nalazi na suprotnoj strani od stana gdje on živi, obzirom iz sadržaja Ugovor o izvođenju radova slijedi da premetni radovi nisu započeli prije 3. mjeseca 2026. (čl. 11. Ugovora). Uz to, on u iskazu nije pojasnio odakle crpi saznanja kako su radnici na početku izlazili na krov, a u tom kontekstu spominje također tek generalizirano «svoja saznanja» i u podnesku (pod VII., odlomak 3.) kojeg je dostavio prethodno održavanju ročišta 10. srpnja 2026.. Također, sud nije prihvatio niti iskaz protivnika osiguranja na mjestu gdje je pokušao objasniti da radnici nisu dovršili radove na krovištu jer mu je bilo rečeno od strane jednog od suvlasnika firme Krovar da su imali završiti jedan posao koji je bio neodgodiv i da zato par tjedana nisu izlazili na krovište. Prije svega, u iskazu JM nije pojasnio okolnosti i razloge vođenja takvog razgovora s nekim od suvlasnika izvođača radova, dok je u odnosu na početak svibnja 2026. (kada je on nesporno postavio u zajedničkom hodniku na drugom katu blindirana zaključana vrata) pa do davanja iskaza 13. srpnja 2026. prošlo duže od par tjedana (točnije više od dva mjeseca), dok u svom iskazu nije istaknuo da su radovi na krovištu nakon proteka tih «par tjedana» uopće nastavljeni.
16. Prvostupanjski sud smatra da je ispunjena i druga kumulativna pretpostavka za određivanje privremene mjere u smislu članka 346. stavka 1. točke 2. OZ-a jer su predlagatelji osiguranja, u utvrđenim okolnostima da ugovoreni radovi na krovištu nisu dovršeni već su prekinuti, učinili vjerojatnim da je mjera osiguranja potrebna da bi se spriječilo nasilje i nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Činjenica da građevinski radovi nisu završeni slijedi osim iz suglasnih iskaza predlagatelja i iz fotografija predmetne zgrade i krova (str. 14 i 15 spisa). Vezano uz tvrdnju protivnika osiguranja da je iz fotografiju prostora krova razvidno da je izvođač radova na krovu imao, te da i nadalje ima mogućnost uredno pristupiti istom radi obavljanja potrebnih radova, nužno je odgovoriti da protivnik nije učinio vjerojatnim da su te fotografije nastale nakon što je on početkom svibnja na spornom mjestu u hodniku postavio protuprovalna vrata, dok same fotografije ne sadrže datum snimanja. Sud prihvaća argumentaciju predlagatelja (istaknutu već u njihovom prvom podnesku) da bez postavljanja završnog pokrova od crijepa postoji opasnost u opisanim okolnostima nastanka nenadoknadive štete za cijelu zgradu i posebne dijelove uslijed oborina. Vjerojatnost potrebe sprječavanja nasilja slijedi iz sadržaja cjelokupnog rješenja sutkinje istrage Županijskog suda u Rijeci od 15. svibnja 2026., posl.br. Kir-527/2026-3, i tri mjere opreza koje su određene ovdje protivniku osiguranja (str. 140 – 141 spisa). U odnosu na opis događaja kako ga je izložio protivnik osiguranja u iskazu u svezi korištenja pištolja bez metaka i usmjeravanja oružja u pod, nužno je odgovoriti da ukoliko se sve odigralo doista kako je to protivnik opisao, da tada Županijski sud u Rijeci ne bi odnosu na njega odredio nikakvu mjeru osiguranja, već bi u (veza posl.br. Psp-38/2026)
potpunosti odbio kao neosnovane sve prijedloge ovlaštenog tužitelj (ODO u Rijeci) u tom smislu, odnosno usvojene mjere uopće ne bi niti odredio.
17. Predmetna mjera osiguranja donesena je i primjenom odredbe članka 347. stavku 2. OZ-a koji regulira da ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.
18. U odnosu na zahtjev predlagatelja da se činidba protivniku naloži citirano: «odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od primitka rješenja» nužno je ukazati da je prema članku 112. stavku 1. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine», broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – nadalje u tekstu: ZPP) koji Zakon u postupku osiguranja dolazi u primjenu pozivom na odredbu članka 21. stavka 1., u vezi s člankom 290 OZ-a, najkraća propisana vremenska jedinica za računanje rokova - dan (jedan dan). Dakle, rok «odmah» ne postoji. Štoviše, ne postoje u parnici ili postupku osiguranja niti rokovi u satima, kao npr. u kaznenom postupku.
19. Točkom V dispozitiva sud je odbio zahtjev predlagatelja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine na pravo na pristup stanu u suvlasništvu predlagatelja u [adresa], izgrađenoj na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u z. k. ulošku br. [broj ZK uloška], Općinskog suda u Rijeci, potom za uklanjanjem protuprovalnih metalnih vrata postavljenih na zajedničkom hodniku zgrade te bilo kakvih drugih prepreka, zatim u dijelu u kojem se zabranjuje protivniku osiguranja ometanje i onemogućavanje predlagatelja i izvođača radova u izvođenju građevinskih radova na fasadi zgrade, te u dijelu da privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka.
20. U odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine na pravo na pristup stanu u suvlasništvu predlagatelja u [adresa], izgrađenoj na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u z. k. ulošku br. [broj ZK uloška], Općinskog suda u Rijeci, sud ističe radi se o stanu u vlasništvu predlagatelja na drugom katu hodnika zgrade do kojeg se dolazi prolaskom kroz postavljena protuprovalna metalna vrata. Međutim, u kontekstu druge kumulativne pretpostavke predlagatelji u vezi s tim stanom i nemogućnosti zbog postavljenih vrata dolaska u isti nisu isticali da bi im zbog toga prijetio nastanak ikakve nenadoknadive šteta (i potom činjenično prezentirali u čemu konkretno bi se takva šteta sastojala), pa da ju je mjerom potrebno spriječiti. U odnosno na sprječavanje nasilje, na temelju utvrđenog stanja stvari, te navoda predlagatelja u prvom podnesku (prisutnost svjedoka T, A i radnika) slijedi da se radilo o okolnostima koje su se ticale isključivo pristupa na krov i obavljanja radova. Nadalje, odbijen je zahtjev za uklanjanje protuprovalnih metalnih vrata u okviru ovog postupka osiguranja (također i u zahtjevu navedenih neodređenih drugih prepreka) iz razloga što sud smatra da se svrha ove mjere osiguranja (potpuni dovršetak trenutnih građevinskih radova na krovištu) može ostvariti i na način da je protivnik osiguranja dužan držati otključana predmetna vrata dok traju radovi na krovu predmetne zgrade. (veza posl.br. Psp-38/2026)
Člankom 6. OZ-a normirano je da će se pri provedbi osiguranja paziti na dostojanstvo protivnika osiguranja te da osiguranje za njega bude što manje nepovoljno. U tom smislu, jasno je, da će pitanje (ne)uklanjanja protuprovalnih metalnih vrata biti predmet parničnog postupka i meritorne odluke. Dalje, odbijen je i zahtjev da se zabranjuje protivniku osiguranja ometanje i onemogućavanje predlagatelja i izvođača radova u izvođenju građevinskih radova na fasadi zgrade jer je z.z. 1. predlagatelja osiguranja u iskazu pred sudom jasno naveo da se radovi obavljaju isključivo na krovu, a ne i na fasadi. Konačno, određeno je trajanje privremene mjere do okončanja građevinskih radova obzirom su predlagatelji iznosili argumentaciju o nužnosti određivanja privremene mjere isključivo u kontekstu ispunjenja pretpostavki sprječavanja vjerojatnog nastanka nenadoknadive štete i nasilja samo u odnosu na okolnosti koje su se ticale nemogućnosti okončanja u tijeku građevinskih radova pristupom zajedničkom hodniku i krovištu koji su prekinuti postavljanjem spornih blindiranih vrata od strane protivnika osiguranja.
21. Primjenom odredbe članka 351. stavka 1. OZ-a odlučeno je kao u točki III izreke, dok je pozivom na odredbu članka 352. stavka 3. OZ-a riješeno točkom IV.
22. O trošku postupka osiguranja biti će odlučeno prilikom donošenja meritorne odluke u parnici u zavisnosti od ukupnog uspjeha stranka u sporu.
23. Slijedom svega navedenog riješeno je sadržajem dispozitiva.
24. Završno, prvostupanjski sud naglašava da predmetnim rješenjem ni na koji način nije prejudicirana odluka o postavljenom tužbenom zahtjevu (meritumu spora), o kojem će parnični sud odlučiti nakon na glavnoj raspravi cjelokupno provedenog dokaznog postupka i potpuno razjašnjenog, odnosno utvrđenog stanja stvari temeljem svih dokaza koje će stranke tek dostaviti, odnosno koje će predložiti do zaključenja prethodnog postupka.
U Rijeci 30. srpnja 2026.
Sudac:
Robert Mihelj
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi pisano putem ovog suda u roku od osam (8) dana od dana primitka istog, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.
(veza posl.br. Psp-38/2026)
Dostaviti:
- predlagateljima osiguranja – po pun., e.Komunikacijom
- protivniku osiguranja – po pun., e.Komunikacijom