Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyjev trg 11

P-820/2025-22

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Mariji Krajnović, u pravnoj stvari tužitelja JUPITER Sponda j.d.o.o. OIB: 72000386943 ZAGREB Šenoina ulica 3, kojeg zastupa Katja jajaš, odvjetnica u OD Jajaš& Vukelić d.o.o. iz Rijeke, Trg 128. brigade HV 4, protiv tuženika HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK, Zagreb, Strossmayerov Trg 9, OIB: 26702280390, radi utvrđenja i činidbe, nakon održane glavne rasprave zaključene 15. lipnja 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 30. srpnja 2026.

r i j e š i o j e

Dopušta se preinaka tužbe na način da tužbeni zahtjev glasi:

''I.Nalaže se tuženiku HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK, Zagreb, Strossmayerov Trg 9, OIB: 26702280390, da u roku osam dana preda pisanu ispravu tužitelju JUPITER Sponda j.d.o.o. OIB: 72000386943, Zagreb, Šenoina ulica 3, kojim dopušta uknjižbu brisanja založnog prava na nekretninama na katastarske čestice [katastarska čestica] ZGRADA [adresa] upisanom u zk uložak: [broj ZK uloška] i katastarska čestica [katastarska čestica] ZGRADA [adresa] upisano u zk uložak: [broj ZK uloška] sve katastarske općina: 999901, GRAD ZAGREB čiji upis je određen rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-9450/13 od 27. veljače 2013, u protivnom će pravomoćni opravak ove presude zamijeniti tu ispravu.

II. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o kreditu br G-62/12 od 14. veljače 2013. godine kojega su sklopili Hrvatska banka za obnovu i razvitak OIB: 26702280390, kao kreditor, i ANAMIL d.o.o. OIB: 29315506757 Zagreb, Josipa Lončara 2c, kao korisnik kredita. ''

p r e s u d i o j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

Obrazloženje

1. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja prema tuženiku za utvrđenje ništetnosti Ugovora o kreditu br. G-62/12 od 14. veljače 2013. (dalje: Ugovor o kreditu) te nalaganje tuženiku da tužitelju preda pisanu ispravu kojom dopušta uknjižbu brisanja založnog prava na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] ZGRADA I DVORIŠTE upisanoj u zk. uložak: [broj ZK uloška] i k. č. br. [katastarska čestica] ZGRADA I DVORIŠTE upisanoj u zk uložak [broj ZK uloška], obje k.o. 999901, Grad Zagreb.

2. Ovdje valja istaknuti da je tužbeni zahtjev u tužbi od 13. ožujka 2025. godine glasi:

Nalaže se tuženiku Hrvatska banka za obnovu i razvitak OIB: 26702280390, Zagreb (Grad Zagreb) Strossmayerov trg 9 da u roku osam dana (8) preda pisanu ispravu Tužitelju JUPITER Sponda j.d.o.o. OIB: 72000386943, Zagreb Šenoina ulica 3 kojim dopušta uknjižbu brisanja založnog prava na nekretninama na kat. čestice [katastarska čestica] ZGRADA [adresa] upisano u zk uložak: [broj ZK uloška] i kat. čestice [katastarska čestica] ZGRADA [adresa] upisano u zk uložak: [broj ZK uloška] sve katastarske općina: 999901, GRAD ZAGREB čiji upis je određen Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl br Z-9450/13 od 27. veljače 2013. godine u protivnom će pravomoćni opravak ove presude zamijeniti tu ispravu.

3. U podnesku od 5. svibnja 2025. godine tužitelj je konačno specificirao tužbeni zahtjev koji glasi:

„I.Nalaže se tuženiku HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK, Zagreb, Strossmayerov Trg 9, OIB: 26702280390, da u roku osam dana preda pisanu ispravu tužitelju JUPITER Sponda j.d.o.o. OIB: 72000386943, Zagreb, Šenoina ulica 3, kojim dopušta uknjižbu brisanja založnog prava na nekretninama na katastarske čestice [katastarska čestica] ZGRADA [adresa] upisanom u zk uložak: [broj ZK uloška] i katastarska čestica [katastarska čestica] ZGRADA [adresa] upisano u zk uložak: [broj ZK uloška] sve katastarske općina: 999901, GRAD ZAGREB čiji upis je određen rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-9450/13 od 27. veljače 2013, u protivnom će pravomoćni opravak ove presude zamijeniti tu ispravu.

4. Tuženik se u podnesku od 9. lipnja 2025. godine protivio preinaci tužbenog zahtjeva u odnosu na proglašenje Ugovora ništetnim navodeći da je takvim tužbenim zahtjevom nužno obuhvatiti na pasivnoj strani sve ugovorne strane.

5. Sud je dopustio preinaku jer je zaključio da je isto svrsishodno radi konačnog rješenja odnosa među strankama, stoga je sud sukladno odredbi čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 71/19; dalje: ZPP) dopustio preinaku tužbe kao u izreci rješenja.

6. Tužitelj u tužbi u daljnjem tijeku postupka tvrdi da je navedeni Ugovor o kreditu ništetan s obzirom na odredbe čl.1. st.1. t.g. toga Ugovora. U odnosu na zahtjev za predaju pisane isprave podobne za uknjižbu brisanja založnog prava na navedenim nekretninama navodi da je njegovo založno pravo upisano na istim nekretninama iza založnog prava upisanog u korist tuženika rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-9450/13 od 27. veljače 2013. te da prednost pri namirivanju ima ona tražbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu.

7. Predlaže pokretanje oglednog postupka.

8. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovu tužbenog zahtjeva navodeći da je kod tužbe za utvrđenje ništetnosti potrebno na pasivnoj strani obuhvatiti sve stranke tog pravnog posla. U odnosu na sklopljeni Ugovor navodi da su isti sklopili dva trgovačka društva, da se radi o trgovačkom ugovoru koji je korisnik kredita sklopio u okviru obavljanja svoje djelatnosti, pa se podrazumijeva postupanje s pažnjom dobrog stručnjaka, da je ugovor odraz pojedinačnog sporazuma stranaka, da se radi o ravnopravnim ugovornim stranama pa bilo koja odredba ugovora o kreditu ne može biti nametnuta suprotnoj strani. Navodi da odredbe koje se odnose na ugovorenu kamatnu stopu jasne, da su kriteriji određeni i mjerljivi, pa je kamatnu stopu moguće ispitati i odrediti, odnosno da su jasno vezani za objektivne kriterije. Navodi da zbog eventualne ništetnosti neke od odredaba ugovora Ugovor ne bi bio ništetan u cijelosti i poziva se na odredbe čl. 324. st.2. Zakona o obveznim odnosima. Ističe nadalje kako tužitelj nema pravni interes za utvrđenjem ništetnosti Ugovora o kreditu, jer nije stranka ugovora, niti predmetni Ugovor proizvodi pravni učinak prema tužitelju.

9. U odnosu na tužbeni zahtjev za predaju brisovnog očitovanja, navodi kako tužitelj čak i ako bi uspio u ovom sporu ne može biti ovlaštenik brisanja tog založnog prava, nego to jedino može biti vlasnik nekretnine.

10. Sud je u dokaznom postupku pročitao Ugovor o kreditu br. G -62/12 (list 11 do 20 spisa), Sporazum o osiguranju tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 22. veljače 2013. (list 21 do 25 spisa), Rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu (list 26-27 spisa), ZK Izvadak (list 28-36 spisa),

Zapisnik sa sjednice svih sudaca Trgovačkog suda u Varaždinu ( list 38-43 spisa), prijedlog za ogledni postupak (list 44-48 spisa), Rješenje VTS-a ( list 48-52 spisa), Ugovore o kreditima ( list 53-196 spisa), sudsku praksu list 208-221 spisa), sudsku praksu (list 281-306 spisa), dokumentaciju iz predmeta St-409/21 (list 309-332 spisa i 337-348 spisa).

11. Sud nije izveo dokaze saslušanjem ostalih predloženih svjedoka i ostale dokaze predložene po tužitelju, jer te dokaze, pored svih nastavnih utvrđenja, ne smatra važnima za odluku, stoga je o tim dokaznim prijedlozima odlučeno raspravnim rješenjem od 15. lipnja 2026.

12. Sud iz istih razloga nije naložio tuženiku da za sud i stranke u dovoljnom broju primjeraka u roku osam (8) dana dostavi Opće akte – odluke uprave Hrvatska banka za obnovu i razvitak, OIB: 26702280390, 10000 Zagreb, Strossmayerov trg 9, kojima određuje strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojem kreditna institucija posluje važeće u vrijeme sklapanja Ugovora o kreditu broj G-62/12 od 14. veljače 2013.

13. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/2023, 146/25, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

14. Između stranaka nisu sporne činjenice:

-da je sklopljen Ugovor o kreditu br. G-62/12 od 14. veljače 2013. (dalje: Ugovor o kreditu) između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (dalje: HBOR) s jedne strane te društva ANAMIL d.o.o. kao korisnika kredita i GD te MD kao jamaca plataca s druge strane,

-da je sklopljen Sporazuma o osiguranju tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama dana 22. veljače 2013. broj OV-5644/2013 između tuženika kao založnog vjerovnika, društva ANAMIL d.o.o. kao korisnika kredita, GD i MD kao jamaca plataca, te DISTRI-PRESS kao založnog dužnika.

- da je uknjižbe založnog prava u korist HBOR-a na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na temelju Sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine od 25. veljače 2013. br. Z-9450/13

(list 30 i 33 spisa),

- Uknjižbe založnog prava u korist tuženika na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk uložak [broj ZK uloška] , k. o. [katastarska općina], na temelju Sporazuma o osiguranju tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine od 21. veljače 2013 solemniziranog po javnom bilježniku pod OV-5644/13.,

-činjenice da je u zemljišnim knjigama na navedenim nekretninama, prema prvenstvenom redu, najprije upisana navedena hipoteka pod 2.1. u korist HBOR-a, potom hipoteka u korist Hrvatske agencije za malo poduzetništvo 3.1 , a nakon toga pod 7.1. hipoteka u korist tužitelja.

15. Sporna je osnova tužbenog zahtjeva.

U odnosu na tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti:

16. Odredbom čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, 69/26, dalje ZOO) je propisano da je ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. Daljnji propisani razlozi ništetnosti su nemoguća, nedopuštena, neodređena ili neodrediva činidba (čl. 270. ZOO-a), uporaba sile (čl. 279. st. 3. ZOO-a), prividan ugovor (čl. 285. ZOO-a), nedopušten ili nemoguć uvjet (čl. 298. ZOO-a) te zelenaški ugovor (čl. 329. ZOO-a).

17. Člankom 1. st.1. t.g. Ugovora o kreditu broj G-62/12 od 14. veljače 2013. koji su sklopili ovdje tuženik kao kreditor i društvo ANAMILL d.o.o. je ugovoreno da kamatna stopa iznosi 3% godišnje. Pored toga, uz ostalo je ugovoreno i da je kamatna stopa promjenjiva temeljem odluke Uprave HBOR-a, prema kriterijima iz Odluke o kamatnim stopama i Pravilnika o načinu i rokovima obračuna kamata HBOR-a.

18. Odredbom čl. 269. st. 1. ZOO-a je propisano da je objekt ugovorne obveze činidba koja se može sastojati u davanju, činjenju, propuštanju ili trpljenju. Prema odredbi čl. 269. st. 2. ZOO-a činidba mora biti moguća, dopuštena i određena, odnosno odrediva.

19. Prema odredbi čl. 272. st. 1. ZOO-a činidba je odrediva ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da ju odredi.

20. Prema odredbi čl. 270. st. 1. ZOO-a kad je činidba nemoguća, nedopuštena, neodređena ili neodrediva, ugovor je ništetan.

21. Činidba ugovornih kamata, kako je ugovorena u dijelu čl. 1. st.1. t.g. Ugovora o kreditu iz kojeg proizlazi da je kamatna stopa promjenjiva temeljem odluke Uprave HBOR-a, prema kriterijima iz Odluke o kamatnim stopama i Pravilnika o načinu i rokovima obračuna kamata HBOR-a, po ocjeni ovoga suda nije određena niti odrediva. Naime, tom odredbom nije ugovoren nikakav mjerljiv kriterij o kojem takva promjena visine i načina obračuna kamatne stope ovisi. Dakle, ona ne sadrži određene kriterije s pomoću kojih se može odrediti visina kamatne stope niti su stranke ostavile trećoj osobi da odredi kamatnu stopu. Kreditor (HBOR) nije bio ovlašten nakon sklapanja ugovora po vlastitom nahođenju odrediti kriterij prema kojem će se mijenjati kamatna stopa, i to iz njegovih internih akata koji uređuju način poslovanja, već je takav kriterij, da bi činidba bila odrediva, morao biti među strankama jasno, određeno i izričito ugovoren. Stoga je čl. 1. t.g.. Ugovora u tom dijelu protivan odredbi čl. 269. st. 3. ZOO-a.

22. Tužitelj u predmetnom postupku traži utvrditi ništetnim Ugovor o kreditu u cijelosti. Tuženik je u predmetnom postupku istaknuo protunavode da predmetni Ugovor o kreditu nije ništetan u cijelosti, čak iako bi predmetna odredba bila ništetna .

23. Stoga se u predmetnom postupku javilo sporno pravno pitanje može li opstati ugovor o kreditu sklopljen između kreditne institucije kao vjerovnika i dužnika koji je u konkretnom slučaju pravna osoba u slučaju kada sud utvrdi da su odredbe o parametrima promjenjivosti kamatne stope i o valutnoj klauzuli nepoštene i ništetne.

24. Neovisno o naprijed navedenom, kada se uzme u obzir da se radi o odredbama u kojima su parametri promjenjivosti kamatne stope nepoštene i ništetne, valja naglasiti da je odredbom čl. 324. st. 1. ZOO propisano je da ništetnost neke odredbe ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.

25. Prema odredbi čl. 324. st. 2. ZOO ugovor će ostati valjan čak i ako je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda ugovora u slučaju kad je ništetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje.

26. Potrebno je dakle utvrdit i odlučiti o pitanju mogućnosti opstanaka predmetnog ugovora u cjelini polazeći od toga da su navedene odredbe ništetne, odnosno postavlja se pitanje da li ništetnost odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli ima za daljnji učinak ništetnost predmetnog ugovora u cijelosti.

27. Pravno stajalište da ugovor nije ništetan u cijelosti zauzeto je od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske u presudi i rješenju od 09. listopada 2024. pod poslovnim brojem Rev 259/2022, sukladno kojoj je odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenjem ništetnosti Ugovora o kreditu u cijelosti, pa je tako u navedenoj odluci

Vrhovnog suda navedeno je:

"…Dakle, postavlja se pitanje je li ništetnost odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli ima za daljnji učinak ništetnost predmetnih ugovora u cijelosti. Kao što je već rečeno bitni sastojci ugovora o kreditu (čl.1021. ZOO) jesu iznos koji banka stavlja na raspolaganje korisniku kredita, ugovorena kamata koju se korisnik kredita obvezuje plaćati banci, te obveza vraćanja iskorištenog iznosa novca. ''

28. U konkretnom slučaju, banka se obvezala staviti na raspolaganje tužitelju određeni iznos kredita.

29. Ostaje za razmotriti je li ništetnost odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi ima za učinak nemogućnost opstanka ugovora o kreditu.

30. Utvrđenje ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi prema odluci banke nema učinak nemogućnost opstanka tih ugovora jer uklanjanjem odredbe o promjenjivosti kamatne stope ostaje na snazi odredba o početnoj kamatnoj stopi za cijelo vrijeme za koje je ugovor sklopljen.

31. Stoga ovaj sud zaključuje da ništetnost odredaba Ugovora o kreditu u dijelu u kojem je ugovorena način na koji se mijenja kamatna stopa, s obzirom da to nije bitan element ugovora o kreditu i ugovor može opstati bez nje, ne povlači ništetnost cijelog ugovora, a prema stajalištu ovog suda odredba o glavnom predmetu i cijeni može opstati i bez određivanja na koji se način mijenja kamatna stopa.

32. Tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da sud utvrdi ništetnim Ugovor o kreditu u cijelosti je neosnovan što je konačno potvrđeno i zauzetim stajalištem Vrhovnog suda u pogledu istog pravnog pitanja.

33. Ovdje također valja istaknuti da iako je tužitelj upisan kao založni vjerovnik na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška], obje k. o. [katastarska općina], koji je kao takav ovlašten da svoju tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) je dužan to trpjeti, te da bi se u slučaju prodaje tih nekretnina tražbine namirivale prema prvenstvenom redu, valja reći da založno pravo koje je upisano u korist HBOR-a kao založnog vjerovnika u ranijem prvenstvenom redu u odnosu na tužiteljev, nije uknjiženo na temelju Ugovora o kreditu br. G-62/12 od 14. veljače 2013., već na temelju sasvim drugoga pravnog posla, a to je Sporazum o zasnivanju založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine od 21. veljače 2013., pa tužitelj po ocjeni suda nije zainteresirana osoba za utvrđenje ništetnosti Ugovora o kreditu br. G-62/12 od 14. veljače 2013.

U odnosu na tužbeni zahtjev za činidbu:

34. Odredbom čl. 347. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96., 68/98., 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14., dalje: ZOV) je propisano da za prestanak založnog prava na nekretnini nije dovoljno da je prestala tražbina koju je osiguravala, već da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišne knjige. Prema čl. 307. st. 1. ZOV-a založni vjerovnik je dužan učiniti sve što je potrebno da se izbriše založno pravo iz javne knjige, te u tom kontekstu izdati dužniku ili trećoj osobi (založnom dužniku) brisovno očitovanje podobno za zemljišnoknjižnu uknjižbu kojim dopušta brisanje založnog prava uknjiženog u svoju korist. Dakle, s obzirom na postojanje ugovora o hipoteci koji je temelj za uknjižbu založnog prava (hipoteke), obveza izdavanja brisovnog očitovanja na strani vjerovnika postoji samo prema dužniku ili trećoj osobi (založnom dužniku), a ne i prema trećim osobama koje s tim ugovornim odnosom nisu ni u kakvoj svezi. Stoga tužitelj, koji s tim ugovornim odnosom nije ni u kakvoj svezi, nije aktivno legitimiran zahtijevati da mu tuženik preda pisanu ispravu kojom dopušta uknjižbu založnog prava (hipoteke) na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška], obje k. o. [katastarska općina].

35. Stoga je stoga odbio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude.

36. Obzirom na navedeno sud se nije posebno osvrtao na navode tužitelja iz podneska od 12. svibnja 2026.

37. Naposljetku, u odnosu na tužiteljev prijedlog za podnošenje prijedloga za pokretanje oglednog postupka treba ukazati na slijedeće.

38. Prema odredbi čl. 502.j. ZPP-a postupci u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja su slični sporovi koji su u većem broju već pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju, a rješenje kojih ovisi o istom pravnom pitanju koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

39. U skladu s čl. 502.lj ZPP u prijedlogu za pokretanje oglednog postupka prvostupanjski sud mora određeno naznačiti pravno pitanje o kojemu predlaže zauzimanje pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredbe članka 385.a st. 1. ZPP.

40. Ta odredba propisuje da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti revgiziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeri ili za razvoj prava u sudskoj praksi.

41. Ogledni postupak ima svrhu omogućiti da se u situaciji koja je uzrokovala pokretanje velikoj broja parnica prevenira dugotrajno odlučivanje u tri stupnja, tako da se već u ranoj fazi postupka pred prvostupanjskim sudom omogući da Vrhovni sud Republike Hrvatske riješi pravno pitanje u temama od javnog interesa i time otkloni dileme oko tumačenja zakona, a ujedno i spriječi priljev velikog broja žalbi i revizija. U konkretnom slučaju, prema ocjeni ovog suda, pokretanje oglednog spora nije svrsishodno zbog činjenice da su u drugim sličnim sporovima već donesene prvostupanjske odluke protiv kojih su stranke podnijele redovni pravni lijek i koje su podložne ispitivanju i ocjeni drugostupanjskog suda, uz mogućnost podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije te su također donesene i drugostupanjske odluke uz mogućnost podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije i po eventualnom dopuštenju i same revizije.

42. S obzirom na navedeno, prema ocjeni suda, nije bilo mjesta iniciranju postupka za odlučivanje o prijedlogu za pokretanje oglednog spora, jer isti ne bi bio svrsishodan (tako i Vrhovni sud RH, Gop-1/2020, Gop-2/2020; Visoki trgovački sud RH – Pž-325/2024 od 12. lipnja 2024.)

U Zagrebu, 30. srpnja 2026.

Sudac

Marija Krajnović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

-tužitelju po odvj uz pristojbu na presudu

-tuženiku po odvj.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte