Povrv-304/2021-51

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivi Karin Šipek, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Bojana Petraša, u pravnoj stvari tužitelja HOK- OSIGURANJE d.d., OIB 00432869176, Zagreb, Capraška 6, kojega zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., OIB 57500462912, Zagreb, Širolina ulica 4, radi isplate regresnog potraživanja u iznosu od 1.858,12 EUR, nakon javne glavne rasprave održane i zaključene 22. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 30. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Kristiana Hukelja iz Zagreba, Mrazovićeva 6, poslovni broj Ovrv-23/2020 od 24. siječnja 2020., kojim je tuženiku naloženo u roku od 15 dana namiriti tužitelju tražbinu u iznosu od 1.858,12 EUR (slovima: tisuću osamsto pedeset osam eura dvanaest centi) sa zateznim kamatama koje teku od 30. ožujka 2019. do isplate, te mu naknaditi trošak ovršnog postupka u iznosu od 66,36 EUR (slovima: šezdeset šest eura trideset šest centi) sa zateznim kamatama koje teku od 24. siječnja 2020. do isplate,

sve navedeno po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Kristiana Hukelja iz Zagreba, Mrazovićeva 6, poslovni broj Ovrv-23/2020 od 24. siječnja 2020., u dijelu kojim je tuženiku naloženo naknaditi tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 300,29 EUR, te se u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana tužitelju naknaditi parnične troškove u iznosu od 2.726,36 EUR (slovima: dvije tisuće sedamsto dvadeset šest eura trideset šest centi) sa zateznim kamatama koje teku od 30. srpnja 2026. do isplate, po stopi od 5,40 % godišnje.

Obrazloženje

1. Predmetni postupak vodi se povodom prigovora tuženika protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika Kristiana Hukelja iz Zagreba, Mrazovićeva 6, poslovni broj Ovrv- 23/2020 od 24. siječnja 2020., nakon kojega je predmetno rješenje o ovrsi stavljeno izvan snage u dijelu kojim je određena ovrha te su ukinute sve provedene radnje, a određeno je da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

2. Tuženik je u prigovoru naveo da nema saznanja o činjeničnoj osnovi tražbine tužitelja, te istaknuo da, budući da se radi o regresnom potraživanju tužitelja prema tuženiku kao dužniku, te s obzirom na činjenicu kako je predmetno potraživanje proizašlo iz obveze tužitelja na naknadu štete, isto ne može biti predmetom ovršnog postupka, već da je tužitelj bio dužan protiv tuženika pokrenuti parnicu.

3. U nastavku postupka, tužitelj je podneskom od 20. siječnja 2021. naveo da svoje potraživanje u ovom predmetu temelji na izvatku iz poslovnih knjiga, na temelju kojega je mogao pokrenuti ovršni postupak u skladu s odredbama Ovršnog zakona. Njegovo potraživanje proizašlo je iz prometne nezgode koja se dogodila 10. svibnja 2018. u 21,30 sati na 73. km i 50 m istočne kolničke trake autoceste A5 (Osijek-Svilaj), kod mjesta Stari Perkovci, na način da se KC, vozač vozila Opel Astra, reg. oznaka [registarska oznaka], kasko osiguranog kod tužitelja, kretao predmetnom dionicom autoceste A5, da bi mu u jednom trenutku na kolnik istrčala lisica, te je došlo do sraza, pri čemu je na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] nastala imovinska šteta. Povodom prijave predmetnog štetnog događaja tužitelj je obradio štetu i temeljem izvida štete, police automobilskog kaska i sporazuma o namirenju od 12. listopada 2018. naknadio štetu na predmetnom vozilu, na način da je uz suglasnost vlasnika vozila, odnosno osiguranika tužitelja, s društvom VIATOR d.o.o., izvršio prijeboj međusobnih potraživanja. Kako je do prometne nezgode došlo uslijed neodgovarajućeg stanja prometnice, to temeljem članka 6. ZSPC-a, te članaka 16., 17. i 26. Zakona o cestama, postoji isključiva odgovornost tuženika za štetu nastalu u predmetnom štetnom događaju, slijedom čega tužitelj, sukladno članku 963. Zakona o obveznim odnosima, tužbom zahtijeva regresnu isplatu iznosa od 1.858,12 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.

4. Tijekom provedbe dokaza sud je pročitao karticu regresa broj 1900198 od 21. studenoga 2019. (list 4. spisa), potvrdu MUP-a, Policijske uprave Brodsko-posavske, Postaje prometne policije Slavonski Brod broj 511-11-09-2/3-999/18 od 29. svibnja 2018. (list 23.-24. spisa), prijavu štete iz automobilskog kaska (list 25. -26. spisa), izjavu o šteti na vozilu od 22. svibnja 2018. (list 27. spisa), fotografije oštećenog vozila (list 28.-30. spisa), ponudu za osiguranje automobilskog kaska broj 53-0000139646 (list 31. spisa), policu osiguranja broj [broj police osiguranja]-0000139646 (list 32. spisa), Uvjete tužitelja za kasko osiguranje motornih vozila (list 33. -39. spisa), presliku prometne dozvole vozila reg. oznaka [registarska oznaka] (list 40. spisa), dopis od 4. listopada 2013. (list 41. spisa), izvid štete od 18. lipnja 2018. (list 42. spisa), sporazum o namirenju od 12. listopada 2018. (list 43. spisa), nalog blagajni za isplatu/doznaku od 13. prosinca 2018. (list 44. spisa), izjavu o prijeboju broj 1214/18 (list 45. -47. spisa), izjavu ĆC (list 48. spisa), presliku osobne iskaznice i vozačke dozvole KC (list 49.-50. spisa), regresni zahtjev od 2. svibnja 2019. (list 61. spisa), obavijest o zaprimljenoj prijavi štete (list 62. spisa), obavijest o zatraženoj dokumentaciji od 8. svibnja 2019. (list 63. spisa), ophodarski dnevnik od 11. svibnja 2018. (list 133. spisa), dnevnik rada (list 134. spisa), putni radni list od 10. svibnja 2018. (list 135.-136. spisa), zapisnik o prometnoj nesreći (list 137.-139. spisa), tuženikovu policu osiguranja od javne odgovornosti broj 078700015756 s privitkom (list 140.-142. spisa), te je radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja saslušao svjedoke KC, EC i GC (list 263.-264. i 279.-280. spisa), kao i prometno vještačenje po sudskom vještaku Igoru Jakopliću, dipl. ing., radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete (list 301.-305. spisa).

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Predmet spora je regresno potraživanje tužitelja u iznosu od 1.858,12 EUR koji je tužitelj platio s naslova popravka vozila oštećenog u naletu na lisicu na autocesti A5.

7. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna ni pasivna legitimacija. Sporna je postojanje tuženikove odgovornosti za nastanak štetnog događaja zbog neprovođenja mjera za zaštitu od divljači i nedostatnog održavanja predmetne autoceste, te uzročna veza između postupanja tuženika i štetnog događaja.

8. Svjedok EC, ophodar tuženika (list 279. spisa) je u svom iskazu naveo da je po pozivu policije izašao na mjesto nezgode i tamo zatekao lisicu koju je slikao. Nakon što je uočio lisicu pješke je prekontrolirao ogradu po dužini 500 m jednog smjera i 500 metara drugog smjera te je utvrdio kako je zaštitna žičana ograda bila uredna, pa na predmetnom potezu nije pronašao prokop ispod ograde. Svjedok je također iskazao da su ograda i okoliš oko ograde uredno održavani i da je pri pregledu ograde sve mogao točno vidjeti, pregledati. Predmetnog dana kada je vršio uvid bila je noć, a kada je bio u ophodnji, nije na niti jednom kilometru predmetne dionice koju je pregledavao, uočio nikakav prokop niti proboj žičane ograde, kao ni životinju. Ophodnju vrši dva puta u 12:00 sati, navečer kada dođe na posao i ujutro u 4:00 sati.

9. Iz ophodarskog dnevnika (list 133. spisa) je razvidno da je tuženik od 19 sati 10. svibnja 2018., do 7 sati ujutro 11. svibnja 2018., izvršio pregled ophodarske dionice Đakovo-Granica BiH, u dužini 26 km. Izvršenje radnog zadatka ophodar tuženika evidentirao je u putnom radnom listu (list 135.-136. spisa).

10. Iz iskaza svjedoka KC (list 263.-264. spisa) proizlazi da je za vrijeme predmetnog štetnog događaja vozio brzinom od 120 do 130 km/h, nije se sjećao s koje strane mu je izletjela lisica. Kretao se desnom prometnom trakom te kako je što se tiče njegovog vozila bio oštećen hladnjak vozila, vidio je dlake od životinje koje su bile naprijed na hladnjaku. Bio je mrak i nije primijetio u kakvom je stanju bila ograda uz cestu. Vozio se na relaciji Dubrovnik-Đakovo i ispred njega na autocesti nije bilo više vozila, te zna da je nakon mjesta na kojem se dogodila predmetna nezgoda također prijavljena jedna životinja na autocesti. Nije se sjetio gdje je odbacio životinju kad je udario s vozilom. Nakon naleta stao je sa strane, pregledao vozilo, vidio je dlake, životinju nije vidio, kontaktirao je policiju, otišao je s vozilom u postaju, bio je na očevidu koji je rađen na mjestu gdje se dogodio udar na životinju-lisicu i onda su djelatnici policije pronašli lisicu.

11. Svjedokinja GC je na saslušanju (list 279. spisa) izjavila da je u trenutku prometne nezgode bila suvozač, da je bila noć, te da se nezgoda dogodila neposredno prije izlaska s autoputa za Đakovo. U trenutku nastanka prometne nezgode bila je budna, ali nije ništa vidjela nego je u tom trenutku samo čula jaki udarac. Nakon udarca vozač KC je izašao iz vozila, te je vidio dlake na vozilu, ali nikakve životinje u tom trenutku na cesti, a ni ispod auta nije bilo. Svjedokinja nije znala kojom točno brzinom su se kretali, ali može reći da vozač KC uvijek vozi po propisanim ograničenjima. Nakon što su nastavili voziti prema kući, s obzirom da je auto od rent- a-car ipak su odlučili otići na policiju, te je policija izašla u susret i nakon njihovog iskaza izašla na mjesto događaja. Svjedokinja misli da su se u trenutku udara nalazili u desnoj prometnoj traci, te da u tome trenutku na cesti nije bilo drugih vozila.

12. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Igora Jakoplića, dipl. ing. (list 300.-305. spisa) proizlazi da je naletna brzina osobnog vozila tužitelja na lisicu, s obzirom na nastala oštećenja, kretala u području od oko 120 km/h. Vozač je za reakciju imao na raspolaganju 0,94 sekundi što nije bilo dovoljno niti za dovođenje vozila u kočeno stanje, tako da se vozilo i prije naleta moralo kretati naletnom brzinom. U trenutku kad je vozač mogao uočiti kretanje lisice, vozilo se nalazilo udaljeno ispred mjesta naleta za oko 31,30 metara. Na toj udaljenosti bi vozač u konkretnim okolnostima uspio kočenjem izbjeći nalet pri prethodnom kretanju bilo kojom brzinom koja ne premašuje 56 km/h. Ako uvažimo da lisica ne bi neposredno prije naleta naglo promijenila smjer kretanja i da bi pri daljnjem kretanju po pravcu za dodatnih 1,8 metara izašla van lijevog gabarita vozila, tada bi brzina izbjegavanja naleta iznosila oko 95 km/h.

13. Prometni vještak je uvažio da se vozilo kretalo s uključenim dugim svjetlima. Nadalje, pojašnjava da je prometna policija utvrdila da se vozilo kretalo u trenutku naleta u svojoj desnoj prometnoj traci, što proizlazi iz nađenih tragova krvi i tjelesnih izlučevina lisice koji su nađeni na lijevoj prometnoj traci, vrlo blizu razdjelne crte, pa kada se uvaži da se lisica kretala vozaču s desna na lijevo, vještak zaključuje da se vozilo u trenutku naleta nužno moralo kretati svojoj desnom prometnom trakom. Dokumentaciju u spisu smatra dostatnom za izradu nalaza i mišljenja jer je stradala životinja nađena i fotografirana, nađeni su tragovi na kolniku, uzete su izmjere od strane prometne policije koje se nalaze na kroki skici (list 274. spisa), tako da je sudski vještak imao sve što je potrebno za utvrđenje dinamike nastanka štetnog događaja. Mjesto naleta nalazilo se oko 3,5 km prije odmorišta Ivan Dvor istok, što je sudski vještak utvrdio na temelju stacionaže utvrđene po prometnoj policiji, te pomoću javno dostupnih satelitskih snimaka i fotografija.

14. S obzirom na to da je u ovoj pravnoj stvari sporna odgovornost tuženika za štetni događaj, potrebno je ukazati na propise koji uređuju to pitanje, kao i pitanje označavanja i opremanja autoceste, odnosno propise koji uređuju upravljanje autocestom.

15. Za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilo na autocesti pravna osoba koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnijevane krivnje. Na tuženiku je teret dokazivanja da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste, pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste. Autocesta je prema odredbi članka 2. stavka 1. točke 2. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14; u daljnjem tekstu: ZC), javna cesta s tehničkim karakteristikama autoceste određenim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama (…).

16. Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“ broj: 33/05, 64/05, 155/05, 14/11 i 25/15; dalje: Pravilnik) propisuju se vrsta, značenje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme na cestama. Tim Pravilnikom uređene su zaštitne žičane ograde kao ograde namijenjene zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja te kao ograde na nadvožnjacima za zaštitu prometa ispod nadvožnjaka (čl. 93.), a koje se postavljaju uz autoceste, brze ceste i ostale ceste po potrebi (čl. 94.).

17. Pravilnikom o održavanju cesta („Narodne novine“ broj 90/14) uređuje se popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja cesta, opseg pojedinih radova i rokovi izvođenja tih radova kojih su izvođenje dužne osigurati pravne osobe koje upravljaju javnim cestama. Člankom 2. tog Pravilnika propisano je da su upravitelji cesta u obvezi osigurati da se ceste održavaju na način da se prilikom održavanja omogući siguran promet na njima, da se očuvaju temeljna svojstva i poboljšaju njihove prometne, tehničke i sigurnosne značajke (…). Upravitelj ceste u obvezi je osigurati da izvođač radova održavanja ceste, obavlja poslove redovitog održavanja ceste na način da istu čisti i nadopunjuje, zamjenjuje ili popravlja dotrajalu, oštećenu, manjkavu ili nestalu prometnu signalizaciju i opremu nosećih dijelova odnosno konstrukcije, da prometnu signalizaciju i opremu na cesti održava tako da se osigura njena potpuna funkcionalnost i vidljivost, kao i udovolji svim zahtjevima koji proizlaze iz pozitivnih propisa kojima je regulirana sigurnost cestovnog prometa, kao i prometna signalizacija i oprema na cestama (čl. 26.).

18. Prema naprijed istaknutim odredbama Zakona o cestama i predmetnim pravilnicima, autocesta jest javna cesta, ali ona s tehničkim karakteristikama autoceste određenim propisima koji uređuju sigurnost prometa na cestama. Upravo radi sigurnosti prometa na autocesti na kojoj vozila prometuju većim brzinama, Pravilnikom je posebno propisano postavljanje zaštitnih žičanih ograda i to upravo radi zaštite prometa od divljači i od drugih životinja. Takve ograde trebaju pružiti zaštitu sudionicima prometa na autocesti u svakom trenutku i cijelom njezinom dionicom, a ne samo u jednom dijelu u kojem bi, ako postoji vjerojatnost prelaska divljači, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, bilo potrebno označiti/opremiti cestu na odgovarajući način.

19. Kako je Pravilnikom propisana obveza postavljanja zaštitnih žičanih ograda uz autocestu radi zaštite od divljači, a u konkretnom slučaju se lisica nalazila na autocesti izletjevši osiguraniku tužitelja pred vozilo (što tijekom postupka nije ni bilo sporno) nameće se zaključak kako potrebna zaštita od divljači (žičana ograda) ipak nije bila adekvatna.

20. Polazeći od činjenice da se divlja životinja našla na kolniku autoceste i od pravnog shvaćanja da to predstavlja tuženikov propust, a u smislu citiranih odredbi mjerodavnog materijalnog prava, to izvjesno proizlazi mogućnost da je u zaštitnoj ogradi postojala rupa ili procjep, odnosno da zaštitna ograda nije postavljena na pravilan način. Stoga sud nije prihvatio iskaz svjedoka EC, zaposlenika tuženika, u pogledu postojanja prokopa ispod zaštitne žičane ograde. Stoga, budući da iz provedenih dokaza ne proizlazi utvrđenom činjenica da je predmetna šteta nastala bez krivnje tuženika, to na strani tuženika postoji krivnja u stupnju obične nepažnje, pa kako je zbog propusta tuženika divljač na autocesti prouzročila štetu, sud je tužbeni zahtjev ocijenio osnovanim.

21. Pri računanju visine štete, u opseg štete prema mišljenju sudskog vještaka treba dodati i zamjenu obloge prednjeg branika jer je na policijskim fotografijama vidljivo da je ista polomljena, a vidljivo je i curenje tekućine ispod prednjeg dijela vozila koje ukazuje na oštećenje kondenzatora klime. Uz uvažavanje cijena rezervnih dijelova važećih kod ovlaštenih radionica za OPEL vozila na dan utvrđivanja štete i cijene radnog sata od 23,89 EUR, kao i normativa radnih sati i potrošnog materijala prema tvorničkim podacima dobivenim pomoću specijaliziranog programa za kalkulaciju štete "Audatex", proizlazi da trošak popravka vozila iznosio 2.095,62 EUR / 15.789,45 kn, tj. 2.619,53 EUR s uključenim PDV-om. Slijedom utvrđenog, proizlazi osnovanom visina štete u iznosu od 1.858,12 EUR, kako tužitelj potražuje tužbom.

22. Prema odredbi članka 1086. ZOO-a, obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Šteta je tužitelju nastala 17. prosinca 2018. (list 45.-47. spisa), pa tužitelj osnovano potražuje zatezne kamate prema postavljenom zahtjevu od 30. ožujka 2019. do isplate, u skladu s odredbom članka 29. stavka 1. i 2. ZOO-a. Budući da utužena tražbina ne potječe iz trgovačkog ugovora u smislu odredbe članka 14. stavka 2. ZOO-a, koji između ostalog, karakterizira dobrovoljnost stupanja u ugovorni odnos, to tužitelju pripadaju zatezne kamate po stopi koja je propisana odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a, za potraživanja iz ostalih obveznih odnosa.

23. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; u daljnjem tekstu: Tarifa).

24. Tužitelju je u trošak parničnog postupka priznat trošak sastava prijedloga za ovrhu u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 11.1. Tarife), trošak sastava podneska od 20. siječnja 2021. u istom iznosu (Tbr. 8.1. Tarife), trošak zastupanja na pripremnom ročištu 8. lipnja 2021. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima za glavnu raspravu 3. veljače 2025., 9. svibnja 2025. i 22. svibnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR po svakom ročištu (Tbr. 9.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima 15. rujna 2021., 7. studenoga 2024. i 5. ožujka 2025. u iznosu od 100,00 EUR po svakom ročištu (Tbr. 9.2. Tarife), trošak sastava podnesaka od 3. lipnja 2025. i 28. siječnja 2026. u iznosu od 50,00 EUR po svakom podnesku (Tbr. 8.4. Tarife), pripadajući PDV u iznosu od 400,00 EUR (Tbr. 46. Tarife). Nadalje, tužitelju je dosuđen trošak prometnog vještačenja u iznosu od 500,00 EUR, trošak pristupa svjedoka KC u iznosu od 90,00 EUR, trošak pristupa svjedoka GC u iznosu od 70,00 EUR, trošak sudske pristojbe za presudu u traženom iznosu od 66,36 EUR, sukladno Tar. br. 2. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 37/2023).

U Zagrebu 30. srpnja 2026.

Sutkinja:

IVA KARIN ŠIPEK

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik:

BOJAN PETRAŠ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude stranke mogu podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od dostave prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.