Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Posl.br.P-4930/2024-16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivani Marangunić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari prvotužitelja MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugotužiteljice EC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i trećetužitelja BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje sve zastupa Dejan Stajčić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Marić, Stajčić, Perkov, j.d.t., Zagreb, protiv tuženika TC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa Velimir Leskovar, odvjetnik iz Pregrade, Trg Gospe Kunagorske 15, radi utvrđenja, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 27. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka i tuženika osobno, 29. srpnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e:

    I. Odbija se zahtjev tužitelja MC, EC i BC koji glasi: „1. Poništava se u odnosu na tužitelje MC, EC o BC nasljednička izjava dana na ročištu održanom 9. studenoga 2023. pred javnim bilježnikom Darjom Bošnjak kao povjerenikom Općinskog građanskog suda u Zagrebu u ostavinskom postupku iza pok. BC pod poslovnim brojem O-6220/2023, UPP/OS-70/23 potpisana po IC, AC, MC, EC i BC, koja glasi: “Mi, IC, LC, MC, braća ostavitelja i EC i BC, zakonski nasljednici ostavitelja, priznajemo oporuku ostavitelja kao istinitu i pravovaljanu.“

    2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima parnične troškove ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.“.

    II. Nalaže se tužiteljima MC, EC i BC da u 15 dana naknade tuženiku TC parnični trošak od 800,00 eura.

    Obrazloženje

    1. Tužitelji, upućeni rješenjem ovog suda O-4051/2024, podnijeli su 14.8.2024. tužbu radi utvrđenja nevaljanosti nasljedničkih izjava koje su dali na ročištu 9.11.2023. u ostavinskom postupku iza pok. BC. Tvrde da su na tom ročištu istaknuli da je oporuka ostavitelja nevaljana jer da nije vlastoručno napisana i potpisana, da su na to upozorili javnobilježničku prisjednicu FC, koja je njihovo osporavanje iz zapisnika izostavila. Tužitelji osporavaju i da im je bio ponuđen rok za savjetovanje sa odvjetnikom, ukazujući na to da ovo nije bilo navedeno u zapisniku, no jest u rješenju o nasljeđivanju od 29.4.2024. Konačno tvrde da nasljednička izjava koju su potpisali 9.11.2023., kojom priznaju oporuku kao istinitu i pravovaljanu, ne predstavlja njihovu pravu volju, nego su je potpisali jer ih je javnobilježnička prisjednica dovela u zabludu da potpisuju samo zapisnik s predmetnog ročišta pa predlažu donijeti presudu kao u izreci.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava zahtjev tužitelja posebno naglašavajući kako iz zapisnika od 9.11.2023. jasno proizlazi da je javnobilježnička prisjednica proglasila vlastoručnu oporuku, da su proglašenje potpisali nasljednici IC i MC (sada prvotužitelj), da su svi zakonski nasljednici priznali oporuku kao istinitu i pravovaljanu i vlastoručno se potpisali ispod nasljedničkih izjava, a potom se svi potpisali i na zapisnik, bez ikakvih dodatnih traženja. Predlažu zahtjev odbiti.

    3. Sud je tijekom postupka pročitao spis ovog suda O-4051/2024, saslušao parnične stranke i svjedoke FC i LC. Ocjenjujući sve dokaze po čl. 8. Zakona o parničnom postupku, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

    4. Predmet postupka je zahtjev za poništenje nasljedničkih izjava tužitelja na ročištu 9.11.2023.

    5. Tužitelji tvrde da su svoje potpise u ostavinskom postupku stavili misleći da potpisuju samo zapisnik s ročišta, navodeći da im javnobilježnička prisjednica nije objasnila da zapisnik sadrži izjavu kojom se priznaje oporuka niti im je objasnila značaj takve izjave, i to unatoč tome što su joj tužitelji jasno izjavili da osporavaju valjanost oporuke. Ovo temelje na sljedećim tvrdnjama:

    - da je osporavanje istinitosti potpisa ostavitelja izostalo iz zapisnika, iako je u rješenju o nasljeđivanju navedeno da su drugotužiteljica i trećetužitelj dvojili oko istinitosti rukopisa

    - da u rješenju o nasljeđivanju neistino piše da im je ponuđen rok za savjetovanje s odvjetnikom (o čemu u zapisniku nema spomena),

    - da su nasljedničku izjavu potpisali u zabludi, misleći da potpisuju samo zapisnik.

    6. Iskaz tužiteljice EC sud je ocijenio kao tendenciozan prikaz događanja na ročištu, od kojih neki nemaju uporišta ni u jednom od preostalih izvedenih dokaza (da je prisjednica postavljala pitanja o rodoslovlju isključivo tuženiku, a on i njegov otac davali su netočne odgovore, da su svi ostali u šoku, da je unatoč tome prisjednica ostala raditi zapisnik i voditi sama raspravu, da su za vrijeme rasprave ulazili drugi i donosili neke papire, odnosno da je prisjednica istovremeno radila i drugi posao, da zapisnik nije pročitan niti je rasprava prekinuta nakon primjedbi ovdje tužiteljice i BC, već je prisjednica rekla da potpišu zapisnik, a da će dobiti rok od 15 dana za pisanje prigovora, da je nasljednička izjava "uvaljena" u ono za što su mislili da je zapisnik s ročišta, da je tuženik izjavio da iza ostavitelja nije ostala nikakva imovina (u zapisniku je imovina jasno navedena), da nije imala vremena pročitati ono što je potpisala. Iz njezinog je iskaza jasno da svaku činjenicu koju je primijetila vidi kao razlog kojim će poduprijeti svoje tvrdnje iz tužbe: tužiteljica smatra da se tuženik ne bi trebao prihvatiti nasljedstva zbog neistinitih podataka koje je dao (o rodoslovlju), iako ne tvrdi da je itko od preostalih nasljednika eventualno krive podatke tijekom rasprave i pokušao ispraviti. Tužiteljica smatra da je njezin stric bio legalist, za nju to znači da je on znao kako se treba napraviti oporuka (već je sastavio jednu sastavljena kod javnog bilježnika i prijavljena u registar, a kasnije i opozvana), i zbog toga osporava oporuku koja je sastavljena na komadu papira iz bilježnice, neregistrirana i nekuvertirana. Tužiteljica navodi da je tuženik izjavio da iza strica nije ostala nikakva imovina, što da je njih ostale šokiralo, no ne tvrdi da je na ovo reagirala. Da je, s druge strane, ovo netočno proizlazi iz zapisnika od 9.11.2023. u kojem je jasno navedena pokretna i nepokretna imovina koja je prijavljena od strane prisutnih. Iz iskaza ovdje tužiteljice moglo bi se zaključiti da ona tijekom rasprave u ostavinskom postupku nije izgovorila ništa (osim što je osporila potpis ostavitelja na oporuci i zatražila da vidi oporuku, koju inače nitko ne bi dobio na uvid) jer ju javnobilježnička prisjednica nije niti jednom pogledala niti joj se obratila. Ovakav prikaz događaja u cjelini vrlo je subjektivan, a u dijelovima evidentno neistinit.

    7. Iskaz tužitelja BC većim je dijelom u skladu s iskazom tužiteljice EC, no niti ovaj iskaz sudu nije djelovao uvjerljivije i objektivnije: ovaj je tužitelj ustvrdio da je on prvi, čim je vidio oporuku, rekao da to nije potpis njegovog strica, da se sjeća da je to rekao, da je TC (tuženik) sjedio do njega i ne zna je li ga čuo, da misli da ga je i prisjednica isto čula, da je ga je TC morao čuti jer su sjedili stolicu do stolice, no ovakvo prikazivanje vlastite izjave stvara dojam da to nije bila nedvosmislena, jasna izjava koja na sebe veže određene, zakonom propisane posljedice, već komentar koji je reakcija na neočekivanu oporuku, od kojega je evidentno do okončanja rasprave odustao.

    8. Tuženik TC u svom je iskazu djelovao najuvjerljivije najiskrenije i sud mu je povjerovao. On je, suprotno svojim interesima, potvrdio da je njegova sestrična EC (Filipović) sumnju u potpis izrazila prije potpisivanja zapisnika i govorio o primjedbi prisjednice da se potpisi s vremenom mijenjaju, koju je spomenula i EC. Detaljno je i po ocjeni suda s obzirom na preostale dokaze istinito opisivao tijek postupka, za razliku od ostalih tužitelja sjetio se i da se upisivala ostavinska imovina, a konačno ustvrdio da je prisjednica pitala nasljednike žele li angažirati odvjetnike, da se mogu vidjeti u drugom terminu, što nitko nije zatražio, nakon čega su se potpisale nasljedničke izjave. Konačno, osim što je njegov iskaz u bitnim dijelovima potvrdio svjedok LC (koji je njegov otac, što bi moglo upućivati na njegovu pristranost), i tužitelj MC ustvrdio je u svome iskazu da im je postavljeno pitanje priznaju li oporuku, da nakon toga nitko nije prigovarao i da su svi potpisali.

    9. Nakon analize svih izvedenih dokaza, sud je utvrdio da tijekom ostavinskog postupka tužitelji EC i BC jesu izrazili sumnju u istinitost potpisa ostavitelja na oporuci. Osim što ovo proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju od 11.3.2024. iskaza tužitelja EC, BC, svjedoka LC, to je potvrdio i sam tuženik.

    10. Da u konkretnom slučaju nije bila riječ o izričitom osporavanju potpisa (već samo izrečenoj sumnji, nakon čega su tužitelji oporuku priznali), sud je zaključio ne samo iz činjenice što tako stoji u spornom rješenju o nasljeđivanju od 11.3.2024., već i zbog toga što vjeruje da bi jasno osporavanje primijetio i tužitelj MC, koji je u iskazu ustvrdio da nitko nije osporavao oporuku.

    11. Ovo je još jasnije nakon iskaza tužitelja BC, koji je prilično nesigurno govorio opisujući svoje prigovore oporuci, navodeći da se sjeća da je to (da nije riječ o potpisu njegova strica) rekao, samoinicijativno nastavivši da je TC (tuženik) sjedio do njega i da ne zna je li ga čuo. Dalje je naveo kako misli da ga je prisjednica „isto čula#. Ovaj sud to tumači upravo kao samo razmišljanje naglas, a ne kao jasno izraženo osporavanje.

    12. Iako su svi tužitelji osporili da im je nakon sumnje u valjanost oporuke ponuđen rok za savjetovanje s odvjetnikom (što nije niti navedeno u zapisniku), sud je prihvatio i inače najjasniji i najuvjerljiviji iskaz tuženika i svjedoka LC, koji su ustvrdili da je prisjednica, nakon što su BC i EC izjavili da im potpis ne izgleda kao potpis njihovog strica, spominjala, odnosno ponudila dodjelu roka i drugi termin radi konzultacije s odvjetnicima. I javnobilježnička prisjednica FC - koja je u svome iskazu o postupanju u konkretnom predmetu govorila ne po sjećanju, već nakon što je proučila predmetni spis – opisujući općenito postupanje u ostavinskim postupcima izjavila je da se strankama, ako nisu u nešto sigurne, uvijek daje rok od 15 dana za konzultacije, a ovo sud prihvaća kao istinito i logično postupanje u skladu s profesionalnom dužnosti.

    13. Osim što je sud iskaze tuženika, LC i FC ocijenio objektivnijima (i tuženik je, protivno svojim interesima, potvrdio da je njegova sestrična FC izjavila sumnju u potpis na oporuci), ovaj sud nije stekao dojam da tužitelji ne bi za sebe tražili zaštitu u obliku konzultacije s odvjetnicima, da su (tada) smatrali da za to imaju razloga. Pored toga, ni iz jednog dokaza ne proizlazi da ih je itko na potpis prisiljavao ili požurivao. Konačno, potpuno je neprihvatljiva tvrdnja tužitelja da su mislili kako potpisuju samo zapisnik: svi su nasljednici svoje potpise stavljali na dva mjesta: jedan na kraju zapisnika, a drugi neposredno ispod mjesta na kojem je velikim štampanim slovima, masno otisnutima, pisalo da potpisuju nasljedničku izjavu.

    14. Sve i da je nekome od nasljednika koji su naknadno odlučili osporavati datu izjavu u vrijeme potpisivanja uistinu promaknulo da potpisuju nasljedničku izjavu, teško je prihvatiti da je to promaklo baš svim tužiteljima. Konačno, sam tužitelj MC, koji nije primijetio niti da je preostalo dvoje tužitelja iskazalo da potpis na oporuci nije potpis ostavitelja, izjavio da nitko nije prigovarao i da su svi potpisali, ustvrdio je da su prigovori počeli drugi dan, da se najprije FC žalila da to nije potpis od strica i da je tako krenulo. Osim toga, ovaj je tužitelj na pitanje je li im - nakon što su vidjeli oporuku

    – bilo postavljeno pitanje priznaju li oporuku odgovorio potvrdno.

    15. Iz navedenih je dokaza sud utvrdio:

    - da je na raspravi u ostavinskom postupku iza pok. BC javnobilježnička prisjednica FC nasljednicima pročitala sadržaj oporuke (tužitelji MC, BC, tuženik, svjedok LC)

    - da je prisjednica svima prisutnima predala kopiju oporuke (tužitelji MC, EC, svjedok LC)

    - da su tužitelji EC i BC izrazili sumnju potpis na oporuci (tužitelji EC, BC, svjedok LC, tuženik), na način da treći tužitelj to nije niti čuo (MC, BC)

    - da je prisjednica prisutnima ponudila dodjelu roka u kojem će se konzultirati s odvjetnikom, no da nitko od prisutnih nije to zatražio (tuženik, svjedok LC)

    - da je oporuka proglašena (MC, tuženik, LC)

    - da su se ispod proglašenja oporuke potpisali IC i MC

    - da su svi tužitelji, IC i LC potpisali nasljedničku izjavu u kojoj je navedeno da priznaju oporuku ostavitelja kao istinitu i pravovaljanu, i to na mjestu neposredno ispod mjesta na kojem je jasno, velikim masnim slovima navedeno da je riječ o nasljedničkoj izjavi, što im nije moglo promaknuti

    - da je tuženik potpisao nasljedničku izjavu kojom se prihvatio nasljedstva, a konačno su se svi potpisali na kraj zapisnika.

    16. Nasljednička je izjava neopoziva (čl. 135. Zakona o nasljeđivanju). U konkretnom je slučaju iz svih navedenih dokaza i razloga sud utvrdio da tužitelji nasljedničke izjave nisu potpisali u zabludi iz čl. 280. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, misleći da potpisuju (samo) zapisnik, koji su također potpisali, već da je njihov zahtjev iz tužbe rezultat naknadne odluke da ospore oporuku radi ostvarivanja vlastitih interesa. Na to ne utječe činjenica da su potpise stavili, prema vlastitim izjavama: MC jer su svi potpisivali, a on nije imao naočale, EC jer nije imala vremena čitati, iako ne tvrdi da ju je itko požurivao i BC jer je bio u šoku i nije imao snage čitati. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je svim tužiteljima bilo poznato što potpisuju i da ih na to nitko nije prisiljavao. Zbog svega navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

    17. Odluka o parničnom trošku donesena je po čl. 154. st. 1. ZPP-a po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tuženiku su dosuđeni troškovi sastava odgovora na tužbu i zastupanja na ročištima 9.4.2025., 17.2.2026. i 27.5.2026. po 200,00 eura od po 200,00 eura (tbr 8/1, 9/1), ukupno 800,00 eura.

    Zagreb, 29. srpnja 2026.

    Sudac:

    Ivana Marangunić

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. O žalbi, koja se podnosi pisanim putem u 4 primjerka ovome sudu, odlučuje županijski sud.

    DNA:

    -tužitelju po pun.

    -tuženici po pun.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.