REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2454/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S KA

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jelene Čuveljak, predsjednika vijeća, Tatjane Kujundžić Novak, suca izvjestitelja i Marije Bakula Vugrinec, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OPĆINA GUNJA, OIB 80621259595, Vladimira Nazora 97, Gunja, kojeg zastupa punomoćnik Dražen Štivić, odvjetnik u Županji, protiv tuženika HRVATSKI TELEKOM d.d., OIB 81793146560, Zagreb, Radnička cesta 21, kojeg zastupa punomoćnica Jelena Sušilović Barić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Bogdanović, Dolički & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate iznosa od 46.331,54 EUR, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1412/2025 od 20. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P -1412/2025 od 20. veljače 2026. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog i revizijskog postupka sud će odlučit u svojoj konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1412/2025 od 20. veljače 2026. u točki I. izreke odbijen je u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku platiti tužitelju iznos od 46.331,54 EUR s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 28. lipnja 2016. do isplate, u roku od 15 dana. U točki II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 10.312,50 EUR.

2. Protiv presude tužitelj je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga, povrede načela poštenog postupka iz čl. 6.1. i čl. 1. Konvencije i Protokola br. 1. U bitnome iznosi da je sud prijedlog tužitelja da se provede kombinirano vještačenje po vještaku za elektrotehniku i telekomunikacije i vještaku geodetske struke odbio raspravnim rješenjem od 27. siječnja 2026. s obzirom na to da je prethodni postupak zaključen, a tužitelj prije zaključenja nije predložio provođenje tog dokaza pa je tužitelj prekludiran u predlaganju izvođenja novih dokaza sukladno čl. 299. Zakona o parničnom postupku. Odluka prvostupanjskog suda nije zakonita, zato što je donesena uz primjenu grubog stupnja formalizma i uz arbitrarnu primjenu prava, čime je tužitelju onemogućeno raspravljanje i dokazivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva zato što je stavljen u procesno podređen položaj u odnosu na tuženika. Navodi da je već u tužbi (sadržano u manifestacijskom tužbenom zahtjevu) predložio provođenje vještačenja po sudskom vještaku geodetske struke koji će uz primjenu navedenih odredbi ZEK -a i Pravilnika točno odrediti visinu naknade, da je u podnesku od 26. listopada 2017. predložio da sudski vještak za elektroničke komunikacije izvrši vještačenje radi utvrđivanja nekretnina koje su u vlasništvu ili pod upravom općine Gunja, te dužine kabelske kanalizacije, trase elektroničko komunikacijskih vodova u zemlji i nadzemnih elektroničko komunikacijskih vodova, kao i visine godišnje naknade za služnost prava puta da je u podnesku od 10. srpnja 2025. predložio uvid u vlasničke listove, te potvrde o vlasništvu i nerazvrstanim cestama, kao i vještačenje po sudskom vještaku za elektroničke komunikacije na okolnost utvrđenja nekretnina kojih je tužitelj vlasnik i kojima tužitelj upravlja (opće dobro), dužine i vrste kabelske kanalizacije, trase elektroničko komunikacijskih vodova u zemlji i nadzemnih elektroničko komunikacijskih vodova, kao i visine godišnje naknade za služnost prava puta za potraživano vrijeme. Navodi da u podnesku od 21. srpnja 2025. ustraje na provođenju dokaznog postupka utvrđivanja po utuženim godinama stvarne trase EKI i da li su ceste na kojima su te trase EKI po svojoj vrsti pod upravom tužitelja . Obzirom da je prethodni postupak zaključen 24. srpnja 2025. jasno je da je provođenje dokaza vještačenjem predloženo prije zaključenja prethodnog postupka i od strane tužitelja i od strane tuženika. Jasno da je tužitelj kako je naveo u podnesku od 17. studenog 2025. - „.... da bi već imenovani vještak za elektrotehniku i telekomunikacije mogao provesti vještačenje, s tim da zbog specifičnosti dijela posla prethodni dio posla (kako je gore već opisano) treba obaviti vještak geodetske struke, pa bi se zapravo radilo o kombiniranom vještačenju vještaka za elektrotehniku i telekomunikacije i vještaka geodetske struke” i predložio sudu da dopuni rješenje o vještačenju te odredi da se provede kombinirano vještačenje po vještaku za elektrotehniku i telekomunikacije i vještaku geodetske struke. Ne radi se o novom dokaznom prijedlogu, vještačenje koje je predloženo je jasno, a samo se radi o pogrešno identificiranoj struci vještaka koji vještačenje treba obaviti, što nije propust tužitelja. Tužitelj ne može znati koji točno vještak ima znanja i stručnosti obaviti potrebno vještačenje. Smatra da osporena presuda ne sadrži dostatne i razumne razloge zbog čega sud, koji je vještačenjem rukovodio, ako je vještak rekao da nije stručan nije od vještaka zatražio može li on provesti vještačenje zajedno s nekim drugim vještacima ili odredio za vještaka osobu koja posjeduje stručna znanja i vještine. Navodi da stranke predlažu na koje okolnosti treba provesti vještačenje, a sve ostalo određuje sud. Poziva se na brojne odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-608/04, Rev-2542/10, Rev-1208/07, Rev-424/09, Rev-2542/10-2 kao i na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske. Da bi već imenovani vještak za elektrotehniku telekomunikacije mogao provesti vještačenje, s tim da zbog specifičnosti dijela posla prethodni dio posla treba obaviti vještak geodetske struke, radilo bi se o kombiniranom vještačenju, stoga je predložio sudu da dopuni rješenje o vještačenju te odredi da se provede kombinirano vještačenje po vještaku za elektrotehniku i telekomunikacije i vještaku geodetske struke. Predlaže da ovaj sud ukine u cijelosti pobijanu odluku prvostupanjskog suda i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno da preinači odluku prvostupanjskog suda i usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti uz nalog tuženiku da naknadi troškove prvostupanjskog postupka prema priloženom troškovniku, te troškove sastava žalbe 1.250,00 EUR+PDV 25% 312,50 EUR = 1.562,50 EUR, te sudske pristojbe na žalbu 499,99 EUR.

3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode. Predlaže da ovaj sud odbije žalbu tužitelja i potvrdi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredaba čl. 365. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP), u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da se presuda za sada ne može ispitati.

6. Tužiteljev zahtjev odnosi se isplatu iznosa od 46.331,54 EUR za korištenje nekretnina koje su u vlasništvu tužitelja, odnosno na općim dobrima kojima tužitelj upravlja, izvršavanjem ovlasti prava puta, u vremenskom razdoblju od 1. srpnja 2008. do 1. siječnja 2017.

7. Prethodno je potrebno ukazati da je odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-70/2024-3 od 14. svibnja 2025 ukinuta odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4393/2022-2 od 26. listopada 2022. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-434/2017-14 od 5. svibnja 2022. kojima je odbijen zahtjev za isplatu iznosa 341.720,65 kn s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana dospijeća svakog u izreci prvostupanjske presude pojedinačno naznačenog iznosa do isplate, kao i u dijelu kojim je tužitelju naloženo naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu 18.750,00 kn, te je predmet u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U bitnom je istaknuto da je meritum spora pitanje isplate naknade za pravo puta u razdoblju u kojem nije egzistiralo rješenje HAKOM-a o visini te naknade. Podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde o pravu puta je pravo tuženika što podrazumijeva i odgovornost za njegovo izvršavanje, pa tako i u smislu obveze da HAKOM-u dostavi podatke o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi kao i obvezu da vlasniku nekretnine, odnosno upravitelju općeg dobra dostavi presliku potvrde o pravu puta i plaća naknadu za pravo puta. Cijeni da iznos naknade koji bi tuženik trebao platiti tužitelju za pravo puta ne predstavlja nerazmjeran teret za njega odnosno da bi korištenje nekretnine tužitelja s pravom puta tuženika, bez plaćanja naknade, dovelo do povrede čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju na štetu tužitelja. Pravni temelj korištenja nekretnine tužitelja od strane tuženika je pravo puta a to pravo je i u utuženom razdoblju naplatno, a ne besplatno i infrastrukturni operator ima obvezu vlasniku nekretnine plaćati naknadu za pravo puta i prije nego mu HAKOM izda potvrdu o pravu puta ili, na zahtjev vlasnika, donese rješenje u postupku utvrđivanja infrastrukturnog operatora i visine naknade za pravo puta, a ta obveza nastaje i dospijeva u trenutku stjecanja prava puta odnosno stupanja na snagu Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“ broj 73/08) od 1. srpnja 2008. (Rev-105/2022 od 10. prosinca 2024.).

8. Prvostupanjski sud je postupajući po uputi Vrhovnog suda Republike Hrvatske utvrdio da infrastrukturni operator ima obvezu vlasniku nekretnine plaćati naknadu za pravo puta i prije nego mu HAKOM izda potvrdu o pravu puta ili, na zahtjev vlasnika, donese rješenje u postupku infrastrukturnog operatora i visine naknade za pravo puta, a ta obveza nastaje i dospijeva u trenutku stjecanja prava puta odnosno stupanja na snagu ZEK/08 tj. 1. srpnja 2008., što prihvaća i ovaj sud.

9. Osnovan je žalbeni navod da odluka prvostupanjskog suda nije zakonita jer nema razloga o odlučnim činjenicama i donesena je uz pretjerani formalizam te da se utvrđenje odlučih činjenica ne temelji na pravilno i zakonito provedenom postupku dokazivanja.

10. U obrazloženju pobijane odluke su izostali razlozi o vrsti i dužini infrastrukturne mreže tuženika, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sud je zbog pogrešnog pravnog pristupa odbio prijedlog tužitelja da se provede kombinirano vještačenje po vještaku za elektrotehniku i telekomunikacije i vještaku geodetske struke uz obrazloženje da je prethodni postupak zaključen, što je za posljedicu imalo odbijanje tužbenog zahtjeva primjenom pravila o teretu dokazivanja(čl. 219. i čl. 221.a ZPP-a).

11. Suprotno zaključku prvostupanjskog suda tužitelj je već u tužbi predložio provođenje vještačenja po sudskom vještaku geodetske struke koji će uz primjenu navedenih odredbi ZEK-a i Pravilnika točno odrediti visinu naknade, a u podnesku od 26. listopada 2017. je predložio da sudski vještak za elektroničke komunikacije izvrši vještačenje radi utvrđivanja nekretnina koje su u vlasništvu ili pod upravom Općine Gunja, te dužine kabelske kanalizacije, trase elektroničko komunikacijskih vodova u zemlji i nadzemnih elektroničko komunikacijskih vodova, kao i visine godišnje naknade za služnost prava puta. U podnesku od 10. srpnja 2025. predložio je uvid u vlasničke listove, te potvrde o vlasništvu i nerazvrstanim cestama kao i vještačenje po sudskom vještaku za elektroničke komunikacije na okolnost utvrđenja nekretnina kojih je tužitelj vlasnik i kojima tužitelj upravlja (opće dobro), dužine i vrste kabelske kanalizacije, trase elektroničko komunikacijskih vodova u zemlji i nadzemnih elektroničko komunikacijskih vodova, kao i visine godišnje naknade za služnost prava puta za potraživano vrijeme. Tužitelj je u podnesku od 21. srpnja 2025. ostao kod predloženih dokaza, a sve prije zaključenja prethodnog postupka 24.srpnja 2025.

12. Nadalje, prema odredbi čl. 251. st. 1. do 4. ZPP-a vještačenje obavljaju vještaci koje određuje sud, na prijedlog stranaka, a kad je radi utvrđenja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Sud rukovodi vještačenjem, označuje vještaku predmet koji će se razgledati, postavlja mu pitanja i, prema potrebi, traži objašnjenja u vezi s danim nalazom i mišljenjem (čl. 259. st. 1. ZPP-a), a vještak uvijek mora obrazložiti svoje mišljenje (čl. 260. st. 2. ZPP-a). Dakle, stranke predlažu na koje okolnosti treba provesti vještačenje, a sve ostalo određuje sud. Sud nije vezan prijedlogom stranaka o tome koga će odrediti za vještaka.

13. Imenovani stalni sudski vještak dipl. ing. Vladimir Njegovan za elektroniku, elektrotehniku, informatiku i telekomunikacije iz Zagreba u podnesku od 27. listopada 2025. naveo je da su glavni stručni aspekti u ovoj pravnoj stvari pitanje vlasništva na zemljištu i terenu raznog tipa, na kome se nalaze kabeli, sistem cijevi ili ovješeni vodovi na stupovima, o čemu se dokumentacija nalazi u zemljišnim knjigama, katastrima i sl. Elaborat, kao ishodišni dokument izradili su, dopunjavali i kontrolirali geodeti, te s obzirom na to da ne raspolaže nikakvim znanjem geodezije, nije u mogućnosti izraditi nalaz i mišljenje sukladno okolnosti na koje je određeno vještačenje, s obzirom na to da se radi o potpuno različitoj struci.

14. Tužitelj je u odnosu na podnesak vještaka naveo kako smatra da bi već imenovani vještak za elektrotehniku i telekomunikacije mogao provesti vještačenje, s tim da zbog specifičnosti dijela posla prethodni dio posla treba obaviti vještak geodetske struke pa bi se zapravo radilo o vještačenju vještaka za elektrotehniku i telekomunikacije i vještaka geodetske struke, slijedom čega predlaže da sud dopuni rješenje o vještačenju te odredi da se provede kombinirano vještačenje po vještaku za elektrotehniku i telekomunikacije i vještaku geodetske struke.

15. Osnovano žalitelj navodi da je sud koji je odredio vještačenje u situaciji kada je vještak rekao da nije stručan trebao odrediti drugog vještaka osobu koja posjeduje stručna znanja i vještine. Pritom prvostupanjski sud pogrešno smatra da se radi o novom dokaznom prijedlogu s obzirom na to da je tužitelj tijekom postupka i prije zaključenja prethodnog postupka predložio provođenje i geodetskog vještačenja. Stoga se prijedlog tužitelja da se provede kombinirano vještačenje po vještaku za elektrotehniku i telekomunikacije i vještaku geodetske struke ne može smatrati novim dokazom kako to pogrešno zaključuje sud.

16. Budući da pobijana presuda ne sadrže razloge o odlučnim činjenicama o vrsti i dužini infrastrukturne mreže tuženika i visini tužbenog zahtjeva počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP -a, a ujedno je tužitelju povrijeđeno i pravo na obrazloženu sudsku odluku koje je sadržano u pravu na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori broj: 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06 i 2/10).

17. Kako je zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, a nema uvjeta za preinaku prvostupanjske odluke to je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. i 3. i čl. 370. ZPP -a, valjalo ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Kako odluka o troškovima parničnog postupka ovisi o konačnoj odluci o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku.

18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će najprije, otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju je ukazano ovim rješenjem, izvest će predloženi dokaz - kombinirano vještačenje po vještaku za elektrotehniku i telekomunikacije i vještaku geodetske struke, nakon čega će donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku.

19. O troškovima žalbenog i revizijskog postupka odlučeno je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a (točka II. izreke).

Zagreb, 29. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Jelena Čuveljak