Poslovni broj P – 303/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku po sucu toga suda Kati Ogresta Jović u pravnoj stvari tužitelja OP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], IP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanih po punomoćniku Vedranu Gjenero odvjetniku iz Dubrovnika, protiv tuženika 1. Grad Dubrovnik, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. ŽP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 1 srpnja 2026. dana 29. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se spram tuženih da su tužitelji, svaki u suvlasničkom dijelu od ½ vlasničkog prava stekli vlasništvo na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na upravo onom dijelu na kojem je izgrađen dio garaže tužitelja – u površini od 29 m2, koji je utvrđen pravomoćnim rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice izdanim od Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnji Grada Dubrovnika, Klasa: UP/I-350-05/17-05/000034, Ur. broj: 2117/01-15-25-17-0008 od 31.05.2017. godine, pa su tuženici dužni trpiti da tužitelj, temeljem ove presude i pravomoćnog rješenja o utvrđivanju građevinske čestice, Klasa: UP/I-350-05/17-05/000034, Ur. broj: 2117/01-15-25-17-0008 od 31.05.2017. godine i geodetskog elaborata izrađenog od strane dipl. ing. geodezije EP, **.**.2018. godine i potvrđenog od strane Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Odjela za katastar nekretnina Dubrovnik, Klasa: 932-06/19-02/138, Ur. broj: 541-28-02/1-19-3, čiji sastavni dio su kopije katastarskog plana/stanja prije promjene i nakon promjene/te kopije katastarskog plana sa z. k. oznakama čestica/stanja prije promjene i stanja nakon promjene/ kao i prijavnog lista koji je prema potvrdi Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja izrađen u skladu s njihovim rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice Klasa: UP/I-350-05/17-05/34, Ur. broj: 2117/01-15/25-17-008, u zemljišnim knjigama nadležnog suda izvrše uknjižbu promjene površine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način što se njena površina ima smanjiti za 29 m2 u korist kat. čest. [katastarska čestica] čija površina se mijenja na način da se ista ima uvećati za 29 m2.

II Dužni su tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu 3.185,06 EUR. .od sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude na način da se zatezna kamata obračunava pa za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena. pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište od 1 srpnja te godine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi tvrdi da su u zemljišnim knjigama tuženici uknjiženi kao suvlasnici kat. čest. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška], površine 299 m2, i to u suvlasničkim omjerima kako to stoji u zemljišnom izvatku tog suda od 6. svibnja 2019., koji se u prilogu tužbe dostavlja i čini njen sastavni dio. Naime, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 471 m2 je između ostalih nekretnina rješenjem SO Dubrovniku, broj: UP/I -05/1-4856-84 od 28. studenog 1984. oduzeta iz posjeda prijašnjeg vlasnika OPJ, a tada korisnika nacionaliziranog građevinskog zemljišta u k. o. [katastarska općina], radi izgradnje kolektivne stambene zgrade D-51 i pristupne ulice, koja čest. zem. kao i ostale nekretnine iz tog rješenja, su ušle u sastav novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Prije donošenja rješenje iz prethodne točke ove tužbe, kat. čest. [katastarska čestica] je presjekla cesta koja i dan danas postoji i dio te kat. čest. je ostao ispod te ceste. Tadašnji vlasnik susjedne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u vremenu od 1955. kada mu je izdana građevinska dozvola br. [broj dozvole] od 24. kolovoza 1955., pa do 1960. kada mu je izdana dozvola za upotrebu objekta u stambene svrhe NO Općina Dubrovnik, broj: 05-11378/1 od 10. prosinca 1960. je na toj kat. čest. izgradio stambenu zgradu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a neposredno iza toga je na dijelu te kat. i dijelu susjedne kat. čest. [katastarska čestica] očigledno uz privolu i dozvolu tadašnjeg vlasnika IPJ, nema nikakvog podatka da se bilo tko ikada protivio takvoj izgradnji, bilo pismeno ili usmeno, bilo podnošenjem tužbe sudu, izgradio garažu, koja je nakon toga ucrtana u katastarske operate.

Iz zemljišnoknjižnog izvadka broj: 10451/2002 od 30. rujna 2002., vidljivo je kako je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila u zemljišnim knjigama, kao gradilište, uknjižena kao društveno vlasništvo, međutim da je pod poslovnim brojem Z. 3848/01 zaprimljen prijavni list Ureda za katastar Dubrovnik, prema kojem se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijepa na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], dok je kat. čest. [katastarska čestica] nastala cijepanjem kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to temeljem prijavnog lista Ureda za katastar, rađenog za zemljišnu knjigu, KLASA: UP/I-932-07/18-02/6 i to u površini od 299 m2 i to upravo na mjestu gdje se nalazila ranije nacionalizirana i oduzeta iz posjeda bivšem vlasniku IPJ kat. čest. [katastarska čestica] na dijelu koje je MP izgradio dio svoje garaže kako je to opisano u toč. IV ove tužbe.

U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Dubrovniku je na čest. zem. [katastarska čestica] bilo uknjiženo društveno vlasništvo s tim što je na osnovi čl. 37 Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta uknjiženo pravo korištenja u korist vlasnika čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koji je bila Gospodarsko štedno kreditna zadruga. Kako je MP prestao biti vlasnik navedene zgrade i pripadajućih joj objekata tužiteljima nije poznato, ali za ovaj spor to nije niti bitno.

Ugovorom o prodaji kojeg su tužitelji, kao kupci, sklopili s prodavateljem Štedno kreditnom zadrugom, tada već u likvidaciji, kupci su od prodavatelja a jednake dijelove kupili, između ostaloga i dvije garaže izgrađene na sjeveroistočno dijelu koji se nalazi između sjeveroistočne granice čest. zem. [katastarska čestica] i [adresa] a koji dio je ranije predstavljao dio čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu ŽPJ.

Pravomoćnim rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice donesenim od strane Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika, Klasa: UP/I-350-05/17-05/000034, UR BROJ : 2117/01-15/25-17- 0008 od 31. svibnja 2017. koje je doneseno prije parcelacije kat. čest. [katastarska čestica] opisanom pod toč. ove tužbe, a po zahtjevu tužitelja ad.1., utvrđeno je da građevinsku čest. stambene zgrade izgrađene na zemljištu oznake čest. zgr. [katastarska čestica] čine čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] i pomoćne zgrade izgrađene na čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Geodetskim elaboratom potvrđenim od strane Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Odjela za katastar nekretnina Dubrovnik, Klasa:932- 06/19-02/138, UR BROJ: 541-28-02/1-19-3 koji je za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice, evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama na kat. čest. zgr. [katastarska čestica]. Izvršena je promjena oblika i površine kat. čest. [katastarska čestica], na način da je njena sadašnja površina 299 m2 umanjena za 29 m2 pa ista sada iznosi 270 m2, s time da je za umanjenu površinu kat. čest. [katastarska čestica] promijenjen oblik i površina kat. čest. [katastarska čestica] na način da je ista uvećana za površinu od 29 m2. Sastavni dio navedenog geodetskog elaborata je i prijavni list, parcelacijski elaborat na kojem stoji potvrda Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika od 23. siječnja 2019. da je navedeni parcelacijski elaborat izrađen u skladu s rješenjem navedenim pod točkom VII. ove tužbe.

Obzirom da dokumenti navedeni pod VIII. i IX ove tužbe samo potvrđuju stanje koje je nastalo početkom 60-ih godina 20. stoljeća, odnosno da je pravni prednik tužitelja uz dozvolu tadašnjeg vlasnika kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je dijelom ušla u sastav novoformirane kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dijelom izgrađene garaže 29 m2 ušao u kat. čest. [katastarska čestica] odnosno 1330/4 , to je pravni prednik tužitelja stekao pravo vlasništva navedenog dijela nekretnine građenjem, a i dosjelošću prije eksproprijacije koja je izvršena 1985., to su tužitelji aktivno legitimirani za podnošenje ove tužbe spram tuženih, kao suvlasnika kat. čest. [katastarska čestica].

Radi navedenog traže donošenje presude kao u izreci.

2. Tuženik FP u odgovoru na tužbu prije svega ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Nastavno ukazuje kako je stan na adresi [adresa] stekao temeljem kupoprodajnog ugovora zaključenog dana 19. studenog 2018. prethodno provjerivši podatke za isti u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Dubrovniku, a sukladno načelu povjerenja u zemljišne knjige. U odnosu na sve ostale navode tužbe zadržava pravo očitovati se po eventualnom odgovoru na tužbu 50. tuženog Grada Dubrovnika, vezano za možebitno priznanje prava vlasništva i izdavanje tabularne isprave.

3. Tuženik Grad Dubrovnik u odgovoru na tužbu se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Naime, tuženici tužbom traže da su spram tuženika svaki za ½ dijela prava vlasništva stekli vlasništvo na dijelu kat. čest. [katastarska čestica], z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to upravo na onom dijelu na kojem je izgrađena garaža tužitelja u površini od 29 m2 te da se sukladno priloženim ispravama u zemljišni knjigama poveća površina kat. čest. [katastarska čestica] za 29 m2, dok bi se za isti dio smanjila površina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prvenstveno valja istaknuti kako su tužitelji kao prodavatelji sklopili Gospodarsko štedno kreditnom zadrugom u likvidaciji ugovor o prodaji, ovjeren kod javnog bilježnika Nikše Viđena pod poslovnim brojem OV-4728/01, te su istim kupili kuću oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi vrt oko kuće, a što je bilo upisano u zemljišne knjige kao društveno vlasništvo, organ upravljanja NO Općine Dubrovnik s pravom korištenja po čl. 37 ZNNZGZ na korist vlasnika kuće. Osim navedenog od istog prodavatelja su kupili i izvanknjižno vlasništvo objekta s garažom, ljetnom kuhinjom i kominom u prizemlju i dvije garaže na katu iznad, a koje su sagrađene na sjeveroistočnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (uknjižene kao društveno vlasništvo, nosilac prava korištenja Općina Dubrovnik). Nadalje tužitelji su dostavili od Područnog ureda za katastar Povijest promjena na katastarskim česticama iz čega proizlazi kako je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kuća i dvorište), u staroj izmjeri zgr. 2066 i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu, odnosno u posjedu IP, NP i SP

Također tužitelji su u tužbi naveli kako je prijašnji vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradio garažu iza kuće i to na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] i dijelu susjedne kat. čest. [katastarska čestica], koja je bila u vlasništvu IPJ navodeći pri tome da je ista sagrađena očito uz privolu i dozvolu GP jer nema nikakvih podataka da se bilo tko protivio takvoj gradnji bilo piano, usmeno ili podnošenjem tužbe. Također je navedeno kako je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 471 m2 oduzeta Rješenjem Skupštine Općine Dubrovnik od 28. studenog 1984. iz posjeda tadašnjih vlasnika radi izgradnje kolektivne stambene zgrade ( Z.1301/85).

Zaključak tužitelja da je garaža izgrađena uz privolu na dijelu tuđe čestice zemlje nije osnovan, budući isti nisu priložili dokaz o privoli za građenje na tuđem zemljištu, a za koju garažu i sam navode da je sagrađena na tuđem zemljištu. Čak i činjenica da se nitko nije protivio izgradnji ne znači da je ista izgrađena uz privolu. Naime, tužitelji tvrde kako je pravni prednik tužitelja stekao pravo vlasništva dijela nekretnine na kojem je izgrađena garaža građenjem, odnosno dosjelošću prije eksproprijacije.

Navedeno nije točno obzirom na gore ranije navedene isprave koje prileže tužbi kao i obzirom na stanje u zemljišnim knjigama. Naime, iz zemljišnih knjiga proizlazi kako je prednik tužitelja MP nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupio tek 1953. te mu je isto zemljište eksproprirano sukladno Z. 537/60 odnosno Rješenju NO Općine Dubrovnik od 20. prosinca 1959., dok je Rješenje za izgradnju kuće kojim se dozvoljava novogradnja na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdano 24. kolovoza 1955. Dozvola za novosagrađenu zgradu izdana je 10. prosinca 1960., a što je sve vidljivo iz Z. 260/86.

Dakle u niti jednom slučaju zemljište (danas čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na kojem je dijelu bila izgrađena garaža tužitelji nisu mogli steći građenjem, odnosno dosjelošću, prvenstveno iz razloga jer je kuća sagrađena temeljem rješenja iz 1955., dok je uporabna dozvola izdana tek 1960., dok za garažu ne postoji podatak kada je izgrađena, nije navedena niti u rješenju za izgradnju kao ni u dozvoli iz 1960., a tužitelji sami u tužbi navode da je neposredno nakon gradnje kuće njihov pravni prednik sagradio garažu. Nastavno na navedeno ističe se kako iz Uvjerenja Područnog ureda za katastar od 14. lipnja 2016. proizlazi kako je garaža evidentirana u katastarskom operatu tek 13. prosinca 1978. te se ista nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 42 m2.

Nadalje stjecanje putem dosjelosti također nije bilo moguće budući Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravim određuje da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su dana 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana to se nisu ispunile zakonske pretpostavke koje bi omogućile tužiteljima stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

Tu valja navesti presudu Vrhovnog suda (VSRH, Rev 3462/1993 od 3. svibnja 1995., IO-1/96 sentenca 9; isto je stajalište zauzeo i Županijski sud u Dubrovniku u odluci broj GŽ 310/1994. od 22. ožujka 1994.) koja kaže da vrijeme potrebno za dosjelost na nekretninama u društvenom vlasništvu počinje teći od dana stupanja na snagu Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima, citiram "pa se vrijeme od 6. travnja 1941. do 8. listopada 1991. ne može uračunavati kao vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima u bivšem društvenom vlasništvu."Sukladno gore navedenoj odluci Vrhovnog suda a i odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/80 i 36/90; NN 53/91) po kojem nije bilo moguće stjecanje društvenog vlasništva dosjelošću, vlasništvo dosjelošću tužitelji nisu mogli nikako steći prije 8. listopada 1991. Tužitelji također nisu mogli steći vlasništvo dosjelošću ni od 8. listopada 1991. do danas budući nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću.Slijedom te činjenice bitno je navesti i stajalište koje je Vrhovni sud RH izrekao u odluci Rev 1009/1996 od 27. kolovoza 1997., a prema kojem znanje posjednika da se rad o nekretninama u društvenom vlasništvu isključuje savjesnost posjednika u smislu stjecanja vlasništva dosjelošću.

Naime, tužitelji su znali da se radi o nekretninama koje su do 1991. bile u društvenom vlasništvu budući to proizlazi iz zemljišnih knjiga, a isto je navedeno i u kupoprodajnom ugovoru, kao što su i znali da su kupili izvanknjižno vlasništvo garaže koja je sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je također bila uknjižena kao društveno vlasništvo.

Također je za istaknuti kako je činjenica da su tužitelji legalizirali bespravno nezakonito izgrađeni objekt koji se sastoji od tri garaže, ljetne kuhinje i 2 pripadajuća spremišta ne utječe na pravo vlasništva dijela građevine izgrađene na tuđem zemljištu. Naime i sam Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i to u čl. 32 propisuje kako Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je za zgrada izgrađena. Naime, samom legalizacijom bespravno izgrađenog objekta ne daje se osnov za prelazak vlasništva dijela zemljišta na tužitelje. Nastavno na navedeno tužitelj je dostavio Rješenje o utvrđivanju građevne čestice od 31. svibnja 2017. kojim ukupna površina građevne čestice iznosi 533 m2.

Također je za navesti kako je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama upisana kao ulica, a u naravi predstavlja nerazvrstanu [adresa] pa je ista sukladno Zakonu o cestama javno dobro u općoj uporabi, neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Obzirom na sve gore izneseno kao i na nemogućnost stjecanja vlasništva dosjelošću i građenjem dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. predlaže se tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti.

4. Sud je u dokaznom postupku pregledao pravno relevantne isprave priložene u spisu, saslušao tužitelja , proveo dokaz vještačenjem po vještaku geodetu kao i zbirke isprava Z 537/60, 221/53 i 260/86.

4.1.Tužitelj OP na saslušanju izjavljuje da je u posjedu predmetne nekretnine preko 50 godina. Tu se nalazi kuća i okućnica s pomoćnim objektom koji je na dvije etaže. Donja etaža je garaža i ljetna kuhinja, a gornja samo garaža. Uredno je kupio taj pomoćni objekt i uredno ga platio štedno-kreditnoj zadrugi. To je bilo preko agencije koju agencija je vodila osoba prezime O. Nekretninu je procjenjivao sudski vještak Srhoj. Procjenu su imali bivši vlasnici Kolobarići koji su imali svoj kredit, a njima se banka uknjižila baš zato jer nisu mogli plaćati kredit. Radi se o nekretnini koja je izgrađena 70-tih godina prošlog stoljeća. Mora reći da je Grad Dubrovnik uknjižen na 2.35 m2. On je sada u posjedu, a prije njega su bili Kolobarići. Nikada nitko se nije protivio njegovom posjedu, niti posjedu Kolobarića. Istiće da se od 52 tuženika kojih ima i njegovih susjeda, njih 50 nije protivilo tužbi upravo radi toga jer znaju sve činjenice. Ova nekretnina je ispod puta i ponovno navodi da je

Grad uknjižen za samo 2.35 m2

Na pitanje pun. tužitelja, odgovara garaža i zemljište su fizički ograđeni, ulazak u gornju garažu je s puta, a u donju garažu je iz naše okućnice(gdje je i ljetna kuhinja). Na daljnje pitanje, odgovara kada je kupovao nekretninu uredno se raspitao kod svih susjeda i svi su mu isto potvrdili da je nekretnina vlasništvo MP koji su 60-tih godina prošlog stoljeća dobili građevnu dozvolu za isto.

4.2. Iz vlastovnice u spisu ls 12 razvidno je da je na predmetnoj nekretnini upisano kao vlasnici tuženici /i tuženici u spisu iz kojeg je razdvojen ovaj spis te je donesena presuda zbog ogluhe/.

4.3.Iz rješenja Općine Dubrovnik ls 25 razvidno je da se u korist Općine oduzima iz posjeda prijašnjih vlasnika sada korisnika nacionalizirano građevinsko zemljište u ko [katastarska općina], radi izgradnje kolektivne stambene zgrade, rješenje je doneseno dana 28studenog 1984, …i to čest 351/3 ./ Z 537/60/

4.4.Iz uvjerenja Državne geodetske uprave Područno0g ureda za katastar u Dubrovniku od 14. lipnja 2016., razvidno je da je na čestici 1144/2 i 1142 k. o. [katastarska općina], odnosno na čest. 1330/1 i 351/4 k. o. [katastarska općina] (stara izmjera) evidentirana građevina u katastarskom operatu skicom mjerenja broj 887 i obojano plavom bojom na priloženoj kopiji katastarskog plana i skici mjerenja, tlocrtna površina predmetne građevine izračunata je iz katastarskog plana k. o. [katastarska općina] i iznosi 42 m2 (ls 31).

4.5.Iz izvoda iz posjedovnog lista ls 36 razvidno je da je na čestici 1144/2 kao posjednik upisan CP.

4.6.Iz Prijepisa posjedovnog lista ls 37razvidno je da su na čestici 1142 upisani IP, PP i OP.

4.7.Iz Povijesti promjena na kat čest. razvidno je da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nastala je 2018. prijavnim listom ovog Ureda rađenim za zemljišnu knjigu KLASA: UP/I-932-07/18-02/6, parcelacijom od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prijavnim listom nove izmjere koja je službena evidencija ovog tijela uprave, evidentirana je promjena podataka o zgradama na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera čine - č. zem. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Usporedbom čestica stare i nove izmjere utvrđuje se da č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri čine k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], dio k. č. [katastarska čestica] i dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Slijedom iznijetog, daje se slijed promjena za k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 2013. Pregledom baze podataka ovog Ureda utvrđeno je da su predmetne čestice 2013., bile upisane kako slijedi:

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], po načinu uporabe, kuća i dvorište -ukupne površine-498 m2, u posjedovnom listu br. 458 na ime: UP za 3/10, UP OP za 3/10 i EPJ za 4/10

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po načinu uporabe, garaža, površine -38 m2, u posjedovnom listu broj 800 na ime MPJ,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], po načinu uporabe, garaža, put površine -57 m2 i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] put površine 5224 m2, u posjedovnom listu br. 1993 na ime Javno dobro-ceste

4.8.Iz Ugovora o prodaji ls 41, razvidno je da su tužitelji, kao kupci, sklopili s prodavateljem Štedno kreditnom zadrugom, tada već u likvidaciji, kupci su od prodavatelja na jednake dijelove kupili, između ostaloga i dvije garaže izgrađene na sjeveroistočno dijelu koji se nalazi između sjeveroistočne granice čest. zem. [katastarska čestica] i [adresa] a koji dio je ranije predstavljao dio čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu RP /ugovor je sklopljen dana 8 rujna 2001/

4.9. Pravomoćnim rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice donesenim od strane Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika, Klasa: UP/I-350-05/17-05/000034, UR BROJ : 2117/01-15/25-17- 0008 od 31. svibnja 2017. koje je doneseno prije parcelacije kat. čest. [katastarska čestica] opisanom pod toč. ove tužbe, a po zahtjevu tužitelja ad.1., utvrđeno je da građevinsku čest. stambene zgrade izgrađene na zemljištu oznake čest. zgr. [katastarska čestica] čine čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] i pomoćne zgrade izgrađene na čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] /ls 45/ - ovlašteni ing geodezije ĐP

4.10. Područni ureda za katastar Dubrovnik,Klasa:932-06/19-02/138, UR BROJ: 541- 28-02/1-19-3 koji je za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice, evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama na kat. čest. zgr. [katastarska čestica]. Izvršena je promjena oblika i površine kat. čest. [katastarska čestica], na način da je njena sadašnja površina 299 m2 umanjena za 29 m2 pa ista sada iznosi 270 m2, s time da je za umanjenu površinu kat. čest. [katastarska čestica] promijenjen oblik i površina kat. čest. [katastarska čestica] na način da je ista uvećana za površinu od 29 m2. Sastavni dio navedenog geodetskog elaborata je i prijavni list, parcelacijski elaborat na kojem stoji potvrda Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika od 23. siječnja 2019. da je navedeni parcelacijski elaborat izrađen u skladu s rješenjem iz tužbe /ls 52/

4.11. Iz ugovora /Z 221/53/ razvidno je da kupoprodajnim ugovorom ZP I, ŠP, JP, pordaju KP zeljaste u Gružu oznake 351/4 peto biće z ul 187 U ugovoru stoji da će kupac MP biti postavljen u materijalni posjed uživanje kupljenog zemljišta . Ugovor je sačinjen 1953.

5 Na ročištu 11 srpnja 2024 tuženik u biti navodi da je na tom zemljištu bilo upisano društveno vlasništvo pa nije moguće stjecanje prava vlasništva dosjelošću, te je najprije potrebno ukinuti status puta.

6 Na očevidu na licu mjesta je utvrđeno da se garaže tužitelja nalaze na čest 1330/4 i 1351/4 . Sam tužitelj je pokazao garaže , te je vještak utvrdio da se garaže nalaze na čest 1330/4 i 1351/4

6.1. Iz pisanog nalaza i mišljenja /čest 1330/4 i 351/4/ je razvidno po vještaku da je predmetnim na čest zem se nalaze garaže tužitelja, sve je razvidno i na skici lica mjesta ls 194. Dakle predmet vještačenja je dvoetažni objekt koje se sastoji od suterena i prizemlja a u naravi je garaža koja je izgrađena na česticama 1330/4 i 351/4. U prizemnom dijelu objekta nalaze se dvije graže koje direktno imaju izlaz na ulicu, dok se u suterenskom dijelu do kojega se pristupa kroz željezna vrata betonske rampe nalazi također jedan garažni prosto i ljetna kuhinja na zapadnom dijelu objekta.

Vještak na saslušanju iskazuje da u potpunosti ostaje kod svoga pisanog nalaza i mišljenja kojeg je podnio ovom sudu. Isti je napravljeno temeljem geodetskih snimanja na terenu i dostupnih katastarskih podataka. Na poseban upit pun. tužitelja je li se pri izradi nalaza i mišljenja služio rješenjem od 31. svibnja 2017. (ls 45 i ls 52), o utvrđenju građ. čest. iz spisa i geodetskog elaborata koji te također priložen u spisu, vještak odgovara da stanje na terenu odgovara podacima unutar geodetskog elaborata kojega je izradio Ured ovlaštenog ing. geodezije Vladimir Ivičević,

7 Dana 20 travnja 2022 pod poslovnim brojem P 1208-19 donesena je presuda u odnosu na 50 preostalih tuženika u ovoj pravnoj stvari , koji su tužbu uredno primili a istoj se nisu protivili

8 Značajno je da sam tuženik Ž navodi "U odnosu na sve ostale navode tužbe zadržava pravo očitovati se po eventualnom odgovoru na tužbu 50. tuženog Grada Dubrovnika, vezano za možebitno priznanje prava vlasništva i izdavanje tabularne isprave. " Isti tuženik nije pristupio niti na jedno ročište glavne rasprave, niti predlagao dokaze

9 Isti tuženik je pasivno legitimiran jer je upisan u zemljišne knjige , dakle neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije.

10. Dakle 50 tuženika nije osporilo tužbeni zahtjev

11. Nekretnina je upisana kao ulica dakle javno dobro.

12.Treba istaknuti slijedeće a što je stajalište sudske prakse /Gž 585/24/

"Međutim, okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi. Prema tome, odlučna činjenica za postupak je utvrditi da li se dio predmetne nekretnine koristi kao javno dobro u općoj uporabi ( tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev - 2184/2016 od 04. svibnja 2022.). Stoga je moguće, a slijedom korištenja nekretnine u javnom dobru, da takva nekretnina izgubi svojstvo javnog dobra pa može biti predmetom stjecanja prava vlasništva (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Revt-243/11 od 27. svibnja 2015.) Dakle, prema shvaćanju ovoga drugostupanjskog suda /tako drugostupanjski sud u odluci Gž 585 -24/ dio nekretnine koji se vodi u zemljišnim knjigama kao javna cesta -dakle i javno dobro . može biti predmet stjecanja prava vlasništva ukoliko se faktično ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi, neovisno o tome je li se predmetna nekretnina od same izgradnje koristila kao javno dobro.

Vrhovni sud RH u svojoj odluci Rev 243/11 navod da okolnost što određena nekretnina je upisan u zemljišnoj knjizi kao javno dobro ne mora značiti da se do ista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao dobro u uporabi. Stoga je moguće a slijedom korištenja nekretnine u javnog dobru, da ista izgubi svojstvo javnog dobra pa može biti predmet stjecanja prava vlasništva. Ovdje je dakle na licu mjesta utvrđeno da se radi o garaži tužitelja

13 Čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari.

St 2 Samostalni posjednik čiji je posjed stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja .

st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavaka 2. i 3.

14. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 - dalje: ZVDSP), nego na temelju drugih odredaba tog Zakona". Pritom treba reći da je i sukladno odluci Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Hrvatske od 11. lipnja 2009. u razdoblju od stupanja na snagu ZVDSP do 17. studenoga 1999. bilo dopušteno stjecanje prava vlasništva na društvenom vlasništvu dosjelošću. Naime, u konkretnom slučaju je utvrđeno da je rok dosjedanja prednika tuženika počeo teći još 1950 ih godine, 1955 , te da je proteklo vremensko razdoblje dosjedanja od 50 godina do 17. studenoga 1999.

Praksa Europskog suda za ljudska prava (ESLJP): Kroz presude poput Trgo protiv Hrvatske i Radomilja protiv Hrvatske, sudovi u određenim specifičnim situacijama (ovisno o poštenju posjednika i ponašanju države) dopuštaju da se u izračun roka uračuna i vrijeme posjeda prije 1991. godine.

14 Ocjenom navedenih dokaza, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13; dalje: ZPP), sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

15. Dakle sam tužitelj sam navodi da je u posjedu nekretnine preko 50 godina, u spis dostavlja popis posjeda iz kojeg je razvidno da su posjedu tužitelji a prije toga prodavatelj CP . Tužitelji su još 2001 kupili od Gospodarsko štedno kreditne zadruge između ostaloga i dvije garaže izgrađene na sjeveroistočno dijelu koji se nalazi između sjeveroistočne granice čest. zem. [katastarska čestica] i [adresa] E a koji dio je ranije predstavljao dio čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu ŽPJ. Oni su sada u posjedu, a prije njega su bili Kolobarići koji su istu izgubili upravo radi kredita. . Nikada nitko se nije protivio njegovom posjedu, niti posjedu MP je u vremenu od 1955. kada mu je izdana građevinska dozvola br. [broj dozvole] od 24. kolovoza 1955., pa do 1960. kada mu je izdana dozvola za upotrebu objekta u stambene svrhe NO Općina Dubrovnik, broj: 05 -11378/1 od 10. prosinca 1960. je na toj kat. čest. izgradio stambenu zgradu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa naknadno i garažu, kojoj gradnji se nitko nije protivio

16 Na konkretan slučaj ima se primijeniti pravna pravila iz paragrafa 1472 Općeg građanskog zakonika (OGZ), odredbe kojeg Zakona se primjenjuju kao pravna pravila temeljem Zakona o načinu primjene pravnog propisa donesenih 6. travnja 1941. (''Narodne novine'', broj 73/91). Ovo obzirom na započeto dosjedanje još u vrijeme tadašnjeg OGZ-a. Naime, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'', broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 153/09 - dalje: ZVDSP) u članku 388 st. 1. propisuje da se stjecanje, promjena pravnih učinaka i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu tog zakona, prosuđuju prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drugačije određeno, a u stavku 2., istog člana propisano je da se stjecanje, promjena pravni učinak i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460 OGZ-a, kao i sudskoj praksi, za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 20 odnosno 40 godine (izvanredna dosjelost), nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u odredbama članka 28. Zakona o osnovno vlasničkopravnim odnosima (''Narodne novine'', broj 53/91 - dalje: ZOVO) te je sada propisano u čl. 159. ZVDSP.

. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjenje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme kao i da je stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću posjed mora biti barem pošten i trajati zakonom određeno vrijeme. Radi se o tome da se činjenično stanje pretvara u pravno.

. Stoga, uz činjenicu da se tužitelj putem svog prednika nalazio u neprekidnom i nesmetanom posjedu od najkasnije 195o ih ., pa tako zakonitost posjeda kao jedna od pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću od utjecaja je jedino na rok dosjedanja, a ne i na pravo za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini koja je u istinitom i poštenom posjedu tužitelja i njegovog prednika od najkasnije 1958., godine.

17. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991., bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti uračunati i vrijeme prije 8.listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st.4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Odredbom čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, je bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991., bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Ustavni sud je 17. studenog 1999., ukinuo navedenu odredbu odnosno čl. 388. st. 4 ZVDSP-a. (Odluke br. U-I-58/1997, U-1235/1997, U-I-237/1997, U-I-1053/1997, i U-I-1054/1997 od 17. studenog 1999., (NN br. 137/99 od 4.prosinca 1999.). Navedeno shvaćanje je donijeto na temelju shvaćanja zauzetog u presudama Europskog suda za ljudska prava (Trgo protiv [adresa], M protiv [adresa], A i dr., protiv Hrvatske, i Gashi protiv Hrvatske).U navedenim presudama je izraženo shvaćanje da u razdoblju od stupanja na snagu ZV-a do 17. studenog 1999., bilo dopušteno stjecanje prava vlasništva na društvenom vlasništvu dosjelošću, a što je i pravni stav izražen u recentnoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Revd- 997/2021 od 12. listopada 2021.).

Ovaj sud je utvrdio da je tužitelj putem svog prednika, u neprekinutom, poštenom i samostalnom posjedu predmetne nekretnine najkasnije od 1950 ih , slijedom čega sud zaključuje da je u svakom slučaju proteklo vremensko razdoblje dosjedanja od 40 godina do 17. studenog 1999. Tužen ici nisu uspjeli dokazati da je tužitelj bio u nepoštenom posjedu, jer uzimajući u obzir činjenicu da se predmetna nekretnina nalazi uz kuću tužitelja, to je životno i logično da tužitelj nije mogao sumnjati da predmetna nekretnina nije u njegovom vlasništvu,

18. Od 1960. do 1. rujna 1980. primjenjivala su se pravna pravila Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), a temeljem Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. Rok za stjecanje prava vlasništva po OGZ -u od 40 godina, počeo je teći 1958. (kada je prednik tužitelja stupio u posjed predmetne nekretnine).

19. Odredbom čl. 388. st. 1. ZVDSP propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanje na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

20. U konkretnom slučaju za razrješenje odnosa između stranaka ima se primijeniti mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle pravna pravila OGZ-a koja se primjenjuju na temelju čl. 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ", broj 86/46).

21. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 20 godina (''izvanredna'' dosjelost) nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u odredbama čl. 28. ZOVO te je i sada propisano u čl. 159. ZVDSP-a.

22. Prema tome, odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed. Poštenje posjeda se pretpostavlja, a nesporno je tijekom postupka utvrđeno da je tužitelj i putem svojeg pravnog prednika, cijelo vrijeme bio i je u nesmetanom posjedu, a tuženici nisu dokazali suprotno

23. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću). Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću posjed mora biti barem pošten i trajati zakonom određeno vrijeme. Radi se o tome da se činjenično stanje pretvara u pravno.

24. Pritom treba reći da činjenica da je netko u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik određenih nekretnina predstavlja samo predmnijevu o vlasništvu te osobe, koja svakako otpada ako drugi, čije stjecanje nije upisano u zemljišnu knjigu, dokaže da ima valjanu osnovu i istinit način stjecanja te nekretnine. Na kvalitetu i trajanje posjeda, ne utječe činjenica upisa u zemljišnim knjigama, jer je tijekom postupka nesporno utvrđeno da je tužitelj osobno i putem pravnog prednika se nalazio u nesmetanom posjedu.

25.Nitko od ostalih 50 tuženika tužbu nije osporio.

26.Ponovno se navodi da okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi. Prema tome, odlučna činjenica za postupak je utvrditi da li se dio predmetne nekretnine koristi kao javno dobro u općoj uporabi ( tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-2184/2016 od 04. svibnja 2022.). Stoga je moguće, a slijedom korištenja nekretnine u javnom dobru, da takva nekretnina izgubi svojstvo javnog dobra pa može biti predmetom stjecanja prava vlasništva (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Revt-243/11 od 27. svibnja 2015.) Dakle, prema shvaćanju ovoga drugostupanjskog suda /tako drugostupanjski sud u odluci Gž 585 -24/ dio nekretnine koji se vodi u zemljišnim knjigama kao javna cesta -dakle i javno dobro . može biti predmet stjecanja prava vlasništva ukoliko se faktično ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi, neovisno o tome je li se predmetna nekretnina od same izgradnje koristila kao javno dobro.

27.Na licu mjesta zajedno sa vještakom mjernikom je upravo utvrđeno , a što je isti nacrtao i fotografirao, da se radi o dvoetažni objekt koje se sastoji od suterena i prizemlja a u naravi je garaža koja je izgrađena na česticama 1330/4 i 351/4. U prizemnom dijelu objekta nalaze se dvije garaže koje direktno imaju izlaz na ulicu, dok se u suterenskom dijelu do kojega se pristupa kroz željezna vrata betonske rampe nalazi također jedan garažni prostor i ljetna kuhinja.

28.Dakle bivši vlasnik susjedne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje je kupio ranije istu nekretninu, je u vremenu od 1955. kada mu je izdana građevna dozvola pa do do 1960.Z260(86 kada mu je izdana dozvola za upotrebu objekta u stambene svrhe NO Općina Dubrovnik, broj: 05-11378/1 od 10. prosinca 1960. je na toj kat. čest. izgradio stambenu zgradu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a neposredno iza toga je na dijelu te kat. i dijelu susjedne kat. čest. [katastarska čestica] očigledno bez protivljenja vlasnika IPJ izgradio garažu, koja je nakon toga ucrtana u katastarske operate. Čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je cijepana na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], dok je kat. čest. [katastarska čestica] nastala cijepanjem kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to temeljem prijavnog lista Ureda za katastar, rađenog za zemljišnu knjigu, KLASA: UP/I-932-07/18-02/6 i to u površini od 299 m2 i to upravo na mjestu gdje se nalazila ranije nacionalizirana i oduzeta iz posjeda bivšem vlasniku IPJ kat. čest. [katastarska čestica] na dijelu koje je MP izgradio dio svoje garaže Ugovorom o prodaji kojeg su tužitelji, kao kupci, sklopili s prodavateljem Štedno kreditnom zadrugom, tužitelji su od prodavatelja a jednake dijelove kupili, između ostaloga i dvije garaže izgrađene na sjeveroistočno dijelu koji se nalazi između sjeveroistočne granice čest. zem. [katastarska čestica] i [adresa] E a koji dio je ranije predstavljao dio čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu ŽPJ. Tužitelj je isto legalizirao. A Geodetskim elaboratom potvrđenim od strane Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Odjela za katastar nekretnina Dubrovnik, Klasa:932-06/19-02/138, UR BROJ: 541-28-02/1-19-3 koji je za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice, evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama na kat. čest. zgr. [katastarska čestica]. Izvršena je promjena oblika i površine kat. čest. [katastarska čestica], na način da je njena sadašnja površina 299 m2 umanjena za 29 m2 pa ista sada iznosi 270 m2, s time da je za umanjenu površinu kat. čest. [katastarska čestica] promijenjen oblik i površina kat. čest. [katastarska čestica] na način da je ista uvećana za površinu od 29 m2. Upravo je na licu mjesta utvrđeno da se radi o garaži tužitelja . Isto povrđuje i sam vještak i u svom iskaz navodi da stanje na terenu odgovara podacima geodetsko elaborata kojega je izradio ĐP

29.Dakle tužitelji su u posjedu predmetne nekretnine preko 50 godina, koji posjed je neometan, a što dokazuju ispravama u spisu, sa ne manje bitno je naglasiti činjenicu da 50 tuženika nije osporilo tužbeni zahtjev, tužitelj je uredno kupili i platili navedenu nekretninu već peko 20 godine, na kojima jeKolobarić izgradio garažu a čemu se nitko nijej protivio. Dakle na temelju samog kupoprodajnoj ugovora koji je uredno ovjeren tužitelji su u posjedu dugi niz godina, još od 2001, a preko pravnih prednika i to štedno kreditne zadruge, koja banka je bila uknjižena jer F bivši vlasnici nisu mogli vračati kredit u posjedu su daleko ranije i preko 50 godina. F su još 60 ih dobili dozvolu za gradnju Upravo iz peslika Z 260/86 stoji da je novosagrađena stambena zgrada čest 351/4 KO [katastarska općina] vlasnot MP izgrađđena dobro i solidno, te se može upotrebljavati u stambene zgrade, te je imala građevisnku dozvolu ls 233. Dakle izgradnji garaže se nitko nije protivio, u posjedu je tužitelja dugi niz godina, u koje vrijeme se računa i posjed prije 1991 godine, jer prema sudskoj praksi Vrhovnog suda RH

30,Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 - dalje: ZVDSP), nego na temelju drugih odredaba tog Zakona". Pritom treba reći da je i sukladno odluci Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Hrvatske od 11. lipnja 2009. u razdoblju od stupanja na snagu ZVDSP do 17. studenoga 1999. bilo dopušteno stjecanje prava vlasništva na društvenom vlasništvu dosjelošću. Naime, u konkretnom slučaju je utvrđeno da je rok dosjedanja prednika tuženika počeo teći 50 ih godina ., te da je proteklo vremensko razdoblje dosjedanja od 40 godina do 17. studenoga 1999. Radi svega navedenog naročito utvrđenog na očevidu i nije trebalo prekidat ovaj postupak do eventualnog postupka uknjižbe ulice Janka Bobetka kako to navodi punomoćnik tuženika na ročištu 11 7 24.

31. Glede svega navedenog odlučeno je kao u izreci te je tužbeni zahtjev usvojen.

32.Ponovno sud ističe da je na licu mjesta utvrđeno da je predmetna nekretnina iako upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro isto nije

Tako i praka Vrhovnog suda -nekretnina upisana kao javno dobro- ulica - ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi. Prema tome, odlučna činjenica za postupak je utvrditi da li se dio predmetne nekretnine koristi kao javno dobro u općoj uporabi ( tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-2184/2016 od 04. svibnja 2022.). Stoga je moguće, a slijedom korištenja nekretnine u javnom dobru, da takva nekretnina izgubi svojstvo javnog dobra pa može biti predmetom stjecanja prava vlasništva (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Revt-243/11 od 27. svibnja 2015.) Dakle, prema shvaćanju ovoga drugostupanjskog suda /tako drugostupanjski sud u odluci Gž 585-24/ dio nekretnine koji se vodi u zemljišnim knjigama kao javna cesta -dakle i javno dobro . može biti predmet stjecanja prava vlasništva ukoliko se faktično ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi, neovisno o tome je li se predmetna nekretnina od same izgradnje koristila kao javno dobro.

33. . O troškovima postupka odlučeno je temeljem čl. 154. st . 1. ZPP-a, pa su tužiteljima koji su uspjeli u sporu priznati troškovi zastupanja po odvjetniku usklađeni s važećom OT i uvećani za 25 posto PDV-a i to sastav tužbe 200,00 eura, zastupanje na ročištu 8. prosinca 2022. 50,00 eura, zastupanje na ročištu 20. travnja 2023., 50,00 eura, zastupanje na ročištu 10. listopada 2023., 50,00 eura, zastupanje na ročištu 8. ožujka 2024., 50,00 eura, zastupanje na ročištu 11. srpnja 2024., 200,00 eura, zastupanje na ročištu 20. studenog 2024., 200,00 eura, zastupanje na očevidu 11. travnja 2025., 200,00 eura, zastupanje na ročištu 13. studenog 2025., 200,00 eura, zastupanje na ročištu 16. prosinca 2025., 200,00 eura, zastupanje na ročištu 20. svibnja 2026., 50,00 eura, zastupanje na ročištu 1. srpnja 2026., 200,00 eura, uvećano za zastupanje druge osobe 10%,što iznosi 2 268,75 EUR, trošak očevida i vještačenja 623,23 eura, pristojba za Tužbu i Presudu u iznosu od po 146,54 eura, što sve skupa iznosi 3.185,06 EUR

U Dubrovniku, 29. srpnja 2026.

Sutkinja

Kate Ogresta Jović

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Dubrovniku.

DN-a:

- punomoćnik tužitelja

- punomoćnik tuženika

- tuženik FP