REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-201/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Matas, predsjednice vijeća, Marije Bakula Vugrinec, sutkinje izvjestiteljice i Mladena Šimundića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatska zajednica tehničke kulture, OIB 84372686563, Zagreb, Dalmatinska ulica 12, kojeg zastupa punomoćnik Marin Domjanović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebački računalni savez, OIB 91425492678, [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marijan Ruždjak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ruždjak i partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate iznosa od 33.928,58 EUR, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv dijela presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1384/2022 od 28. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1384/2022 od 28. studenog 2024. u točkama I. i III. izreke.

II. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troška odgovora na žalbu u iznosu od 1.309,55 EUR.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom označenom u izreci prvostupanjski sud je naložio tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 33.928,58 EUR sa zateznim kamatama (točka I. izreke), odbio je kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu zateznih kamata na pojedinačne iznose za određena razdoblja (točka II. izreke), naložio je tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 12.029,22 EUR sa zateznim kamatama (točka III. izreke) te je odbio tužiteljev zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.138,98 EUR sa zateznim kamatama (točka IV. izreke).

2. Protiv ove presude žalbu je podnio tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Iz žalbe proizlazi da pobija presudu u točkama I. i III. izreke. Predlaže ovome sudu preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troška žalbe u iznosu od 1.562,50 EUR i sudske pristojbe za žalbu po odluci suda.

3. Tužitelj u odgovoru na žalbu predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu, uz naknadu troška odgovora na žalbu u iznosu od 1.309,55 EUR.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijana presuda u točkama I. i III. izreke ispitana je sukladno čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP), u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka. Ovaj sud nalazi da je presuda u pobijanom dijelu pravilna i zakonita.

6. Predmet spora je tužbeni zahtjev za isplatu naknade zbog neovlaštenog korištenja dijela tužiteljeve nekretnine zkčbr. [katastarska čestica] – Dalmatinska ulica površine 626 m2 (od čega dječje igralište površine 532 m2, dvorišna zgrada površine 94 m2), upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (koji je naknadno utrnut), u razdoblju od travnja 2021. do rujna 2023., s time da za razdoblje od 1. travnja 2021. do 31. srpnja 2022. tužitelj potražuje naknadu za korištenje površine od 80 m2, a za razdoblje od kolovoza 2022. do rujna 2023. za korištenje cijele nekretnine.

7. Prvostupanjski sud je pobijanom presudom prihvatio tužbeni zahtjev, osim u dijelu zatezne kamate za određena razdoblja, sukladno čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17, 152/14 i 81/15; dalje: ZV), uz obrazloženje:

- tužitelj je u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik predmetne nekretnine na temelju rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-5778/2021

Ozn. Z-35009/20 od 24. ožujka 2021.,

- tim rješenjem je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na nekretnini koja se sastoji od zkčbr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada, vrt i dvorište u [adresa] površine 627 m2, upisane kao društveno vlasništvo, dopušten upis brisanja zkčbr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada, vrt i dvorište u [adresa] površine 627 m2 u društvenom vlasništvu uslijed formiranja nove kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je određeno da se sastavlja novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da se preuzimaju podaci iz posjedovnog lista broj 2912 te se u Posjedovnicu upisuje kčbr. [katastarska čestica] Dalmatinska ulica površine 626 m2, dvorišna zgrada površine 94 m2, igralište površine 532 m2, uz uknjižbu prava vlasništva za korist ovdje tužitelja,

- tužitelj je elektroničkom poštom od 22. travnja 2021. obavijestio tuženika da je postao vlasnikom predmetne nekretnine i pozvao ga je da se iseli, a tuženik se očitovao dopisom od 27. travnja 2021.,

- presudom tog suda poslovni broj P-1915/2021 od 2. veljače 2023., koja je potvrđena presudom ovog suda poslovni broj Pž-1463/2023 od 6. veljače 2024. (a prijedlog za dopuštenje revizije je odbijen rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-2032/2024 od 14. svibnja 2024.) tuženiku je naloženo predati u posjed tužitelju dvorišnu zgradu površine 94 m2 na adresi [adresa] koja se nalazi na zkč. br. [katastarska čestica] – Dalmatinska ulica površine 626 m2 od čega dječje igralište 532 m2 i dvorišna zgrada površine 94 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slobodnu od osoba i stvari, dok je odbijen protutužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 16.531,91 EUR po osnovi troškova ulaganja u nekretninu,

- prema podacima Porezne uprave od 4. srpnja 2022. prosječna najamnina u zadnjih 15 mjeseci za obližnje nekretnine iznosila je 34.285,00 kn mjesečno odnosno 120,39 kn po m2,

- na uviđaju održanom 18. prosinca 2023. vještak je identificirao nekretninu, sud je na nekretnini utvrdio postojanje ploče s tvrtkom tuženika, vještak je fotografirao nekretninu i izvršio mjerenje vanjskih mjera (tlocrtnu površinu i visinu) pomoću uređaja Bosch professional GLM 30, budući da je nekretnina bila zaključana, a osoba koja se nalazila unutar nekretnine nije otvorila vrata,

- budući da tuženik nije omogućio ulazak u predmetnu nekretninu niti je dostavio tlocrt i fotografije prostora, građevinski vještak je u nalazu i mišljenju utvrdio ukupnu neto korisnu površinu nekretnine od 145,76 m2 (78,33 m2 prizemlje i 67,43 m2 kat/potkrovlje), i to na temelju vanjskih gabarita zgrade (uz umanjenje od 20% od utvrđene bruto površine) i javno objavljenih fotografija unutarnjeg prostora,

- građevinski vještak je u nalazu i mišljenju utvrdio iznos naknade za neovlašteno korištenje u iznosu od 11,09 EUR/m2, prema poredbenim podacima iz Zbirke kupoprodajnih cijena koju vodi Gradski ured za upravljanje imovinom i stanovanje Grada Zagreba i koji podaci se odnose na zakupe dvorišnih poslovnih prostora na području katastarske općine [katastarska općina] starije gradnje, uz međuvremensko izjednačenje prema podacima Državnog zavoda za statistiku korištenjem indeksa cijena stambenih nekretnina,

- tuženik je neovlašteno koristio tužiteljevu nekretninu te je postao nepošteni posjednik u trenutku kada je saznao da je tužitelj postao vlasnik i da traži njegovo iseljenje,

- sud je dosudio zatezne kamate od dana dostave tužbe tuženiku na odgovor, odnosno od dana dostave preinačene tužbe.

8. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda nije zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a odnosno nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer je izreka pobijane presude razumljiva, ne proturječi sama sebi i razlozima presude, sadrži razloge o odlučnim činjenicama i o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

9. Neosnovano tuženik navodi da je prvostupanjski sud odbio njegov dokazni prijedlog za provođenje vještačenja po vještaku geodetske struke bez ikakvog obrazloženja, budući da iz spisa ne proizlazi da je tuženik tijekom postupka (a osobito do zaključenja prethodnog postupka) predložio provođenje tog vještačenja. Pravilno je prvostupanjski sud odbio njegov prijedlog za provođenje novog vještačenja po vještaku građevinske struke. Naime, sukladno čl. 261. ZPP -a sud će obnoviti vještačenje ako je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka (st. 2.) odnosno zatražit će mišljenje drugog vještaka ako u mišljenju vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka (st. 3.), koji razlozi u konkretnom slučaju ne postoje. Činjenica da tuženik nije zadovoljan nalazom i mišljenjem vještaka ne predstavlja razlog za određivanje novog vještačenja.

10. Neosnovano tuženik u žalbi osporava utvrđenja prvostupanjskog suda u odnosu na identitet predmetne nekretnine. Naime, tijekom postupka je utvrđeno da se radi o nekretnini koja se nalazi u prolazu između Dalmatinske ulice 12 i [adresa] te da predmetna zgrada nosi službenu adresu [adresa]. Da se radi o istoj nekretnini jasno proizlazi iz rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-5778/2021 Ozn. Z-35009/20 od 24. ožujka 2021., iz kojeg proizlazi da je ranije predmetna nekretnina bila upisana zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkčbr. [katastarska čestica] na adresi [adresa], da je sastavljen novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je iz posjedovnog lista preuzeta adresa Dalmatinska ulica. Nadalje, sud je na uviđaju uz sudjelovanje vještaka utvrdio identitet nekretnine te je vještak u nalazu i mišljenju naveo da predmetnu česticu nije identificirao prema adresi već putem katastarskog plana i utvrđenja broja katastarske čestice kao i prilikom uviđaja.

11. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je obrazložio utvrđenje da je tuženik postao nepošteni posjednik u trenutku kada je saznao da je tužitelj postao vlasnik i da traži njegovo iseljenje, jer je u točki 12. obrazloženja utvrdio da je tužitelj elektroničkom poštom od 22. travnja 2021. obavijestio tuženika da je postao vlasnikom predmetne nekretnine i pozvao ga je da se iseli, na koju elektroničku poštu se tuženik očitovao dopisom od 27. travnja 2021.

12. Neosnovano tuženik u žalbi osporava utvrđenja prvostupanjskog suda u odnosu na površinu te kakvoću i tehnički opis predmetne nekretnine, a koje je sud utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka. Naime, budući da tuženik nije pristupio na uviđaj niti je omogućio ulazak u predmetnu nekretninu, vještak je izmjerio vanjsku površinu te je od toga odbio 20% površine koji se odnosi na vanjske pregradne zidove te na taj način utvrdio unutrašnju površinu, dok je kakvoću i tehnički opis nekretnine utvrdio prema fotografijama koje su dostavljene, imajući u vidu stanje nekretnine utvrđenom vanjskim izvidom kao i pod pretpostavkom prosječnog održavanja, trošenja i korištenja objekta u skladu s vremenom nastanka svakog pojedinog dijela i njegovom namjenom.

13. Neosnovano tuženik osporava utvrđenu visinu naknade za neovlašteno korištenje, koju je sud utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka. Naime, vještak je utvrdio naknadu primjenom poredbene metode sukladno odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnine („Narodne novine“ broj 78/15) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnine („Narodne novine“ broj 105/15) i na temelju podataka Stručne službe gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje [adresa] iz Zbirke kupoprodajnih cijena - zakup poslovnog prostora te je usporedio zakupnine sličnih nekretnina te procijenio zakup za predmetnu nekretninu. Vještak je primijenio međuvremensko izjednačenje pomoću indeksa koji objavljuje Državni zavod za statistiku, što je po ocjeni ovog suda u skladu s čl. 6. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnine, kojim je propisano da se za međuvremensko izjednačenje mogu koristiti drugi indeksni nizovi poput onih objavljenih na Eurostatu (Hrvatska narodna banka), Državnom zavodu za statistiku, Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao i odgovarajući statistički podaci agencija za posredovanje u prometu nekretninama ukoliko su takvi podaci javno dostupni te da se od raspoloživih podataka uzimaju u obzir oni koji najbolje odražavaju opće vrijednosne odnose na lokalnom tržištu nekretnina. Naime, budući da ne postoje indeksni nizovi (bazni indeksi) za naknade za neovlašteno korištenje nekretnina niti za zakupnine poslovnih prostora, vještak je primijenio bazni indeks Državnog zavoda za statistiku koji se odnosi na kretanje cijena stambenih nekretnina, jer se radi o kretanju tržišta nekretnina, pod koje spada kretanje cijena nekretnina za kupoprodaju i za zakup. Tijekom postupka, a ni u žalbi, tuženik nije naveo koji drugi bazni indeks bi trebalo primijeniti u konkretnom slučaju pa po ocjeni ovog suda neosnovano žalbom pobija pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda u odnosu na utvrđenu visinu naknade za neovlašteno korištenje na temelju nalaza i mišljenja vještaka.

14. Stoga, ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenično stanje i na utvrđeno činjenično stanje je pravilno primijenio materijalno pravo, a tuženik žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude.

15. U odnosu na odluku o troškovima postupka, tuženik nije iznio konkretne žalbene navode, a drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

16. Slijedom navedenog, ovaj sud je sukladno odredbi čl. 368. st. 1. ZPP -a odbio žalbu kao neosnovanu i potvrdio pobijanu presudu u točkama I. i III. izreke.

17. Odluka o trošku odgovora na žalbu donesena je sukladno odredbi čl. 166. st. 1. i 2. ZPP-a u vezi čl. 155. st. 1. ZPP-a, ocjenjujući da ova parnična radnja u konkretnom slučaju nije bila potrebna radi vođenja parnice, s obzirom na navode koje je tužitelj iznio u odgovoru na žalbu.

Zagreb, 29. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dubravka Matas