Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-11273/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. DC, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 20. listopada 2025., broj: Pp-215/2023-21, u sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba okr. DC kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. VC je obvezna nadoknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 70,00 EUR (sedamdeset eura) u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci od 20. listopada 2025., broj: Pp-215/2023-21, proglašena je krivom okr. VC da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaje iz čl. 22. st. 3. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koje joj je izrečena kazna zatvora 70 dana, u koju je uračunato lišenje slobode 27. i 28. prosinca 2022. i, na temelju čl. 44. Prekršajnog zakona, primijenjena uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenica u roku od godine dana, računajući od pravomoćnosti presude, ne počini jedan ili više prekršaja za koje joj je izrečena ista ili teža kazna od izrečene ovom uvjetnom osudom. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da se okrivljenica oslobađa obveze naknade istih.

2. Protiv navedene presude, okr. VC, putem branitelja odvjetnika iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Miljenko Mrakovčić i Bojan Milić, pravodobno je podnijela žalbu, naznačujući u uvodu žalbe da se žali zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenica oslobodi optužbe ili podredno da se ukine i vrati na ponovno suđenje. Uz žalbu, okrivljenica je dostavila fotografije ozljeda na svom tijelu te medicinsku dokumentaciju u vezi bolesti ovisnosti o alkoholu.

3. Žalba nije osnovana.

4. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka okrivljenica navodi da joj nisu pojašnjene posljedice odricanja od prava na branitelja u prekršajnom postupku, zbog čega se ista branila sama bez branitelja, pri čemu nije bila svjesna mogućih posljedica i prekršajnopravnih sankcija. Ovi žalbeni navodi nisu osnovani jer ni iz jedne odredbe Prekršajnog zakona, a ni Zakona o kaznenom postupku koji se sukladno čl. 82. st. 3. Prekršajnog zakona supsidijarno primjenjuje u prekršajnim postupcima, ne proizlazi obveza prvostupanjskog suda da okrivljenike upozori na posljedice odricanja od prava na branitelja. Suprotno tome, prvostupanjski sud je okrivljenike, prema članku 172. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan upozoriti o pravu na branitelja, što je prvostupanjski sud na glavnoj raspravi 6. travnja 2023. i učinio. Okr. VC je, osim toga, i neposredno nakon utvrđenja prekršaja (27. prosinca 2022.), primila pisanu obavijest o pravima osumnjičenika koju je vlastoručno potpisala, iz koje jasno proizlazi da je, između ostalog, upozorena i o pravu na branitelja, tako da je do održavanja glavne rasprave 6. travnja 2023. imala dosta vremena za odluku hoće li nekog opunomoćiti kao branitelja ili ne.

5. S obzirom da je čl. 172. st. 4. Prekršajnog zakona propisano da se na iskazu okrivljenika ne može utemeljiti osuđujuća presuda ako je postupljeno protivno st. 2. i 3. tog članka, u kojim odredbama nije propisana obveza prvostupanjskog suda da okrivljenike upozori na posljedice odricanja od prava na branitelja, to nisu osnovani ni žalbeni navodi da bi obrana okr. DC bila nezakonit dokaz iz razloga što joj nisu objašnjene posljedice odricanja od prava na branitelja.

6. Okrivljenica smatra da je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka počinjena i time što je prvostupanjski sud „izveo dokaz čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedoka MC umjesto da je izveo dokaz ispitivanjem istog pred sudom, posebno iz razloga kada su iskazi okrivljene i svjedoka kontradiktorni, a eventualno i suočavanja okrivljene i MC ako bi sud onda mogao uistinu procijeniti čiji iskaz je vjerodostojniji“, pri čemu se u žalbi ne navodi koja bi to bitna povreda odredaba prekršajnog postupka time bila počinjena. S obzirom da je svjedok MC zakonito ispitan 27. prosinca 2022. u II. PP Rijeka (primio je sva prethodna upozorenja na koja je kao privilegirani svjedok morao biti upozoren) te s obzirom da su ispunjeni uvjeti iz čl. 167. st. 6. Prekršajnog zakona, to čitanjem predmetnog zapisnika na glavnoj raspravi nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka.

7. S obzirom da prethodni žalbeni navodi o počinjenoj bitnoj povredi odredaba prekršajnog postupka čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedoka MC sadrže u sebi i prigovore činjenične naravi, ovaj sud je iste razmatrao i s te osnove. Pritom je utvrđeno da je iz zapisnika o glavnoj raspravi održanoj 15. listopada 2025., na kojoj je pročitan zapisnik o ispitivanju svjedoka MC **.**.2022. u II. PP Rijeka, vidljivo da se okrivljenica nije protivila izvođenju tog dokaza, da nije stavila nikakvu primjedbu nakon što je taj zapisnik pročitan niti je osporavala njegov iskaz, nije predlagala da se svjedok ispita neposredno, nije navodila da bi mu željela postaviti neka pitanja, a niti je predlagala da se provede njeno suočenje sa svjedokom, zbog čega ovaj sud smatra da bi daljnje inzistiranje na neposrednom ispitivanju svjedoka MC bilo protivno načelu ekonomičnosti i ne bi pridonijelo točnijem utvrđivanju činjeničnog stanja.

8. Žalbeni navod o potrebi izvođenja dokazne radnje suočenja okrivljenice i svjedoka MC ne može se sukladno odredbi čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona s uspjehom isticati u žalbi. Naime, okrivljenica tijekom prvostupanjskog postupka nije predlagala da se taj dokaz izvede, a navedena zakonska odredba propisuje da se nove činjenice i novi dokazi u žalbi mogu iznositi samo ako nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao, a koji uvjet u ovom konkretnom predmetu očigledno nije ostvaren. Žalbenim navodima se vjerodostojnost iskaza svjedoka MC osporava bez ijednog stvarnog i realnog argumenta. I ovaj sud smatra da tijekom dokaznog postupka nije utvrđena ni jedna okolnost koja bi osporila vjerodostojnost iskaza tog svjedoka, tim više što je obrana okrivljenice konfuzna i proturječna sama sebi, jer je nakon pročitanog optužnog prijedloga izjavila da se smatra i osjeća krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret i da su točni navodi iz optužnog prijedloga, a onda iznosila obranu u kojoj je osporavala neke dijelove inkriminiranog događaja. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog suda, nema mjesta nikakvoj dvojbi glede odlučnih činjenica pa žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana. Tvrdnje žalbe o nasilnom ponašanju svjedoka MC prema okrivljenici, u vezi kojih su uz žalbu dostavljene i fotografije ozljeda okrivljenice, nemaju utjecaja na pravilnost i osnovanost pobijane presude jer to nije predmet optužbe u ovom prekršajnom postupku.

9. U žalbi zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, okrivljenica ističe da postoje okolnosti koje isključuju njenu krivnju, da je kronični alkoholičar, da se trenutno liječi od alkoholizma, da se radi o ozbiljnom poremećaju ponašanja i duševnoj bolesti, da se u razdoblju počinjenja djela nalazila u stanju koje isključuje njezinu sposobnost razumijevanja značenja svoga postupanja i/ili upravljanja svojom voljom upravo uslijed utjecaja bolesti alkoholne ovisnosti te da je riječ o stanju koje ne predstavlja samoskrivljenu neubrojivost jer u kritičnim trenucima nije imala moć otpora djelovanju bolesti, što je u skladu i s psihijatrijskom strukom i ustaljenom sudskom praksom.

10. Suprotno tim žalbenim navodima, ovaj sud smatra da se okrivljenica neosnovano u žalbi poziva na svoju neubrojivost tempore criminis. Prije svega, okrivljenica ovu okolnost iznosi tek sada u žalbi, dok u prvostupanjskom postupku ni u jednom trenutku nije dovodila u pitanje svoju ubrojivost u vrijeme počinjenja djela koje joj se stavlja na teret. Uz navedeno, okrivljenica se aktivno branila u postupku, iz njene obrane je potpuno jasno da je znala o kojem inkriminiranom događaju je riječ, a u obrani koju je iznijela na glavnoj raspravi 6. travnja 2023. okrivljenica je na poseban upit suda odgovorila da se kristalno jasno sjeća da nije bila fizički nasilna pa je i iz svega navedenog, a naročito iz sadržaja tog odgovora jasno da se u žalbi neosnovano ističe da bi bila neubrojiva. Žalbeni navod o potrebi provođenja psihijatrijskog vještačenja na okolnost ubrojivosti okrivljenice je neosnovan, kako zbog toga što ubrojivost okrivljenice nije bila sporna tijekom prvostupanjskog postupka, tako i sukladno odredbi čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona, koja zakonska odredba je već ranije u ovoj odluci bila obrazložena. Stoga, nije osnovana ni žalba zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava.

11. Razmotrivši prvostupanjsku presudu po potonjoj osnovi, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava u korist osuđenice, jer je osuđenicu proglasio krivom za dva prekršaja (prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i prekršaj iz čl. 22. st. 5. istog Zakona), a prilikom izricanja odnosno primjene prekršajnopravne sankcije nije primijenio odredbe o stjecaju. No, kako je protiv prvostupanjske presude podnesena samo žalba u korist okrivljenice, to ovaj sud, primjenjujući čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona, nije imao zakonske mogućnosti ispraviti uočenu povredu.

12. Iako je u uvodu žalbe naznačila da se žalba podnosi i zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, iz sadržaja žalbe proizlazi da se pobijana presuda ne osporava po toj osnovi, no ovaj sud ju je, na temelju čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona, ispitao i u tom dijelu. Cijeneći da je prvostupanjski sud odlukom o prekršajnopravnoj sankciji počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava u korist okrivljenice te cijeneći da je izrečena najblaža prekršajnopravna sankcija koja se uopće može izreći za prekršaje za koje je okrivljenica proglašena krivom, ovaj sud smatra da nema osnove za preinačavanje prvostupanjske presude u tom dijelu. Sankcija koja čini prijetnju zatvorom i više je nego primjerena prekršajnopravna sankcija, pogotovo imajući na umu da je okrivljenica proglašena krivom za dva prekršaja.

13. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenice. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenica bila toliko lošeg imovnog stanja ili nesposobna za rad da bi plaćanjem troška žalbenog postupka 70,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, bilo dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje te uzdržavanje osoba koje je ona dužna uzdržavati.

14. Stoga je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 29. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Nada Horvatović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 8 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenicu, branitelja, žrtve nasilja, HZSR i tužitelja.