REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski građanski sud u Zagrebu
Ulica grada Vukovara 84
10000 Zagreb
Poslovni broj: Ovr-1948/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Vladimiru Dimanovskom, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja CK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Relji Pećina, odvjetniku u [adresa] protiv ovršenika VK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Sidoniji Grbavac, odvjetnici u [adresa], odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim u postupku izravne naplate te o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, dana 29. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Trgovačkog suda u Bjelovaru P-1308/2021 o 14.prosinca 2023. podnesen iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22,6/24 - dalje u tekstu: OZ), u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, kao neosnovan.
II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa novčanih sredstva zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine temeljem ovršne isprave - presude Trgovačkog suda u Bjelovaru P-1308/2021 o 14.prosinca 2023., kao neosnovan.
III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška postupka, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Dana 18. lipnja 2026. ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa te prijedlog za odgodu prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate temeljem ovršne isprave, presude Trgovačkog suda u Bjelovaru P-1308/2021 o 14.prosinca 2023.
2. U prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim navodi kako je ispunjen žalbeni razlog iz čl. 50 st.1 toč. 3. Ovršnog zakona jer protiv ovršene isprava podnesena ustavna tužba te u slučaju da Ustavni sud RH usvoji ustavnu tužbu i ukine osporenu odluku, pravni temelj na kojem se zasniva predmetna pljenidba i prijenos sredstava bio bi naknadno doveden u pitanje, pri čemu bi ovršenik bio prisiljen pokretati dodatne postupke radi povrata prenesenih sredstava i otklanjanja posljedica provedene ovrhe.
3. U prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava navodi kako je ovršenica umirovljenica i nema nikakve druge imovine iz koje bi mogla podmirivati svoje obveze, te u cijelosti ovisi o tim primanjima za podmirenje osnovnih životnih potreba, a provedbom ovrhe putem Financijske agencije i izdavanjem naloga bankama za prijenos sredstava došlo bi do dugotrajne blokade računa ovršenice, čime bi joj bilo faktično onemogućeno raspolaganje sredstvima nužnima za svakodnevni život., uslijed toga ovršenica bi bila dovedena u situaciju da ne može podmirivati osnovne životne potrebe, troškove prehrane, stanovanja, lijekova i zdravstvene skrbi, čime bi pretrpila osobito teške i teško nadoknadive posljedice.
4. Prijedlog je dostavljen ovrhovoditelju na očitovanje, koji se prijedloge ovršenika očitovao podneskom od 25. lipnja 2026. kojim je osporio sve navode ovršenika.
5. Odredbom čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17,131/20,114/21 i 6/24; dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, a prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).
6. Sud je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate ocijenio kao neosnovan u odnosu na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a.
7. Razlog iz članka 50. stavak 1. točka 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a postoji ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka.
8. Iz navoda ovršenika u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim proizlazi kako je protiv ovršne isprave podnio ustavnu tužbu.
9. Međutim, takvim navodima nije dokazao postojanje razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a.
10. Razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a bio bi ostvaren samo ako bi ovršna isprava podnesena na izravnu naplatu bila ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako bi bilo utvrđeno da ista više nije djelotvorna ili je bez učinka, a ovršenik nije dostavio takvu odluku niti uopće tvrdi da je ista donesena.
11. Slijedom navedenog, valjalo je prijedlog ovršenika u dijelu u kojem predlaže pljenidbu i prijenos novčanih sredstava proglasiti nedopuštenim iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci pod točkom I. ovog rješenja.
12. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos novčanih sredstava nije osnovan.
13. Sukladno čl. 65. st. 1. OZ-a, sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice prihvatiti prijedlog za odgodom ovrhe, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili tešku nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te dokazati da postoji koji od razloga za odgodu iz čl. 65. st. 1. toč. 1. do toč. 11. OZ-a.
14. Ovršenik nije dokazao da postoji koji od razloga za odgodu iz čl. 65. st. 1. toč. 1. do toč. 11. OZ-a.
15. Naime, nije sporno kako je ovršenik je protiv odluke, na temelju koje je određena ovrha, pravomoćne presude Trgovačkog suda u Bjelovaru P-1308/2021 od 14.prosinca 2023. podnio ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske, međutim ustavna tužba u smislu čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a nije ni redovni ni izvanredni pravni lijek, već je posebno ustavnopravno sredstvo zaštite ustavnih prava u pojedinačnim slučajevim, stoga podnošenje ustavne tužbe ne predstavlja nijedan od razloga za odgodu ovrhe koji su taksativno navedeni u čl. 65. st. 1. toč. 1. do toč. 11. OZ-a), dakle nije ispunjen prvi uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a, koju zakon predviđa kao uvjet za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika.
16. Nadalje, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a, da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, sud navodi da niti taj uvjet nije ispunjen, odnosno ovršenik isti nije učinio vjerojatnim.
17. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22,, dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.
18. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.
19. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama ili treba dokazati postojanje neke druge okolnosti koja ukazuje na insolventnost ovrhovoditelja.
20. Ovršenik niti ne tvrdi da ovrhovoditelj neće moći vratiti novčana sredstva koja će ovršenici biti zaplijenjena i prenesena, već vjerojatnost nastanka štete obrazlaže navodeći da će provedba postupka izravne naplate biti otegotna za njezinu egzistenciju, budući se nalazi u mirovini, a provedbom izravne naplate će joj biti onemogućeno raspolaganje novčanim sredstvima, a kojim navodima nije dokazala postojanje navedene vjerojatnosti.
21. Naime, u postupku izravne naplate se prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja (vjerovnika), a čime se prisilno umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za egzistenciju ovršenika fizičke osobe.
22. Stoga, kada bi se navedeno smatralo štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ- a, u svakom postupku prisilnog namirenja bi bile ispunjene pretpostavke za odgodu, a što nije smisao instituta odgode. Naime institut odgode, a što proizlazi i iz same odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, se primjenjuje samo iznimno, što znači samo u onim situacijama u kojima je opravdaniji interes ovršenika da zaštiti svoju imovinu od mogućeg neosnovanog umanjenja nego interes ovrhovoditelja da bez odgađanja namiri svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom (osnovom za plaćanje).
23. Stoga, zauzimanje stava prema kojem se svaki negativan utjecaj prisilnog namirenja tražbine na egzistenciju ovršenika, smatra štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a bi primjenu instituta odgode prijenosa učinilo pravilom, a ne iznimkom, što bi imalo za posljedicu odgađanje provedbe prisilne naplate u svakom postupku prisilnog namirenja, slijedom čega je jasno da bi takav pravni stav bio rezultat pogrešnog tumačenja odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a.
24. Sud uvažava činjenicu da je ovršenik u mirovini, ali treba napomenuti da je odredbom čl. 173. OZ-a određeno ograničenje ovrhe na primanjima te je time propisan tzv. egzistencijalni minimum od dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, dakle zakonom je propisan iznos koji se najviše može mjesečno plijeniti ovršeniku kako bi se istog zaštitilo i kako mu ne bi bila ugrožena materijalna egzistencija.
25. Podredno, valja istaknuti da čak i u slučaju da je prijedlog za odgodu ovršenika osnovan, sud može odgoditi samo ovršnu radnju prijenosa, ali ne i zaplijene novčanih sredstava ovršenika, pa ovršenik zapljenjenim novčanim sredstvima i dalje ne bi mogao raspolagati.
26. Slijedom navedenog, sama okolnost što je provedba postupka izravne naplate otegotna za egzistenciju ovršenika, nije dostatna za primjenu instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava.
27. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
28. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava podneska od 25. lipnja 2026. je odbijen obzirom navodi izneseni u navedenom podnesku nisu bili od utjecaja na donošenje odluke o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno odluka o navedenim prijedlozima ovršenika bi bila sadržajno ista i da se ovrhovoditelj nije očitovao, slijedom čega se predmetni podnesak ne može smatrati potrebnim u smislu članka 14. stavak 4. OZ-a.
29. Stoga je odlučeno kao pod točkom III. izreke rješenja.
U Zagrebu 29. srpnja 2026.
Sudac:
Vladimir Dimanovski
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. Ovršeniku po punomoćniku
2. Ovrhovoditelju po punomoćniku
3. Spis
