Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-6269/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog SF, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Biograd, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, broj Pp-5453/2022-13 od 17. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Biograd i ukida se pobijana prvostupanjska presuda, te se predmet vraća na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru, broj Pp-5453/2022-13 od 17. ožujka 2026., okrivljeni SF, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođen je od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je odlučeno da temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona svi troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u bitnom navodeći da je prvostupanjski sud nepotpuno i netočno utvrdio činjenično stanje što je dovelo do oslobađajuće presude okrivljenika zbog počinjenja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Tužitelj ističe kako je prvostupanjski sud utvrdio da se u ponašanju okrivljenika nisu ostvarila obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret s obzirom da iz činjeničnog opisa ne proizlazi da bi isti navedene prigode vikao, svađao se te na taj način uznemirio javnost, dok u obrazloženju presude pod točkom 6. prvostupanjski sud navodi da se okrivljenik svjedoku obratio i „počeo istog vrijeđati raznim pogrdnim riječima (kretenu, majmune, nepismeni čovječe) i to sve u vidno ljutitom stanju“. Na taj način tužitelj sadržajno i smisleno ukazuje i na postojanje bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona iz razloga što je izreka presude proturječna razlozima presude.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Ocjenom navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona. Također, utvrđeno je da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, u odnosu na bitna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji se okrivljenika tereti. Slijedom navedenog, razlozi prvostupanjskog suda za oslobođenje od optužbe nisu u cijelosti prihvatljivi te je odluka zasad preuranjena.
6. U točki 6. obrazloženja presude prvostupanjski sud utvrđuje da je nakon provedenog postupka i obrane okrivljenika i iskaza svjedoka FF nesporno da okrivljenik navedene prigode nije „stao sa osobnim automobilom“ već je izašao iz obližnjeg caffe bara i obratio se svjedoku PF i „počeo istog vrijeđati raznim pogrdnim riječima (kretenu, majmune, nepismeni čovječe) i to sve u vidno ljutitom stanju“. Nadalje, prvostupanjski sud navodi kako iz činjeničnog opisa djela prekršaja ne proizlazi da bi okrivljenik navedene prigode vikao, svađao se te na taj način uznemirio javnost, a što je bitno obilježje prekršaja. Na taj način je nedvojbeno počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona jer je izreka presude proturječna razlozima presude.
7. Ovlašteni tužitelj činjeničnim opisom okrivljeniku stavlja na teret narušavanje javnog reda i mira (vikom, svađom i galamom), u mjestu Biograd na Moru, u ulici Trg Hrvatskih velikana. Dakle, iz činjeničnog opisa djela u optužnom prijedlogu proizlazi da je mjesto izvršenja prekršaja neograničeno javno mjesto.
8. Prvostupanjski sud nakon provedenog postupka zaključuje da je nesporno da okrivljenik navedene prigode nije „stao sa osobnim automobilom, već je izašao iz obližnjeg caffe bara i obratio se svjedoku PF raznim pogrdnim riječima“ i stoga se ne može sa sigurnošću utvrditi da se događaj zbio na način kako je navedeno u optužnom prijedlogu pa da bi se ostvarila sva obilježja djela prekršaja za koje se okrivljenik tereti, a posebno da bi se na taj način uznemirilo javnost jer nitko nije niti predložen kao svjedok, a da bi bio uznemiren navedenim događajem.
9. Što se tiče pitanja javnosti mjesta događaja kao obilježja prekršaja, ističe se da mjesto počinjenja prekršaja ima obilježja tzv. realnog javnog mjesta, odnosno neograničeno otvorenog javnog mjesta koje je dostupno neodređenom krugu građana, te stoga nije potrebno provoditi dokaze za ocjenu javnosti takvog mjesta, nije potrebno utvrđivati konkretnu prisutnost građana ili eventualno postojanje njihove uznemirenosti, niti obrazlagati ocjenu javnosti mjesta.
10. Dakle, u ovom konkretnom slučaju događaj se odvio prema optuženju na neograničeno otvorenom javnom mjestu koje može biti dostupno bilo kojem građaninu te nije potrebno utvrđivati uvjet da se radnja izvršenja reflektirala, odnosno čula na javnom mjestu te da bi ponašanje okrivljenika bilo dostupno javnosti koju bi isto uznemirilo (kao što obrazlaže sud prvog stupnja navodeći da nitko nije niti predložen kao svjedok, a da bi bio uznemiren navedenim događajem). Stoga je konstitutivni element prekršaja (da je djelo počinjeno na javnom mjestu) ispunjen, pri čemu je irelevantno i je li doista netko od građana čuo ili vidio događaj odnosno je li događaj bio dostupan barem još nekim osobama koje nisu bile neposredni sudionici događaja, jer se ovim djelom prekršaja štiti i samo javno mjesto od neprihvatljivih oblika ponašanja.
11. Načelno, bez prejudiciranja odluke u ponovljenom postupku, a imajući u vidu činjenični opis i ovlasti prvostupanjskog suda, valjano postupanje bi bilo da prvostupanjski sud činjenični opis uskladi s rezultatima provedenog dokaznog postupka, na način da mjesto počinjenja prekršaja opiše u skladu s činjeničnim utvrđenjima iz dokaznog postupka. Na taj način u cijelosti bi riješio predmet optuže u skladu s činjeničnim utvrđenjima, a objektivni identitet optužbe bi bio zadržan, odnosno ne bi bio prekoračen.
12. Slijedom navedenog je pobijana presuda manjkava i onemogućeno je valjano ispitivanje njezine pravilnosti i zakonitosti jer je izreka presude proturječna razlozima presude, a činjenično stanje u pogledu bitnih obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je pogrešno utvrđeno. Stoga je prvostupanjski sud pogrešno temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio optužbe od prekršaja za koji ga se prema optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja tereti.
13. Zbog navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku, na način da će prvostupanjski sud provesti novi postupak u kojem će ponovno okolnosno ispitati okrivljenika i svjedoka, provesti njihovo suočenje te provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim i nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
14. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 206. Prekršajnog zakona kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 29. srpnja 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
