Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž Ob-159/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i dr. sc. Daniele Pivčević, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužiteljice ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Vladimiri Hebrang, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Damiru Kevilju, odvjetniku u Zagrebu, uz sudjelovanje posebne skrbnice ID, djelatnice Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi razvoda braka, roditeljske skrbi, osobnih odnosa i uzdržavanja mlt. djeteta, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P Ob-253/2025-25 od 9. lipnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P Ob-253/2025-25 od 9. lipnja 2026. u pobijanom dijelu pod točkama I., II., III. i IV. izreke.

r i j e š i o j e :

Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P Ob-253/2025-25 od 9. lipnja 2026. u pobijanom dijelu pod točkama V. i VI. izreke i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Razvodi se brak što su ga 14. siječnja 2023. u Lučkom sklopili:

ŠD, rođena Š rođena **.**.1994. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i MD, rođen **.**.1992. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. koja činjenica je upisana u maticu vjenčanih Matičnog ureda Novi Zagreb za matično područje Novi Zagreb, za godinu 2023, pod rednim brojem broj.

II. Mlt. AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će s majkom ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi njezina stanovanja.

III. Osobni odnosu mlt. SD (nom. AD) , OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će se na način:

-da s ocem MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], provede ponedjeljak nakon vrtića do srijede ujutro kada ju ostavlja u vrtiću, zatim da majka ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], dijete preuzme iz vrtića isti dan, te dijete boravi s majkom do petka ujutro kada ju ostavlja u vrtiću te isti dan otac preuzima dijete nakon vrtića te ju ostavi u ponedjeljak ujutro u vrtiću, te se naredni tjedan roditelji zamijene za termine;

- vrijeme, a roditelji će se dogovoriti oko mjesta primopredaje;

-da će dijete sa svakim od roditelja provesti svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan, te tri tjedna u kontinuitetu tijekom ljetnih, i tjedan dana u kontinuitetu tijekom zimskih mjeseci.

IV. Roditelji će zajednički ostvarivati roditeljsku skrb nad zajedničkim maloljetnim djetetom SD (nom. AD) , OIB: [osobni identifikacijski broj].

V. Utvrđuje se da svaki roditelj podmiruje troškove uzdržavanja mlt. SD (nom. AD) , OIB: [osobni identifikacijski broj], u vremenu koje dijete provodi s njim, te da nema novčanog uzdržavanja između roditelja.

VI. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka."

2.Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijela tužiteljica, pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući da se presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3.Na žalbu je odgovoreno.

4. Žalba tužiteljice je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je odluka o razvodu braka, roditeljskoj skrbi, susretima i druženjima zajedničkog mlt. djeteta parničnih stranaka i uzdržavanju mlt. djeteta.

6. Odredbom članka 51. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, u daljnjem tekstu: ObZ) propisane su pretpostavke za razvod braka.

7. Prvostupanjski sud je pravilno, temeljem odredbe članka 51. točke 1. ObZ-a donio odluku o razvodu braka parničnih stranaka.

8. Prema odredbi članka 413. ObZ-a odlukom kojom se brak razvodi sud će odlučiti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem, te uzdržavanju djeteta.

9. Odredbom čl. 288. i 289. ObZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete, a radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta.

10. Prvostupanjski sud je pravilno odlučio da će nakon razvoda braka zajedničko mlt. djete stanovati s majkom.

11. Na temelju nalaza i mišljenja i prijedloga Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Novi Zagreb utvrđeno je da je isti izrađen temeljem uvida u postojeću dokumentaciju, razgovora s roditeljima, psihologijske obrade oba roditelja, opservacije odnosa roditelja i djeteta, izvješća pedijatra, izvješća dječjeg vrtića i terenskih izvida. U istom se navodi da je ŠD rođena **.**.1994. od oca M i majke I. Ima stariju sestru i brata, koji žive u vlastitim kućanstvima. Djetinjstvo je provela s bratom, sestrom i roditeljima u kući. Navodi da je otac konzumirao alkohol, ponekad je imao ispade te je odnos majke i oca bio narušen. Nedavno je otac A udario svoju suprugu, te od tada boravi kod Marinine sestre. Roditelji ŠD razmatraju razvod braka. ŠD navodi da otac nikada nije bio nasilan prema djeci te da njegova konzumacija alkohola nije utjecala na djecu. Negira postojanje psihičkih bolesti u obitelji. Navodi daje u dobrim odnosima s obitelji, ali s ocem ne komunicira otkada je udario njenu majku. Završila je srednju školu u Novskoj te stekla zvanje ekonomist. Trenutno radi u Zvijezdi kao unaprijedivač prodaje. Ovaj posao radi nekoliko mjeseci, te navodi mjesečnu plaću od 1100 eura bruto plus prijevoz. Ima ukupno oko 9 godina radnog staža. Navodi da je opterećena stambenim kreditom zajedno s MD, koji plaća 200 eura mjesečno. Dobrog je zdravstvenog stanja. ŠD živi u unajmljenom stanu u [adresa], čija mjesečna najamnina iznosi 500 eura. Stan ima 80 kvadrata, sastoji se od ulaznog hodnika, spavaće sobe, sobe za rublje, kupaonice, dnevnog boravka, kuhinje i balkona. Grijanje je centralno na lož ulje. Stan ima sve potrebne priključke. Prostor je uredan i održavan, te je prikladan za život obitelji s mlt. djecom. MD je rođen **.**.1992. od oca RD i majke S. Ima dva polubrata, s majčine i očeve strane. Djetinjstvo je proveo s roditeljima i do osme godine života jednim polubratom u stanu. Odnose u primarnoj obitelji opisuje kao skladne, bez prisustva alkoholizma, nasilja ili psihičkih bolesti. Roditelji su u mirovini, te navodi da je u dobrim odnosima s obitelji. Završio je strukovnu školu te se potom prekvalificirao za vatrogasnog tehničara. Zaposlenje u IKEI kao montažer. Plaća mu iznosi 1300 eura. Ovaj posao radi 7 godina, od ukupno preko IO godina radnog staža. Opterećen je kreditom čija mjesečna rata iznosi 380 eura, što plaća po pola s ŠD. Navodi daje dobrog zdravstvenog stanja. MD živi u stanu koji je u njegovom vlasništvu, a gdje je obitelj živjela prije prekida zajedničkog života. Stan je površine 48 kvadrata, sastoji se od ulaznog hodnika, sobe za koju je planirano da bude od zajedničkog mlt. djeteta kada bude veće, kupaonice, spavaće sobe, kuhinje, dnevnog boravka s blagovaonom i balkona. Stan ima sve potrebne priključke, a grijanje je centralno na plin. Prostor je uredan i održavan, te je prikladan za život obitelji s mlt. djetetom. Mlt. AD rođena u vezi s ŠD i MD **.**.2022. godine. Pohađa DV Didi u Stupniku. Prema izvješću vrtića mlt. AD ostvaruje uredan socijalni kontakt te je dobro prihvaćena u grupi. S oba roditelja ostvarena je uredna komunikacija i dobar odnos s odgojiteljicama, Prema izvješću pedijatra dijete je urednog razvoja. Navodi se da su s majkom ostvarivali češće kontakte, iako je i otac uključen u zdravstvenu Skrb za dijete. Navodi se daje s ocem komunikacija bolja, jer je ugodan i pristojnog ponašanja, dok je majka prilikom telefonskih poziva u više navrata bila neugodna prema medicinskoj sestri, te povišenim tonom inzistirala na određenoj vrsti terapije.

12. Psihologijskom obradom ŠD utvrdilo se da imenovana trenutno doživljava umjerenu razinu stresa zbog teškoća u nekom važnom životnim području, vjerojatno sadašnjem sudskom postupku. Izražava poteškoće sa spavanjem, moguća je smanjena energija i teškoće sa apetitom. Povremeno impulzivno reagira. U odnosu na dijete verbalizira da previše voli znati sve što se događa s djetetom jer je previše povezana s njom” te je nervozna kada je dijete sa ocem jer ne zna točno sve što se događa i kako provode vrijeme u svakom trenutku. Navedeno može ukazivati na potrebu majke za kontrolom djeteta te drugog roditelja, iako je ujedno, na početku intervjua, izjavila daje MD dobar otac čime je navedena izjava kontradiktorna. Psihologijskom obradom MD aktualno se ne nalaze znakovi psihopatoloških odstupanja na planu ponašanja i doživljavanja. Imenovani prezentira da, od rođenja djeteta do danas, aktivno i u jednakoj mjeri sudjeluje u skrbi, brizi i odgoju djeteta te želi da i nadalje bude ravnopravno zastupljen u djetetovom životu. Opservacijom odnosa roditelji-dijete utvrđeno je da je dijete emocionalno povezano sa oba roditelja, a s obzirom na nisku kronološku dob djeteta, nisu ispitivane želje s kojim bi roditeljem privremeno stanovala odnosno stanovala nakon razvoda braka. Djevojčica ne iskazuje znakove separacijske anksioznosti što ukazuje na razvijenu sigurnu privrženost spram oba roditelja. Dobro je adaptirana na postojeći način života. Stručni tim mišljenja je da je u interesu mlt. AD da živi podjednako s oba roditelja, prema dosadašnjoj dinamici, odnosno da s ocem provede ponedjeljak nakon vrtića do srijede ujutro kada ju ostavlja u vrtiću. Majka ju preuzme iz vrtića isti dan, te dijete boravi s majkom do petka ujutro kada ju ostavlja u vrtiću. Predlažemo da isti dan otac preuzme dijete nakon vrtića te ju ostavi u ponedjeljak ujutro u vrtiću, te se naredni tjedan roditelji zamijene za termine. Ukoliko dijete ne ide u vrtić predlažemo da se primopredaja djeteta odvija na iste dane, u isto vrijeme, a da se roditelji dogovore oko mjesta primopredaje. Smatramo da je ovo interes djeteta jer je u postupku utvrđeno da ovakav dogovor funkcionira te da oba roditelja iskazuju da se dijete dobro prilagodilo ovakvoj obiteljskoj dinamici. Predlažemo da dijete sa svakim od roditelja provede svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan, te 3 tjedna u kontinuitetu tijekom ljetnih, i tjedan dana u kontinuitetu tijekom zimskih mjeseci. Oba roditelja zajednički skrbe za dijete od njezinog rođenja do danas, ne sumnjaju u međusobne roditeljske kompetencije te se uspijevaju dogovoriti oko stvari vezanih za dijete, te stoga smatramo da oba roditelja trebaju zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb u punom opsegu. U svim nepredviđenim situacijama pozivamo roditelje na međusobnu suradnju i dogovor u vidu najboljeg interesa djeteta.

13. Nakon održanog ročišta prvostupanjski je sud rješenjem pozvao Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Samobor da se očituje na sve naknadno zaprimljene podneske stranaka i na iskaze stranaka s ročišta te ostaje li i dalje kod svog mišljenja i prijedloga od 6. studenog 2025. kao i dostavi podatak o tome je li tužiteljica prilikom razgovora s djelatnicima Zavoda, a u svrhu izrade predmetnog mišljenja i prijedloga, navodila informacije o nasilju koje trpi od tuženika. Zavod je dostavio odgovor 9. ožujka 2026. u kojem je naveo da vezano uz navode tužiteljice da je tuženik bio fizički nasilan prema njoj te da je navedeno istaknula stručnom djelatniku tijekom razgovora. Uvidom u spis i zapisničke izjave sadržane u dokumentaciji ovog Područnog ureda utvrđeno je sljedeće: dana 23. srpnja 2025. godine ŠD zapisnički je saslušana radi prikupljanja socioanamnestičkih podataka. U zapisničkoj izjavi, koju je vlastoručno potpisala, navela je kako su i ona i otac djeteta ravnopravno i u jednakom omjeru skrbili o maloljetnoj SD. Istaknula je kako smatra da je MD dobar otac te da je njezina jedina želja da se on ne osvećuje njoj preko djeteta zbog njezine izvanbračne veze. Od sudskog postupka majka traži puno skrbništvo zbog straha da joj tuženik ne uskrati bilo što vezano uz maloljetnu AD, dok istodobno navodi kako joj isti do sada nikada ništa nije uskratio. U navedenoj izjavi nema navoda o nasilju. Dalje se navodi da Područni ured Samobor vodi predmet nasilja u obitelji na stručnoj cjelini za odrasle, koji je otvoren 27. lipnja 2025. godine nakon zaprimanja dopisa VI Policijske postaje Zagreb te se vodi predmet između ŠD i RD (oca MD), pri čemu su obje strane negirale prisutnost nasilja te navele kako je do prijave došlo zbog nesporazuma, odnosno činjenice da RD nije mogao ući u obiteljsku kuću. Drugih saznanja o nasilju ovaj Područni ured nema. Slijedom navedenog, Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Samobor, ostaje pri svom stručnom mišljenju u cijelosti. Naime, mišljenje stručnog tima jest da je u najboljem interesu maloljetne SD da živi podjednako s oba roditelja, prema dosadašnjoj dinamici, budući da je u postupku utvrđeno kako takav dogovor funkcionira te su oba roditelja iskazala da se dijete dobro prilagodilo takvoj obiteljskoj dinamici. Također je utvrđeno da oba roditelja zajednički skrbe za dijete od njezina rođenja.

14. Prema mišljenju i prijedlogu Zavoda, u interesu je mlt. SD da živi podjednako s oba roditelja, prema dosadašnjoj dinamici. Ovaj sud prihvatio je mišljenje i prijedlog Zavoda imajući prije svega na umu da se od prestanka bračne zajednice u svibnju 2025. faktički ustalila dinamika obiteljskog života na način dijete provodi jedan tjedan s ocem ponedjeljak i utorak, zatim srijedu i četvrtak kod majke, te ponovno od petka do ponedjeljka ujutro kod oca, te se naredni tjedan roditelji zamijene, a razmatrajući činjenicu da se mlt. AD dobro prilagodila novoj situaciji, te da isto prihvaća. Iz iskaza tužiteljice te njezinih navoda iz podnesaka tijekom ovog postupka ne proizlaze valjani argumenti niti objektivni razlozi koji bi išli u prilog uređivanja drugačije dinamike, odnosno da dijete živi s njom, a da otac ostvaruje susrete i druženja na vikend osnovi, izuzev puke želje tužiteljice da provodi više vremena sa svojom kćeri. To posebno proizlazi iz dijela iskaza u kojem je ista odgovarajući na pitanje ima li prijedlog kako bi se osobni odnosi s ocem odvijali s obzirom da smatra da ovakva dinamika ne odgovara djetetu, navela da nema ništa konkretno i da ocu ne bi ništa uskraćivala, ali da bi htjela da AD živi s njom. Pri tom se ukazuje da je prilikom psihologijske obrade tužiteljice utvrđeno da je ista sama verbalizirala da previše voli znati sve što se događa s djetetom jer je previše povezana s njom te je nervozna kada je dijete sa ocem jer ne zna točno sve što se događa i kako provode vrijeme u svakom trenutku, što može ukazivati na potrebu majke za kontrolom djeteta te drugog roditelja, pri čemu se ukazuje da iz iskaza tužiteljice pred ovim sudom proizlazi da tuženika relativno često pita kako je dijete kada isto nije kod nje (dva do tri puta dnevno). Također se ukazuje na to da je na početku intervjua pred Zavodom izjavila da smatra da je MD dobar otac što je u kontradiktornosti s izjavama danima prilikom psihološke obrade. Jednako tako zamjeranja koja tužiteljica ima prema tuženiku, a koja proizlaze iz njezinog iskaza pred ovim sudom, npr. da isti ponekad cijeli dan ne pita tužiteljicu kako je dijete kada je ono kod nje ili da joj isti na njene upite o djetetu kada je ono kod njega odgovara općenito sa odgovorom da je sve super, prema ocjeni ovog suda potpuno su subjektivne naravi bez objektivnog ukazivanja na potencijalni problem koji bi doveo do razmatranja za drugačijom dinamikom. U tom kontekstu irelevantni su i dijelovi iskaza tužiteljice u kojem je navela da nikada nije čula da bi mlt. AD rekla da jedva čeka da vidi tatu ili da je jedno jutro kada ju je vodila u vrtić plakala i govorila tužiteljici "falit ćeš mi". Konačno iz mišljenja i prijedloga Zavoda proizlazi da je opservacijom odnosa roditelji-dijete utvrđeno je da je dijete emocionalno povezano sa oba roditelja, pri čemu djevojčica ne iskazuje znakove separacijske anksioznosti što ukazuje na razvijenu sigurnu privrženost spram oba roditelja te da je dobro adaptirana na postojeći način života. Konačno valja i spomenuti, a što se tiče navoda o nasilju koje je tuženik navodno vršio nad tužiteljicom, da spisu ne prileže nikakve prekršajne ni kaznene prijave niti postupci ili odluke koje bi takve navode potvrdile, niti se tužiteljica u ovom postupku na iste pozvala. Napominje se da s obzirom na nisku kronološku dob djeteta, nisu ispitivane želje s kojim bi roditeljem privremeno stanovala odnosno stanovala nakon razvoda braka. Slijedom iznesenog, budući da je utvrđeno da mlt. AD ima dobar odnos s oba roditelja kao i da su oba roditelja primjerenog roditeljskog ponašanja, da je za razvoj mlt. djeteta poželjno i potrebno da sa svakim od roditelja provodi podjednako vrijeme te da se postojeći model dinamike obiteljskog života pokazao kao funkcionirajući i da mu se mlt. AD dobro prilagodila, prvostupanjski sud je ocijenio da je u skladu s dobrobiti mlt. djeteta da podjednako vremena provodi sa svakim od roditelja sukladno odredbi čl. 413. ObZ-a i prijedlogu Zavoda dok je sukladno odredbi čl. 96. st. 2 ObZ-a, odlučeno da dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja te je odredio da će mlt. AD stanovati s majkom ŠD na adresi njezina stanovanja.

15. U odnosu na ostvarivanje roditeljske skrbi, prvostupanjski sud je utvrdio da oba roditelja zajednički skrbe za dijete od njezinog rođenja do danas, da isti ne sumnjaju u međusobne roditeljske kompetencije te se uspijevaju dogovoriti oko stvari vezanih za dijete, slijedom čega je stav ovog suda da oba roditelja trebaju zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb u punom opsegu. Navedeno proizlazi iz izjava stranka pred Zavodom gdje je tužiteljica navela da smatra da je tuženik dobar otac, a što nije osporeno tijekom ovog postupka, pri čemu se ukazuje da strah tužiteljice da bi joj tuženik nešto nekada mogao uskratiti u vezi mlt. djeteta, odnosno njezin strah od tuženikovog donošenja odluka, ne može biti osnova da drugačije uređivanje ostvarivanja roditeljske skrbi, pogotovo u situaciji u kojoj taj strah u ovom trenutku nije objektivno pokrjepljen, a kako je tužiteljica pred Zavodom sama izjavila da joj tuženik ništa do sad nije uskratio u vezi mlt. djeteta. Uz to se napominje kako dio iskaza tužiteljice da ista ima određenu dozu straha od tuženika jer smatra da sve što pita ili predloži tuženiku on doživljava kao napad, ovaj sud smatra komunikacijskim problemom te u tom smislu predlaže roditeljima potražiti psihološku pomoć kako bi unaprijedili međusobnu suradnju i olakšali postizanje dogovora u vidu najboljeg interesa djeteta sukladno odredbi članka 104. stavka 1. ObZ-a.

16. Polazeći od mišljenja i prijedlog Zavoda, u okviru kojeg je provedena i psihologijska obrada, po stavu prvostupanjskog suda ista je objektivna, argumentirana i u skladu s pravilima struke te uzimajući u obzir da navodi izneseni tijekom ovog postupka kao niti iskazi stranaka nisu doveli točnost zaključaka, odnosno procjenu iz predmetnog mišljenja i prijedloga u pitanje, to prvostupanjski sud nije provodio psihološko-psihijatrijsko vještačenja oba roditelja niti pribavljao mišljenje Poliklinike za razvoj djeteta o predloženoj dinamici pola - pola, smatrajući isto nepotrebnim.

17. Što se tiče odluke o uzdržavanju mlt. djeteta sukladno odredbi čl. 288. st. 1. ObZ-a roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete, a radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. S obzirom da je odlučeno da će mlt. dijete stanovati s majkom bilo je potrebno odlučiti o visini doprinosa za uzdržavanje kojeg će plaćati otac mlt. SD, tuženik u ovom postupku.

18. Žalbeni navodi i razlozi tužiteljice su djelomično osnovani. Naime, žalbeni navodi tužiteljice nisu osnovani u pogledu odluku o osobnim odnosima tuženika s mlt. djetetom jer je odluku o tome prvostupanjski sud donio na osnovi nalaza i mišljenja stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad koje je stručno i detaljno obrazloženo te kojim se HZSR-a dodatno očitovao na primjedbe tužiteljice. Međutim, prvostupanjski sud nije pravilno utvrdio činjenično stanje niti je pravilno primijenio materijalno pravo u pogledu visine doprinosa za uzdržavanje zajedničkog mlt. djeteta parničnih stranaka odnosno tuženika.

19. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkama I., II., III. i IV. izreke jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda u tom dijelu pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

20. Temeljem odredbe članka 370. ZPP-a ukinuta je prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkama V. i VI. izreke i predmet je u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje s tim da prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdi činjenično stanje i u tom dijelu pravilno primijeni materijalno pravo.

Split, 29. srpnja 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić