REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U ZABOKU

Matije Gupca 22, Zabok

Poslovni broj: Pp-960/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Mladenu Profeti, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Tihane Jakopović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŠG, radi prekršajnog djela iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21,114/22, 36/24, dalje: ZZNUO), povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Zabok, broj Klasa: 211- 07/26-5/5514, Urbroj: 511-17-05-26-1 od 18. svibnja 2026., dana 29. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Okrivljenik: ŠG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Š, rođen **.**.1946. u [adresa], državljanin RH, umirovljenik, s prebivalištem u [adresa],

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

(temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona)

da bi:

3. ožujka 2026., utorak u 20,20 sati, u [adresa], u stambenom objektu, počinio nasilje u obitelji prema bratu RG i sestri ŽG, na način da je isti po zidovima zajedničkog stubišta kojeg koristi sa bratom i sestrom, izvjesio dvije slike roditelja, razna pisma, te na zajedničkom dvorištu ispred stambenog prostora parkirao neregistrirani automobil i ostavio 6 plastičnih kanti za otpad,

čime da bi okrivljenik počinio prekršaj iz članka 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

II. Troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, temeljem članka 140. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Zabok, pod brojem Klasa: 211-07/26-5/5514, Urbroj: 511- 17-05-26-1 od 18. svibnja 2026., podnijela je Optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. U Zapisniku o ispitivanju tada osumnjičenika AG sa izjavom o odricanju prava na branitelja od 25. ožujka 2026. isti je iskazao: "U dogovoru sa sestrom ŽG je promijenjena brava na adresi [adresa],, grad [adresa], te smo izradili 3 ključa, za mene, sestru i brata TG. Bravu smo promijenili jer je štekala, a njegov ključ smo dali preko mog sina OG njegovom sinu TG koji je boravio u tom stanu. Bravu sam promijenio u 9 ili 10 mj. 2025. "

3. Uvidom u Zapisnik o ispitivanju tada svjedoka TG od 3. svibnja 2026. isti je iskazao: "Na adresi [adresa] je bila oštećena brava te sam znao da su bravu promijenili moj stric RG i teta jelena. To je bilo negdje prije 6 mjeseci otprilike. Ključ od nove brave sam dobio od bratića OG, te sam upoznao roditelje da se promijenila brava, te sam im ostavio ključ ako si žele istog napraviti, a nakon toga sam otišao na posao te sam se vratio i uzeo ključ. Ne znam je li otac ŠG napravio novi ključ. Od prije 6 mj. se nije mijenjala nova brava."

3.1. Dakle tužitelj je okrivljenika ispitao kao svjedoka, a svjedoka kao okrivljenika radi čega se ti iskazi ne mogu koristiti kao dokazi u postupku.

4. I iz takvih iskaza saslušanih nije razvidno u čemu bi se sastojalo djelo nasilja u obitelji. Navođenje da je okrivljeni djelo počinio prema osobama starije životne dobi na način da je izvjesio dvije slike roditelja, različita pisma, te ostavio u zajedničkom dvorištu 6 plastičnih kanti za otpad i neregistrirano vozilo, što je uznemirilo oštećene nije djelo nasilja u obitelji. Osim uznemirenosti žrtve sam čin okrivljenika mora biti objektivno podoban da izazove tu uznemirenost.

5. Nadalje, odredbom čl. 10.t.3. ZZNUO-a definiran je pojam nasilja u obitelji u odnosu na psihičko – verbalno nasilje, pa je kao "psihičko nasilje" određeno ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Dakle, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna je od odlučnih činjenica, odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čine biće prekršaja, te se za kažnjivu radnju djela psihičkog nasilja moraju ispuniti i posljedice djela životno i logično citiranjem točno uvrjedljivih ili uznemirujućih riječi ili djela koje posljedicu izazivaju na strani žrtve nesporno kao prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenost. Međutim, tužitelj je sa nedostatnim činjeničnim opisom u odnosu na definirano djelo stavio zakonsko obilježje bez jasno definirane radnje koja bi uznemirila oštećenika. Sve učinjeno i da su žrtve bile uznemirene mora biti objektivno podobno da kod njih izazove tu uznemirenost. Objektivno isticanje tih stvari po zajedničkom stubištu i na dvorištu (neregistriranog vozila i šest plastičnih kanti za otpad?) nije podobno da kod bilo koga izazove uznemirenost. Nigdje iz optužnog prijedloga i spisa se ne vidi što je iz tih pisama i slika, te vozila i kanti moglo izazvati bilo kakvu uznemirenost. Kako bi objektivno bilo koga moglo uznemiriti parkiranje neregistriranog automobila i stavljanje kanti u dvorište. Da bi to bilo doista objektivno podobno onda je nužno navođenje konkretizacije odnosno posljedice takvog isticanja stvari iz kojeg proizlazi da bi takva radnja uznemirila oštećenika. Kako iz cjelokupnog spisa to nije vidljivo okrivljenika je trebalo osloboditi optužbe, jer djelo prema optužnom prijedlogu na način na koji je sastavljen nije prekršaj.

6. Zaključno, Sud nalazi da okrivljenik nije počinio djelo nasilja prema bratu i sestri, jer njegova radnja doista nema logične životne posljedice kao radnje nasilnika u obitelji, bilo fizičkog, bilo psihičkog nasilja, te u nedostatku tih bitnih obilježja, nađeno je da djelo kako se okrivljeniku stavlja na teret nije djelo nasilja u obitelji.

7. Dakle, djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret očito po propisu nije prekršaj, a kako se nitko ne može kazniti za prekršaj, niti se prema njemu mogu primijeniti druge prekršajne sankcije ako se djelo zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu ne određuje kao prekršaj i ako nije zakonom ili propisom određena sankcija počinitelju, osnovno načelo zakonitosti prekršajnog postupka (nullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali), to je za rečeno djelo okrivljenika valjalo osloboditi od optužbe temeljem članka čl. 182. t.1. Prekršajnog zakona

8. Odluka o troškovima postupka donijeta je na temelju citirane odredbe kao u izreci, to troškovi postupka, odnosno paušalna svota suda pada na teret proračunskih sredstava suda.

9. Temeljem iznijetog valjalo je riješiti kao u izreci.

U Zaboku 29. srpnja 2026.

Zapisničar:

Sudac:

Tihana Jakopović, v.r.

Mladen Profeta, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude.

Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda.

Dostaviti:

1. ovlaštenom tužitelju

2. u spis.