Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-247/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Svjetlani Tolj, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja RP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Miroslava Turnšek, odvjetnica u Rijeci, protiv ovršenice ŽP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr- 1167/2025-2 od 10. studenog 2025., 29. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Žalba ovršenice odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-1167/2025-2 od 10. studenog 2025.

Obrazloženje

1.Rješenjem suda prvog stupnja prihvaćen je prijedlog za određivanje ovrhe predajom ovrhovoditelju u suposjed nekretnine i to kčbr. [katastarska čestica] – kuća br. [adresa], gospodarska zgrada i dvorište u [adresa], površine 483 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], putem sudskog ovršitelja. Ovrha je određena na temelju ovršne isprave, pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 1718/2021-12 od 15. rujna 2025. U toč. II. izreke ovrhovoditelju su odmjereni troškovi postupka u iznosu od 262,50 eur.

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija ovršenica ne navodeći žalbene razloge. U bitnom navodi da se ovrha na način kako je određena ne može izvršiti s obzirom da se radi o kući male površine čije je prizemlje u funkciji ali ne i potkrovlje koje je nedovršeno, kao i da ovrhovoditelju ne osporava njegovo pravo na suposjed.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode ovršenice, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava u skladu s čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) koji se primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ), ocjena je ovog suda da sud prvog stupnja prilikom donošenja rješenja nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP- a niti iz čl. 50. st. 5. OZ-a na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, te je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odredio ovrhu predajom nekretnine u suposjed.

6. Predmet postupka je zahtjev ovrhovoditelja za određivanje ovrhe predajom u suposjed nekretnine kčbr. [katastarska čestica] – kuća br. [adresa], gospodarska zgrada i dvorište u [adresa], površine 483 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Ovrhovoditelj svoju nenovčanu tražbinu temelji na valjanoj ovršnoj ispravi, pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 1718/2021-12 od 15. rujna 2025. kojom je naloženo ovršenici (tamo tuženici) predmetnu nekretninu predati u suposjed ovrhovoditelju. Navedena presuda postala je pravomoćna 1. veljače 2024., a ovršna 11. lipnja 2024. te je riječ o valjanoj ovršnoj ispravi u smislu čl. 23. toč. 1. i čl. 29. OZ-a.

8. Dakle, ovršenica neosnovano navodi da je predaja u suposjed nemoguća s obzirom na to da je tako naloženo ovršnom ispravom, a osnovanost iste se ne može ispitivati u ovršnom postupku. Prema odredbi čl. 37. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (”Narodne novine” broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje: ZVDSP) svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, dakle i suposjedovati predmet suposjeda (čl. 42. st. 1. ZVDSP-a). Stoga, ovršenica je dužna sukladno ovršnoj ispravi dopustiti ovrhovoditelju izvršavanje njegovih vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretnini, što uključuje i zatraženu predaju u suposjed.

9. Nadalje, u odnosu na sustav ovrših radnji i način provedbe ovrhe radi predaje nekretnine u suposjed, treba istaknuti da OZ ne poznaje posebne odredbe o ovrsi radi predaje nekretnine u suposjed te se stoga na takvu ovrhu primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ispražnjenja i predaje nekretnine u posjed iz čl. 255. do 259. OZ-a. Dakle, u rješenju o ovrsi se naznačuje da se predaja nekretnine u suposjed provodi uz pomoć sudskog ovršitelja, s time da se navedene odredbe primjenjuju u skladu s prirodom predaje u suposjed, odnosno ne određuje se udaljenje osoba i uklanjanje stvari s nekretnine budući da i ovršenici imaju pravo na suposjed.

10. Prema tome, pravilno je postupio sud prvog stupnja kada je pobijanim rješenjem sukladno čl. 255. do 259. OZ-a u odnosu na ovršenicu odredio ovrhu predajom nekretnine u suposjed ovrhovoditelju uz pomoć sudskog ovršitelja.

11. Slijedom iznijetog, neosnovan je žalbeni navod ovršenice da se ovrha onako kako je određena pobijanim rješenjem ne može provesti.

12. O prijedlogu ovršenice za odgodu ovrhe (ovršenica navodi zastati s izvršenjem) sadržanom u žalbi protiv rješenja o ovrsi, prema odredbi čl. 65. OZ-a, odlučit će sud prvog stupnja.

13. Pravilna je i zakonita i odluka o troškovima postupka priznatim ovrhovoditelju u rješenju o ovrsi (čl. 14. st. 4. OZ-a).

14. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

Osijek, 29. srpnja 2026.

Sudac

Svjetlana Tolj