Poslovni broj: K-3/2026-26

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Tee Budimlić, kao predsjednika vijeća i Ivane Kanaet Samardžić kao člana vijeća, te sudaca porotnika Mire Vučetić, Vinke Udiljak i Pjera Baranovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Šućur kao zapisničarke, u kaznenom postupku u povodu optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu pod brojem KO-DO-40/2025 od 4. prosinca 2025. protiv optuženog GP zbog kaznenog djela teškog ubojstva u pokušaju iz čl. 111. točka 6. u vezi sa člankom 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu: KZ/11), nakon rasprave javno održane i zaključene 25. svibnja 2026., u nazočnosti optuženog GP sa braniteljem Vinkom Gulišijom, odvjetnikom u [adresa], zamjenika punomoćnika oštećenika Ivana Bačića, odvjetnika u Splitu, te zamjenice Županijske državne odvjetnice u Splitu NP, objavio je 28. svibnja 2026. i

p r e s u d i o  j e

OPTUŽENI: IP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin OP i majke G rođene N, rođen **.**.1993.  u [adresa],  s prebivalištem u [adresa], državljanin  Republike  Hrvatske  i [adresa], N,  pismen  sa  završenom ekonomskom školom, neoženjen, bez djece, lošeg imovnog  stanja,  nezaposlen,  bez  imovine,  bez prihoda,  drugi  kazneni  postupak  u  tijeku  pred Općinskim sudom u Splitu, neosuđivan, uhićen dana 26. srpnja 2025. u 16:18 sati, nalazi se u istražnom zatvoru na temelju rješenja suca istrage Županijskog suda u Splitu I2025 od 27. srpnja 2025.,

k r i v  j e

što je dana 25. srpnja 2025. u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 9, u vremenu od 22:15 sati do 22:26 sati unutar zgrade Policijske uprave splitsko-dalmatinske u prostoriji za prijem uhićenika u kojoj se nalazio u svojstvu uhićenika zajedno s policijskim službenikom I Policijske postaje Split BP, s ciljem bijega iz prostorija policije od BP tražio odlazak u toalet i po povratku iz toaleta zatražio cigaretu koju je BP htio uzeti iz ormara, nakon čega je okrivljenik nožem duljine oštrice 7 centimetara s nakanom da ga usmrti BP zadao više ubodnih rana u predjelu gornjeg dijela tijela i glave i uz prijetnju nožem od policijskog službenika zatražio njegovu službenu odoru koju je policijski službenik predao dok pištolj i kapu okrivljenik unatoč pretraživanju nije pronašao te nakon što je odjenuo policijsku odoru izašao iz ove prostorije te se nakon nekoliko trenutaka vratio i ustrajan u nakani da usmrti BP nožem istome zadao više ubodnih rana u predje lu gornjeg dijela tijela i glave, pri čemu su nastale ozljede u vidu dvije duboke sjekotine nuhalne stražnje regije vrata, dvije ubodne rane nuhalno, multiple sjekotine lateralne strane vrata, pet manjih rana na licu od čega tri desno i jedna lijevo te jedna medijalno u donjem dijelu vrata s prednje strane i hematomi obostrano, ubodna rana suprapubično i sjekotina lijevo paraumbilikalno, sjekotina lijevo deltoidno i dvije ubodne rane lijevo na leđima u lopatičnoj regiji, koje ozljede u svom zbroju predstavljaju osobitu tešku i po život opasnu tjelesnu ozljedu, nakon čega je okrivljenik napustio prostoriju za prijem uhićenika i krenuo prema izlazu iz zgrade Policijske uprave splitsko-dalmatinske gdje je zatečen i spriječen u daljnjem bijegu od strane policijskih službenika Jedinice specijalne i interventne policije Policijske uprave splitsko-dalmatinske,

dakle, s namjerom da ubije službenu osobu u vezi s njenim obavljanjem službene dužnosti poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela ubojstva,

čime je počinio kazneno djelo teško ubojstvo u pokušaju iz članka 111. točka 6. u svezi s člankom 34. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; dalje KZ/11).

Stoga se optuženi IP na temelju članka 111. toč. 6. KZ/11 u svezi sa člankom 46. stavak 1. KZ/11,

o s u đ u j e

na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 22 (dvadeset dvije) godine.

Na temelju članka 54. KZ/11 optuženiku GP se u kaznu dugotrajnog zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru i istražnom zatvoru od 26. srpnja 2025. pa nadalje.

Na temelju članka 69. stavak 1., 2. i 3. KZ/11 optuženom GP se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti - o alkoholu i drogama, koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava i može trajati do prestanaka izvršenja kazne zatvora, a najdulje tri godine.

Na temelju članka 79. st. 2. KZ/11 oduzima se preklopni nož sveukupne duljine 17 centimetara (plastične drške duljine 10 centimetara i dvobridne oštrice duljine 7 centimetara), koji je uporabljen za počinjenje kaznenog djela te je izuzet prilikom vršenja očevida PU SD, Službe za očevide i kriminalističku tehniku, a koji predmet će se na temelju članka 181. st. 7. Zakona o kaznenom postupku po pravomoćnosti presude uništiti.

Na temelju članka 76. stavak 1. i 2. KZ/11 optuženiku GP se izriče sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, pod uvjetom da kazna bude u potpunosti izdržana jer osuđeniku nije odobren uvjetni otpust, a koja će se mjera nad optuženikom provoditi odmah po izlasku iz zatvora sukladno članku 64. KZ/11, time što vrijeme provjeravanja traje tri godine, a koju mjeru na temelju članka 64. stavak 2. KZ/11 provodi nadležno tijelo za probaciju. Sud može na prijedlog nadležnog tijela za probaciju vrijeme provjeravanja prije njegova isteka produljiti na još jednu godinu ako bi bez njegova provođenja postojala opasnost od ponovnog počinjenja nekog od kaznenih djela navedenih iz Glave XVI. ili XVII. KZ/11.

Na temelju članka 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku(„Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu: ZKP) oštećeni-žrtva BP se sa svojim imovinskopravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

Na temelju članka 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku dužan je optuženi IP na ime troškova postupka platiti ukupan iznos od 2.188,12 (dvije tisuće stoosamdesetosam eura i dvanaest centi) eura u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, od čega iznos od 525,00 eura predstavlja troškove sudsko-medicinskog vještačenja po dr. Antoniju Alujeviću, iznos od 372,72 na ime provedenih toksikoloških vještačenja za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Centra Ivan Vučetić, iznos od 890,40 eura predstavlja trošak provedenog sudsko-psihijatrijskog vještačenja po sudskom vještaku dr. Dolores Britvić, dok iznos od 400,00 eura predstavlja paušalnu svotu.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu pod brojem KO-DO-40/2025 od 4. prosinca 2025. protiv optuženog GP zbog kaznenog djela teškog ubojstva u pokušaju iz čl. 111. točka 6. u vezi sa člankom 34. KZ/11.

2. Pozvan da se u smislu odredbe članka 416. ZKP/08 očituje o optužbi, optuženi IP je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret.

3. S obzirom na takvo očitovanje optuženika u odnosu na optužbu, pristupilo se provođenju dokaznog postupka, pa su tako u postupku ispitani oštećeni-žrtva BP, svjedok AP, kao i stalna sudska vještakinja dr. Dolores Britvić.

3.1. Na temelju članka 431. stavak 1. točka 1. ZKP/08 u dokazne svrhe pročitano je i pregledano sudsko-psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po stalnom sudskom vještaku dr. Dolores Britvić od 2. prosinca 2025. (list 240-248 spisa), pregledan je DVD sa fotografijama sredstva izvršenja (preklopni nož) Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Sektora kriminalističke policije, Službe općeg kriminaliteta (list 11-13 spisa).

3.2. Na temelju članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08 u dokazne svrhe su pročitani i i pregledani sudsko-medicinsko vještačenje stalnog sudskog vještaka specijalista patološke anatomije i sudske medicine dr. LP (list 218-222 spisa), Zapisnik o vještačenju s mišljenjem vještaka za toksikološka vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 13. studenog 2025. za ok rivljenika GP (list 235-237 spisa), te zapisnik o ispitivanju svjedoka ZP od 13. kolovoza 2025. (list 141-143 spisa), svjedoka RP od 13. kolovoza 2025. (list 144-146 spisa), te svjedoka ČP od 13. kolovoza 2025. (list 147-149 spisa).

3.3. Na temelju članka 330. stavak 3. ZKP/08 uz pomoć sudskog informatičara reproduciran je DVD sa snimkom nadzornih kamera prostorija za zadržavanje Policijske uprave splitsko-dalmatinske (list 14-28 spis), te CD-R sa sadržajem audio snimke dojave oštećenika BP dežurstvu Prve policijske postaje Split od 25. srpnja 2025. (list 30 spisa).

3.4. Kako stranke nisu imale daljnjih prijedloga za nadopunu dokaznog postupka, niti primjedbi na provedeni dokazni postupak, na kraju dokaznog postupka a prije ispitivanja optuženika pregledani su i pročitani izvatci iz kaznene evidencije (list 60 spisa) i izvod iz prekršajne evidencije za optuženika (list 234 spisa).

4. Iako se prilikom prvog ispitivanja branio šutnjom, optuženik je na raspravi iznio svoju obranu u kojoj je kratko kazao da priznaje počinjenje kaznenog djela koje mu se optužnicom stavlja na teret i da ga je počinio na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnice. Istakao je da prihvaća svoju odgovornost i da nema nikakvo opravdanje za svoje postupke, te da se zbog istog kaje jer je tim svojim postupkom uništio život i sebi i svojoj obitelji, a najviše policijskom službeniku kojeg je ozlijedio.

4.1. Potom je kazao da želi pojasniti u kakvim se životnim okolnostima nalazio zadnjih 10 mjeseci prije ovog događaja, pa je naveo da je boravio po raznim stanovima po Splitu u kojima se po cijele dane drogirao raznim vrstama droga, kao i konzumirao alkohol. Stanje u kojem se nalazio se riječima ne može opisati, te tek sada shvaća što je doista i napravio, zbog čega je ponovno kazao da se kaje.

4.2. Na poseban upit branitelja opisao je da mu u razdoblju zadnjih 10 mjeseci prije ovog događaja, svaki dan počinjao sa alkoholom od samog buđenja i to najčešće rakijom travaricom ili bilo kojim drugim alkoholom koji bi mu se našao pri ruci pa je tako znao popiti dnevno do dvije litre alkohola. Osim toga, po cijele dane je konzumirao i raznorazne droge i to zadnjih 10 godina svog života, pa bi tako čim ujutro otvori oči uzeo bilo što jer drugačije nije mogao funkcionirati, ruke su mu se tresle i osjećao je nekakav strah zbog čega je bio razdražljiv.

4.3. Na upit zbog čega je toliko konzumirao droge i alkohol, kazao je da je to jednostavno bilo tako jer je ovisnik i o drogama i o alkoholu. Kada popije alkohol i uzme droge ponaša se drugačije nego kad je normalan i postane agresivan pa je zapravo bio normalan jedno dok spava. Ne sjeća se je li prošao ijedan dan a da nije konzumirao ili droge ili alkohol a najčešće je konzumirao oboje. Od droga je najviše konzumirao Crystal meth tzv. Flash i to svakodnevno, a ta droga od čovjeka napravi doslovno zombija a kada to uzme ne osjeća nikakav strah, koji je u kombinaciji sa alkoholom nešto najgore i najjače što se ne da riječima opisati. Crystal meth djeluje tako da se po par dana od njega ne može spavati odnosno minimalno tri dana, a osim toga zna pušiti Crack i uzimati kokain. Kada uzme Flash, dobije raznorazne ideje da napravi nešto nažao nekome i svašta nenormalno mu se počne vrtjeti po glavi, odnosno dobije ideje koje nikada ne bi imao u normalnom stanju. Kako je Crystal meth skoro upola jeftiniji od kokaina, bio mu je dostupniji pa je njega najviše uzimao. Što se tiče dnevne doze, sa svojim društvom bi ukupno tijekom dana konzumiralo između 5-10 grama Flasha, od čega bi on dnevno trošio oko 5 grama, nekad manje a nekad više, ovisno koliko mu je bilo dostupno a takvim svojim ponašanjem je išao u krajnost.

4.4. Upitan zašto je uzimao upravo tu drogu Flash koja djeluje na čovjeka ovako kako je opisao, optuženik je kazao da nema neki drugi odgovor nego zato što je tu drogu imao najčešće pri ruci. Do sredstava za kupnju droge je dolazio najčešće krađom ili otimanjem te iste droge, koje droge mu nikad nije falilo jer je bio okružen ljudima koji su se time bavili, tako da mi je droga uvijek bila dostupna. Ni ne sjeća se kada je zadnji put radio neki posao za koji bi primao plaću.

4.5. U odnosu na svoje osobne i obiteljske prilike, kazao je da sa roditeljima nema nikakvog kontakta jer ih je izbjegavao upravo zbog svog načina i stila života. Nekada davno se bavio manekenstvom i glumom, a nakon što je ušao u krug ljudi koji su dileri i narkomani, prestao se baviti tim poslom i od tada ne radi. Roditelji mu žive u [adresa] u [adresa], tata je HRVI a majka je domaćica. Osim njih ima brata koji je automehaničar koji također živi u [adresa] i sestru koja živi i radi u Njemačkoj. S nikim od njih nije želio imati kontakta jer su ga upozoravali i molili ga da se makne od tog društva, no sada od kada je u zatvoru povremeno kontaktira sa mamom i sestrom. Prije ovog događaja je dvije godine bio u vezi, imao je zaručnicu O od koje je skrivao svoj stil života, no ona ga je ostavila kada je shvatila da se drogira. Majka i zaručnica su s njime pričale da se ode liječiti od ovisnosti, ali u tome nisu uspjele jer on nije imao stvarne želje za nikakvim liječenjem misleći da mu to neće pomoći.

5. Prije nego što je sud utvrdio završetak dokaznog postupka, stranke su navele kako nemaju primjedbi na tijek provedenog dokaznog postupka niti drugih dokaznih prijedloga.

6. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, utvrđujući činjenično stanje u odnosu na kazneno djelo činjenično i pravno opisano u izreci ove presude, sud nije dvojio o niti jednoj odlučnoj okolnosti i činjenici i to prije svega što je optuženik, iako je očitujući se o osnovanosti optužbe izjavio da se u odnosu na istu ne smatra krivim, prilikom iznošenja obranu istakao da su navodi optužnice u cijelosti točni, pa je tako utvrđeno da je optuženi IP počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teško ubojstvo u pokušaju – opisano i kažnjivo po članku 111. točka 6. u svezi članka 34. KZ/11 na štetu policijskog službenika u vezi s njegovim obavljanjem službene dužnosti žrtve BP za koje kazneno djelo je i proglašen krivim.

6.1. Na pravilnost i potpunost priznanja optuženika upućuju svi izvedeni dokazi u ovom postupku, u prvom redu detaljan i uvjerljiv iskaz ispitanog svjedoka-oštećenika BP, koji je u potpunosti objektiviziran pregledanom video snimkom nadzornih kamera prostorija za zadržavanje Policijske uprave splitsko-dalmatinske na kojima je snimljen cijeli inkriminirani događaj, kao i ostalim izvedenim dokazima i to pregledom fotografija sredstva izvršenja – preklopnog noža, Zapisnika o očevidu, kao i provedenih vještačenja (sudsko-medicinskim, toksikološkim i sudsko-psihijatrijskim), te zapisnicima o ispitivanju svjedoka, kao i dojave oštećenika BP dežurstvu Prve policijske postaje Split.

6.2. S obzirom da je optuženik prilikom iznošenja obrane na kraju dokaznog postupka u cijelosti priznao počinjenje kaznenog djela za koje se tereti optužnicom , koje priznanje je objektivizirano ostalim izvedenim dokazima, na temelju članka 459. stavka 7. ZKP/08, obrazloženje presude sadržava samo kratko obrazloženje dokazne građe.

6.3. Tijekom vršenja očevida izuzete su snimke video-nadzornih kamera unutarnjeg dijela zgrade Policijske uprave splitsko-dalmatinske koje pokrivaju mjesto događaja, nakon čega su sačinjene i fotografije, pa je pregledom istih utvrđeno da je dana 25. srpnja 2025. u 22:07:51 sati policijski službenik BP na zamolbu optuženog GP otvorio ćeliju broj 7 u kojoj se nalazio i istog odveo u prostorije zahoda koji se nalazi na izlazu iz prostorije Jedinice za zadržavanje neposredno ispod stepeništa (fotografije 1-7 na listovima 15 i 16 spisa), te se u 22:14:07 sati policijski službenik i optuženik vraćaju iz zahoda i odlaze do prostorije za zadržavanje u 22:15:01 sati (fotografije 8-11 na listovima 16 i 17 spisa). Dok hoda prema prostoriji za zadržavanje na snimci se vidi kako optuženik sporo hoda, pridržava se rukom za zid, sagiba se i zastajkuje iza policijskog službenika, briše čelo, a desnu ruku drži na džepu hlača. Policijski službenik BP ulazi prvi u prostoriju za zadržavanje i odlazi do ormarića pritvorenih osoba dok optuženi IP zastaje na ulazu, čeka da mu policijski službenik okrene leđa pa iz desnog džepa svojih hlača vadi nož te se uspravlja i agresivno nasrće na policijskog službenika i ubada ga više puta nožem, dok ga policijski službenik odguruje rukama i brani se, pri čemu u jednom trenutku optuženiku izbija iz ruke nož koji pada na pod i nastavljaju se naguravati. Optuženik potom hvata policajca rukom oko vrata i zahvatom ga ruši na pod i nastavlja ga fizički napadati dok leži sa nogama u zraku (izdvojeno na fotografijama 19-22 na listu 19-21 spisa). U 22:17:23 sati optuženik viče na policijskog službenika koji je na podu, potom uzima ručnik i briše se, te ne dopušta policijskom službeniku da se ustane i nastavlja ga udarati rukama i nogama sve do 22:18:40 sati. Nakon toga otvara ladice na radnom stolu i pregledava ih, pije vodu, pa opet viče i udara policijskog službenika koji je i dalje na podu. Na snimci u 22:19:47 sati se vidi kako optuženik briše krvave ruke i glavu dekom, pa ponovno pregledava ladice. U 22:20:30 sati ponovno uzima s poda nož, nešto govori policijskom službeniku koji i dalje leži na podu, nakon čega policijski službenik ustaje u klečeći položaj pri čemu je vidljivo da su mu glava i vrat krvavi, optuženik od njega uzima službenu iskaznicu i stavlja je u džep a policijski službenik skida krvavu policijsku odoru. Optuženik potom oblači policijsku košulju kao i hlače koje oblači preko svojih kratkih hlača, nakon čega šeta po sobi držeći nož u ruci, pokušava otvoriti metalne ormare u kojima se nalazi službeno oružje u čemu ne uspijeva pa otvara i druge ormare iz kojih ništa ne uzima, gleda na mobitel. Zatim optuženik uzima ključeve i u 22:25:55 sati otvara vrata jedinice za zadržavanje i izlazi, zatvara ih za sobom, nakon čega se policijski službenik podiže s poda ali se u tom trenutku optuženik ponovno vraća u prostoriju i smijući se podrugljivo ponovno policijskog službenika ubada s nožem u predjelu trbuha a on uzmiče unatrag, nakon čega ga ubada više puta po vratu i glavi, dok se policijski službenik pokušava obraniti rukama ali ga optuženik udara koljenom, te ga ubada sve dok policijski službenik ne padne u nesvijest ispod stola, nakon čega se udaljava. U 22:27:18 sati policijski službenik dolazi svijesti i polako ustaje, te cijeli krvav teturajući dolazi do vrata koja zapriječi sjedalicom, nakon čega telefonom poziva pomoć. Za to vrijeme u 22:26:54 optuženik odjeven u službenu uniformu hodnikom odlazi u smjeru izlaza držeći i dalje u desnoj ruci nož, stepenicama se penje do podesta s kojeg je vidljiva prijavnica te se vraća nazad. U 22:30:43 u susret osumnjičeniku nailaze četiri policijska službenika koji ga zaustavljaju i uhićuju (fotografije 49-56 na listu 26-28 spisa).

6.4. Na okolnosti događaja koji je predmet ovog kaznenog postupka vrlo detaljno i okolnosno je iskazivao žrtva BP, čiji iskaz se u bitnom podudara sa pregledanom video snimkom prostorija za zadržavanje, pa će njegov iskaz biti iznesen detaljnije samo u dijelu koji se odnosi na međusobnu komunikaciju sa optuženikom. Tako je svjedok BP kazao da je kao policijski službenik Policijske uprave splitsko dalmatinske kritične prigode obavljao poslove u prostorijama za zadržavanje u zgradi Policijske uprave u vremenu od 18:00 do 6:00 sati. Oko 18:30 sati njegovi kolege su doveli uhićenika GP sa ispitivanja iz Prve policijske postaje Split i kojeg je odveo u ćeliju broj 7, gdje je boravio i ranije tog dana u jutarnjim satima nakon što je priveden prethodne večeri u noćnim satima, što je saznao prilikom preuzimanja smjene od svog kolege ĐP. Kako se osumnjičenik IP tužio na bolove i tražio liječničku pomoć, pozvao je Hitnu pomoć čiji su djelatnici došli oko 19:50 sati i pružili mu liječničku pomoć. Nakon kratkog vremena IP se žalio na bolove u leđima i tražio je da ga odvede u zahod koji se nalazi dvadesetak metara od ćelije da obavi nuždu. Udovoljio je njegovom traženju i nakon toga ga je odveo u njegovu ćeliju. Nakon proteka vremena oko dva sata IP je ponovno zatražio da ide u isti zahod, žalio se na bolove u leđima, pa je otvorio njegovu ćeliju i dopustio mu da izađe vani i opet ga je odveo do zahoda. Prilikom povratka do prostorije za zadržavanje IP je zamolio da mu da cigaretu i tada mu je rekao da sam ode u ćeliju i da će mu donijeti cigaretu. U trenutku kada je ušao u prostoriju za zadržavanje i sagnuo se do ormarića broj 7 gdje se nalazila torbica, IP je odmah nasrnuo na njega šakama po glavi i nožem. Osjetio je da je ranjen u glavu, lijevo rame, vrat i trbuh i pokušavao mu je pružiti otpor ali je u jednom trenutku pao na pod, a IP je i dalje nasrtao na njega, zahvaćao ga šakama i nožem. Prilikom jednog uboda nožem u predjelu vrata je osjetio bol i vidio da mu se krv slijeva niz tijelo te je pao na pod a IP je i dalje nasrtao na njega i ponovno ga nožem zahvatio u predjelu vrata, nakon čega je bespomoćno ležao u lokvi krvi na podu i nije mogao ništa. Nakon toga je IP uz prijetnju nožem zatražio od njega da skine svoju uniformu, te zatražio kapu i pištolj. Kada je odgovorio da pištolj ne duži u prostoriji za zadržavanje i da nema kapu, IP je pokušao otvoriti ormare u čemu nije uspio, nakon čega je izašao iz ove prostorije na hodnik ali se ubrzo vratio te ga ponovno nožem uboo u predjelu vrata dok je ležao na podu. U tom trenutku je osjetio da je izgubio svijest a kada je došao svijesti vidio je da GP nema u prostoriji. Iako se osjećao bespomoćno, zadnjim snagama je uspio telefonom pozvati dežurstvo I Policijske postaje Split i sjesti na stolicu iza vrata s obzirom da nije znao hoće li se IP ponovno vratiti. Ubrzo da su na mjesto događaja došli pripadnici Jedinice specijalne i interventne policije Policijske uprave splitsko-dalmatinske kao i Hitna pomoć. Kolima Hitne medicinske pomoći je prevezen u Klinički bolnički centar Split na Hitni kirurški odjel gdje je bio hospitaliziran sedam dana. Kada je pušten na kućnu njegu zatražio psihološko -psihijatrijsku pomoć. Nitko iz obitelji IP njega nije nazvao i nije pitao za njegovo zdravstveno stanje.

6.4.1. Prilikom ispitivanja na raspravi svjedok BP je kazao da je još uvijek na bolovanju nakon ovog događaja i da je u tretmanu psihijatra u KBC Split, kao i da je zainteresiran kazneni postupak protiv optuženika, kao i za imovinskopravni zahtjev.

6.5. Na okolnosti zaustavljanja i uhićenja optuženog GP kritične prigode na stepenicama Policijske uprave splitsko-dalmatinske vrlo detaljno i okolnosno su iskazivali policijski službenici Policijske uprave splitsko-dalmatinske ZP, RP, AP i ČP koji su na istovjetan način iskazali o okolnostima događaja i postupanju okrivljenika, kako su prilikom spuštanja niz stepenice u policijskoj upravi uočili nepoznatog muškarca u krvavoj policijskoj uniformi u području košulje koji je prilikom uhićenja pružao iznimno veliki otpor, pri čemu je svjedok AP na raspravi posebno opisao koliko energično se kritične prigode optuženik opirao uhićenju a zbog kojeg snažnog otpora su morali zajedno primijenili tjelesnu snagu da bi ga svladali.

7. U odnosu na kvalifikaciju i mehanizam nastanka ozljeda oštećenog BP izjasnio se stalni sudski vještak za sudsku medicinu i patološku anatomiju dr. LP koji je u pisanom nalazu i mišljenju (list 218-222 spisa) prema raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji utvrdio da je kritične prigode žrtva BP zadobio brojne ubodne rane glave, vrata, prsnog koša i trbuha, te brojne plitke rezne rane vrata, prsnog koša i trbuha, od čega dvije duboke sjekotine nuhalne stražnje regije vrata, dvije ubodne rane nuhalno, multiple sjekotine lateralne strane vrata, pet manjih rana na licu od čega tri desno i jedna lijevo te jedna medijalno u donjem dijelu vrata s prednje strane i hematomi obostrano, ubodna rana suprapubično i sjekotina lijevo paraumbilikalno, sjekotina lijevo deltoidno i dvije ubodne rane lijevo na leđima u lopatičnoj regij i. Ubodne rane koje su zahtijevale opskrbu kirurškim šavima nalazili su se jedna na zatiljku lijevo, jedna na licu lijevo, tri na licu desno, jedna na prednjoj donjoj strani vrata, dvije duboke rane na stražnjoj strani vrata, jedna na prednjoj strani lijevog ramena, dvije nad lijevom lopaticom, dok je jedna ubodna rana na prednjoj trbušnoj stijenci suprapubično i sjekotina lijevo paraumbilikalno kirurški zbrinute eksplorativnom laparoskopijom.

7.1. Vještak je zaključio da su navedene ozljede nastale djelovanjem šiljastog mehaničkog predmeta koji osim šiljka ima i oštricu a prodiralo je u tijelo smjerom svoje duže osovine s najmanje 13 međusobno neovisnih uboda/zamaha silom srednjeg intenziteta. Brojne plitke rezne rane na vratu postranično lijevo te na prsnom košu i trbuhu su nastale brojnim tangencijalnim povlačenjima oštrice mehaničkog predmeta (nož) silom pritiska slabog intenziteta. Zaključno je vještak mišljenja da sve utvrđene i opisane ozljede u svom zbroju predstavljaju osobito tešku, po život opasnu tjelesnu ozljedu.

8. Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" u Zagrebu proveo je toksikološko vještačenje bioloških uzoraka dostavljenih na ime IP radi utvrđenja prisutnosti droge u dostavljenim biološkim uzorcima , kojim je stalni sudski vještak za toksikologiju utvrdio da je u dostavljenom uzorku krvi na ime IP utvrđena prisutnost diazepama i njegovih metabolita nordazepama i temazepama, amfetamina i metamfetamina, što ukazuje da je imenovani konzumirao anksiolitik diazepam (djelatni sastojak lijekova Diazepam, Apaurin, Normabel i dr.), metamfetamin i/ili metamfetamin i amfetamin. Isto tako, Centar je proveo toksikološko vještačenje krvi i mokraće okrivljenika GP, u kojem je analizom utvrđeno da u biološkim uzorcima u krvi i mokraći nema koncentracije apsolutnog alkohola, na što je utjecalo znatan protek vremena od događaja do uzimanja uzoraka krvi i urina od optuženika za analizu.

8.1. Prema Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (Narodne Novine 19/23, 154/24) amfetamin i metamfetamin se nalaze na Popisu psihotropnih tvari i biljaka u Odjeljku 2., a diazepam u Odjeljku 4.

8.2. Sud je u cijelosti prihvatio pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Antonija Alujevića, kao i toksikološka vještačenja sačinjena po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić jer su ista sačinjena stručno i objektivno po pravilima struke, na koje ni stranke u konačnici nisu imale primjedbi.

9. Kod takvog stanja stvari, ocjenjujući izvedene dokaze zasebno i dovodeći ih u međusobnu vezu sa obranom optuženika, sud smatra da je činjenično stanje u odnosu na predmetno kazneno djelo nedvojbeno utvrđeno da su se u inkriminiranom ponašanju optuženika ostvarila sva bitna subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela kaznenog djela teškog ubojstva u pokušaju iz članka 111. točke 6. u vezi članka 34. KZ/11 na štetu policijskog službenika BP.

9.1. U postupku nije bilo sporno da se prema članku 87. točka 3. KZ/11 službenom osobom smatra policijski službenik pri obavljanju službene dužnosti, a oštećenik je kritične prigode kao policijski službenik Policijske uprave splitsko dalmatinske obavljao poslove u prostorijama za zadržavanje u zgradi Policijske uprave , a optuženi IP je s namjerom da ubije policijskog službenika poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela teškog ubojstva, na način kako je to opisano u izreci presude.

10. Nakon toga je trebalo na strani optuženika utvrditi sve elemente krivnje propisane člankom 23. KZ/11, a prema kojem je kriv za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, postupao s namjerom ili iz nehaja, te je bio svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

10.1. Na okolnost ubrojivosti optuženika provedeno je psihijatrijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za psihijatriju dr. Dolores Britvić, a iz zaključka psihijatrijskog nalaza i mišljenja od 2. prosinca 2025., kod kojeg je vještakinja ostala i na raspravi, je utvrđeno da optuženi IP ne boluje od duševne bolesti, trajnog ili prolaznog psihičkog poremećaja ili zaostalog duševnog razvitka, dakle radi se o osobi urednih intelektualnih funkcija no kod kojeg u psihičkom statusu dominiraju značajke osobnosti u vidu emocionalne nestabilnosti, uz kroničan osjećaj praznine, sniženog je praga tolerancije na frustraciju, sklon impulzivnim reakcijama što ukazuje na značajke Poremećaja ličnosti prvenstveno iz kruga emocionalno nestabilne ličnosti, a s obzirom na dugogodišnju konzumaciju alkohola, te psihoaktivnih droga i to različitih psihoaktivnih droga pokazuje značajke Politoksikomanije koje su dovele do promjena ličnosti u vidu propadanja ličnosti u moralno etičkoj sferi. S obzirom na konzumaciju teških psihostimulansa i alkohola, vještakinja je zaključila da je njegova sposobnost shvaćanja značenja postupaka i upravljanja istima tempore criminis bila bitno smanjena.

10.1.2. S obzirom da je optuženik u potpunosti nekritičan u odnosu na težinu i stupanj ovisnosti, kao i potrebu za liječenjem, zbog navedene ovisnosti postoji visoki rizik od ponavljanja težeg kaznenog djela te je preporučila izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o drogama i alkoholu.

10.1.3. Na raspravi je vještakinja dr. Britvić ostala kod pisanog nalaza i mišljenja, te pojasnila kako je višegodišnja konzumacija droge i alkohola utjecala na optuženikov mozak i na njegovo ponašanje kritične prigode, pa je tako istakla da je optuženik preko 15 godina konzument psihoaktivnih droga iz skupine psihostimulansa (amfetamini i kokain) i da učestalo konzumira alkohol, što u pravilu dovodi do promjena ličnosti koje je opisala u pisanom nalazu i mišljenju. Posebice je istakla dugogodišnju konzumaciju kokaina koja mijenja ličnost a može izazvati i psihoorganska oštećenja u mozgu , no za utvrđenje takvih oštećenja bilo bi potrebno napraviti od strane neuropsihologa slikovni prikaz njegovog mozga pri čemu je naglasila da sadašnja procjena neuropsihološkog statusa optuženika, odnosno kognitivnih funkcija (mišljenje, brzina procesuiranja misaonog tijeka, pamćenje, pažnja te izvršne funkcije) ne bi bila vjerna preslika tih funkcija u vrijeme počinjenja kaznenog djela jer je prošlo razdoblje od preko osam mjeseci u kojem je isti apstinirao od ovih droga, stoga se mozak u međuvremenu mogao i oporaviti s obzirom da se radi o mladoj osobi. U te kognitivne funkcije spada i sposobnost razumijevanja, no ona nije bila kompromitirana u vrijeme provođenja njenog vještačenja.

10.1.4. Nadalje, u odnosu na utjecaj konzumacije droga tempore criminis na njegovo ponašanje navela je da je utjecaj teških psihostimulansa umanjio sposobnost shvaćanja značenja postupka i upravljanja njima u bitnoj mjeri, stoga smatra da postojanje eventualnih psihoorganskih promjena na mozgu koje bi utvrdio neuropsiholog ne bi značajnije promijenilo njenu procjenu shvaćanja značenja vlastitog postupanja i upravljanja svojom voljom tempore criminis.

10.1.5. Nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje dr. Britvić vijeće je u cijelosti prihvatilo kao utemeljeno, kvalitetno i stručno argumentirano jer je isto dano u skladu sa pravilima struke i pozitivnim zakonskim propisima. Prema tome, izvan svake sumnje je utvrđeno da je ubrojivost kao sastavnica krivnje kod optuženika bila očuvana i da se nije radilo o neubrojivom počinitelju već bitno smanjeno ubrojivom koji je u granicama svoje smanjene ubrojivosti bio svjestan svih konkretnih okolnosti svog djela.

10.2. Što se tiče subjektivnog odnosa optuženika prema kaznenom djelu u kontekstu namjere i prouzročenih posljedica, sud smatra da je optuženi IP kritične prigode bio svjestan obilježja kaznenog djela da može usmrtiti osobu kada je više puta nožem ubada po glavi i vratu, kao i da je htio nastupanje štetne posljedice da oduzme život oštećenom policijskom službeniku BP s obzirom na iskazani stupanj upornosti u postupanju, odnosno da je postupao sa izravnom namjerom I. stupnja.

10.2.1. Navedeno sud zaključuje na temelju utvrđene dinamike tijeka inkriminiranog događaja, odnosno činjenice da je optuženik nakon što je fizičkom snagom i prvih par uboda nožem onesposobio policijskog službenika i oborio ga na pod, iako je tada mogao pobjeći, on se ponovno vratio u jedinicu za zadržavanje i tada oštećenom policijskom službeniku nožem silom srednjeg intenziteta zadaje ukupno 13 ubodnih rana glave, vrata, prsnog koša i trbuha, što jasno pokazuje da je optuženik bio svjestan da takvim svojim postupanjem (lokacijom ubadanja nožem upravo u dijelove tijela gdje se nalaze vitalni organi) može nanijeti smrtonosne ozljede oštećeniku-žrtvi, kao i pogibeljnih posljedica koje nosi takva njegova radnja, što je optuženik očito i htio, a to je oduzimanje života oštećeniku-žrtvi BP. Optuženik je poduzeo sve radnje da djelo dovrši jer je s ubadanjem prestao tek nakon što je oštećenik izgubio svijest, tako da do štetne posljedice ipak nije došlo samo stjecajem okolnosti pa je u konačnici kazneno djelo ostalo u sferi pokušaja.

10.3. Upravo cjelokupna kriminalna aktivnost optuženika i opisane radnje nanošenja ozljeda i upotrijebljenog sredstva koje je eskaliralo iznimnom agresijom prema oštećeniku su izravna posljedica psiho-patološke strukture njegove ličnosti sa značajkama Poremećaja ličnosti prvenstveno iz kruga emocionalno nestabilne ličnosti koju je potencirala ovisnost o drogama koja je na nedvojben način potvrđena rezultatima provedenim sudsko-psihijatrijskim vještačenjem.

10.4. Obrana nije osporavala a niti je tijekom postupka utvrđeno da bi optuženik postupao u zabludi o protupravnosti djela, biću djela ili o okolnostima koje isključuju protupravnost, a niti je na njegovoj strani utvrđeno postojanje bilo kakvog ispričavajućeg razloga , stoga je istog za počinjeno kazneno djelo teškog ubojstva u pokušaju iz čl. 111. točka 6. u vezi sa čl. 34. KZ/11 trebalo proglasiti krivim i osuditi po zakonu.

11. Nakon ovako utvrđene krivnje i protupravnog ponašanja optuženika, trebalo je odlučiti o kazneno-pravnoj sankciji koja će biti primjerena svim okolnostima počinjenog kaznenog djela, osobnosti optuženika kako bi shvatio neprihvatljivost i štetnost svog ponašanja, te se ubuduće kloniti činjenja kaznenih djela, a pri tome opet voditi računa da se izabranom sankcijom ostvari i svrha kažnjavanja.

11.1. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna, po vrsti i mjeri bude primjerena počinitelju konkretnog kaznenog djela a koja će optimalno odgovarati svrsi kažnjavanja.

11.2. Sud je tako na strani optuženika kao olakotne okolnosti cijenio njegovu raniju kaznenu neosuđivanost, bitno smanjenu ubrojivost prilikom počinjenja kaznenog djela, a kako je to u svom vještačenju utvrdila stalna sudska vještakinja dr. Dolores Britvić. Optuženiku je kao olakotna okolnost cijenjena i činjenica što je kazneno djelo ostalo u pokušaju i što je izrazio žaljenje zbog nastupjele posljedice i ozljeđivanja oštećenika kojem se na raspravi i ispričao.

11.2.1. Što se tiče optuženikovog priznanja počinjenog kaznenog djela, isto je uslijedilo nakon što je proveden dokazni postupak tek prilikom iznošenja obrane , isto nije uzeto posebno olakotnim zbog činjenice što je cijeli inkriminirani događaj i ponašanje optuženika snimljeno nadzornom kamerom pa je sud raspolagao dostatnim dokazima za donošenje osuđujuće presude i bez njegovog priznanja. Iako je optuženik u obrani više puta ponovio da se kaje zbog učinjenog, kajanje u pravom i punom značenju te riječi je moguće samo kod potpunog priznanja kaznenog djela, a o tome se ovdje ne radi jer je optuženik pri izjašnjenju o optužbi izjavio da se ne smatra krivim , stoga sud takvo puko verbaliziranje kajanja nije procijenio kao iskreno moralno sagledavanje i distanciranje od počinjenog neprava već samo formalno izgovorenim kako bi se ta okolnost mogla uzeti u obzir prilikom odmjeravanja visine kazne.

11.3. Kao otegotne okolnosti sud je optuženiku cijenilo jačinu povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra - života i tijela službene osobe, a koja se očituje kroz zakonom propisanu kaznu za kazneno djelo koje je predmet ovog postupka (10 godina do 40 godina) te pobude zbog koje je djelo počinjeno, okolnosti u kojima je optuženik živio jer sa 32 godine ne radi i nema nikakvih prihoda, živi po tuđim stanovima i dane provodi konzumirajući droge i alkohol zbog kojeg poročnog života ne održava nikakav kontakt s vlastitom obitelji, pa takav potpuno nestruktuirani i disfunkcionalan život nije ponašanje koje se više može pripisati mladenačkoj nezrelosti već izabranom načinu života. Otegotnim su mu cijenjene okolnosti i način na koji je kazneno djelo počinjeno, odnosno što je u prostorijama same policijske postaje optuženik iskoristio i zloupotrijebio iskazanu humanost i susretljivost policijskog službenika, koji je na njegovo traženje kao pritvorenika prvo pozvao Hitnu pomoć, nakon čega ga je dva puta iz ćelije odveo u WC, a potom mu otišao i donijeti cigaretu, dakle svojim ponašanjem mu nije dao ni najmanji povod za inkriminirano ponašanje. Otegotnom mu je cijenjena podmuklost i prijetvornost u postupanju jer je smišljeno stvarao situaciju pogodnu za izvršenje djela - glumi da se loše osjeća, usporeno hoda hodnikom, savija se i pridržava rukom uza zid kako bi naveo policijskog službenika da se popusti pozornost, a potom u trenutku kada policajac ulazi u jedinicu za zadržavanje i okreće mu leđa, naglo mijenja držanje i stav, vadi nož iz džepa hlača i počinje agresivno nasrtati i istim ubadati policijskog službenika koji se bezuspješno pokušava obraniti. Iako mu je primarni motiv bio bijeg iz policijske postaje, nakon što je onesposobio dvostruko starijeg policijskog službenika i oborio ga na pod (što fizičkim napadom, što prvim ubodima nožem), on nastavlja u mrcvarenju ranjenog policajca koji je nemoćan ležao na tlu i traži od njega da skine uniformu. Nakon toga optuženik oblači policijsku uniformu i uzima službenu iskaznicu, pa nakon što nije pronašao službeni pištolj, izlazi iz prostorije za zadržavanje ali umjesto da bježi, on se ponovno vraća natrag, smije se policijskom službeniku u lice i ponovno ga bez ikakvog razloga počinje više puta ubadati nožem, prvo u trbuh a potom u glavu i vrat, istovremeno ga i udara po tijelu, sve dok policijski službenik braneći se nije izgubio svijest, tako da mu je ukupno zadao najmanje 13 puta uboda nožem silom srednjeg intenziteta, uz brojne plitke rane po tijelu, što ukazuje na iskazani visok stupanj kriminalne volje, brutalnosti i upornosti, koje nadmašuju potrebno za ostvarenje obilježja predmetnog djela. Kao otegotne okolnosti sud mu je cijenio i težinu nastalih psihičkih posljedica koje je pretrpjela žrtva (izuzev fizičkih ozljeda) zbog kojih se još uvijek liječi.

12. Iako za kazneno djelo koje se optuženiku GP optužnicom stavlja na teret postoje zakonske osnove za fakultativnu primjenu instituta ublažavanja kazne (pokušaj, bitno smanjena ubrojivost), uzimajući u obzir ukupnost svih okolnosti konkretnog predmeta, sud smatra da ni u kojem slučaju nema mjesta primijeni istog u konkretnom slučaju jer se radi se o počinjenju kaznenog djela prema osobama koje obavljajući policijski posao štite osjećaj građanske sigurnosti. Upravo zato je pokušaj ubojstva policijskog službenika kada je ovaj na dužnosti osobito teško i opasno kazneno djelo koje traži i odgovarajuću kaznenopravnu zaštitu.

12.1. Osim toga, radi se o kaznenom djelu koje prema načinu počinjenja – napad nožem unutar policijske postaje na policijskog službenika koji je na dužnosti, bez ikakvog povoda zloupotrebljavajući njegovu susretljivost, uz iskazani stupanj brutalnosti i upornosti u iskazanoj kriminalnoj volji optuženika i nakon što je istog onesposobio, doista značajno odstupa od uobičajene brutalnosti i upornosti svojstvene t im najtežim kaznenim djelima (13 ubodnih rana), koja se uglavnom odgađaju prilikom intervencije policijskih službenika na terenu a ne na njihovom radnom mjestu u postaji od strane uhićenika, dokaz su izrazite društvene opasnosti i predstavlja jedan od najtežih oblika kaznenog djela pokušaja teškog ubojstva iz čl. 111 toč. 6 KZ/11 ako ne na teritoriju Republike Hrvatske, onda barem na području Splitsko-dalmatinske županije i utječu da kazna po vrsti i mjeri bude teža, u skladu sa zakonskom odredbom o odmjeravanju kazne.

12.2. Polazeći od stupnja krivnje koji nije najviši ali je vrlo visok i svrhe kažnjavanja u konkretnom slučaju jedino kaznom dugotrajnog zatvora se može postići svrha kažnjavanja i poslati jasna poruka o nultoj toleranciji na nasilje prema službenim osobama jer je zaštita policijskog službenika u obavljanju njegove dužnosti istodobno zaštita vladavine prava i jer napad na konkretnog policijskog službenika kao osobu predstavlja i napad na pravni poredak i na institucije zadužene za sigurnost svih građana, što je apsolutno neprihvatljivo i zaslužuje najstrože kažnjavanje.

12.3. Sud ovako izrečenu kaznu dugotrajnog zatvora procjenjuje primjerenom i smatra da ista odražava potreban stupanj kaznenopravnog odgovora na posebno opasno, brutalno, uporno i bešćutno ponašanje optuženika, koji kao dugogodišnji ovisnik navodi da zna kako droga koju konzumira djeluje na njegovo ponašanje, stoga su spoj djelovanja droge i iskazani stupanj brutalnosti dokaz izrazite društvene opasnosti i pokazuju visok stupanj opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, pa je optuženi GP na temelju članka 111. toč. 6. KZ/11 u svezi sa člankom 46. stavak 1. KZ/11 osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora od 22 (dvadeset dvije) godine, te da se upravo tom sankcijom može utjecati na optuženika, a i na sve ostale, da ne čine kaznena djela i da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno te će omogućiti optuženiku ponovno uključivanje u društvo, smatrajući da izrečena kazna sadrži dostatnu moralnu osudu za zlo koje je optuženik počinjenjem djela prouzročio i dostatnu društvenu osudu za počinjenje djela te će jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava.

13. Nakon počinjenja kaznenog djela, a tijekom provođenja postupka je došlo do izmjena KZ/11 (Narodne novine br. 136/25), ali nije bilo nikakvih izmjena u odnosu na kazneno djelo iz članka 111. toč. 6. KZ/11, tako da je u konkretnom slučaju, sukladno članku 3. stavak 1. Kaznenog zakona, sud prema optuženiku primijenio odredbe Kaznenog zakona objavljenog u Narodnim novinama br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

14. Kako je optuženi za trajanja postupka bio u istražnom zatvoru, na temelju članka 54. KZ/11 odlučeno je da će se optuženom GP u kaznu dugotrajnog zatvora uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 26. srpnja 2025. pa nadalje.

15. Prihvaćajući u cijelosti sudsko-psihijatrijsko vještačenje optuženika sačinjeno po sudskoj vještakinji dr. Dolores Britvić kao stručno i znanstveno argumentirano, a prema kojem je optuženik ovisnik o drogama i alkoholu, koji je kazneno djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem te ovisnosti, u odnosu na koje je potpuno nekritičan, te da postoji visok stupanj opasnost da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti teže kazneno djelo, vještakinja je preporučila izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu i drogama, slijedom čega je sud na temelju članka 69. st. 1., 2. i 3. KZ/11 optuženom GP izrekao sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti - o alkoholu i drogama, koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava i može trajati do prestanaka izvršenja kazne zatvora, a najdulje tri godine.

16. Na temelju članka 79. st. 2. KZ/11 trajno je oduzet preklopni nož sveukupne duljine 17 centimetara (plastične drške duljine 10 centimetara i dvobridne oštrice duljine 7 centimetara), koji je uporabljen za počinjenje kaznenog djela a koji je izuzet prilikom vršenja očevida PU SD, Službe za očevide i kriminalističku tehniku, a koji predmet će se na temelju članka 181. st. 7. Zakona o kaznenom postupku po pravomoćnosti presude uništiti.

17. S obzirom da je optuženik osuđen za namjerno kazneno djelo u trajanju od pet ili više godina, to su ispunjene sve zakonske pretpostavke pa je na temelju članka 76. stavak 1. i 2. KZ/11 optuženiku GP izrečena sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, pod uvjetom da kazna bude u potpunosti izdržana jer osuđeniku nije odobren uvjetni otpust, a koja će se mjera nad optuženikom provoditi odmah po izlasku iz zatvora sukladno članku 64. KZ/11, time što vrijeme provjeravanja traje tri godine, a koju mjeru na temelju članka 64. stavak 2. KZ/11 provodi nadležno tijelo za probaciju. Sud može na prijedlog nadležnog tijela za probaciju vrijeme provjeravanja prije njegova isteka produljiti na još jednu godinu ako bi bez njegova provođenja postojala

opasnost od ponovnog počinjenja nekog od kaznenih djela navedenih iz Glave XVI. ili

XVII. KZ/11.

18. Oštećeni BP je po punomoćniku postavio imovinskopravni zahtjev u iznosu od 80.000,00 eura na ime naknade neimovinske štete u ovom postupku, no kako je u postupku utvrđeno da se oštećenik još uvijek liječi od posljedica zadobivenih ozljeda, to sud ne može odrediti pravičan iznos za neimovinsku štetu do završetka liječenja, kada je moguće točno procijeniti trajanje i intenzitet svih bolova te eventualne trajne posljedice, a predmetni postupak je žuran jer se optuženik nalazi u istražnom u zatvoru, pa je sud na temelju članka 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku(„Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu: ZKP) oštećenog-žrtvu BP uputilo u parnicu sa imovinskopravnim zahtjevom.

19. Budući da je optuženi IP proglašen krivim, to ga je trebalo obvezati da naknadi troškove postupka, sve imajući u vidu činjenicu da je optuženik iako nezaposlen, radno sposobna osoba koja nema obveze zakonskog uzdržavanja drugih osoba, pa je na temelju članka 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku optuženi IP obvezan na ime troškova postupka platiti ukupan iznos od 2.188,12 (dvije tisuće stoosamdesetosam eura i dvanaest centi) eura u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, od čega iznos od 525,00 eura predstavlja troškove sudsko-medicinskog vještačenja po dr. Antoniju Alujeviću, iznos od 372,72 eura na ime provedenih toksikoloških vještačenja za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Centra Ivan Vučetić, iznos od 890,40 eura predstavlja trošak provedenog sudsko - psihijatrijskog vještačenja po sudskom vještaku dr. Dolores Britvić, dok iznos od 400,00 eura predstavlja paušalnu svotu, a koji iznos je odmjeren prema složenosti postupka u vidu broja održanih rasprava, smatrajući da plaćanjem paušalnih troškova postupka u navedenom iznosu neće biti dovedena u pitanje njegova materijalna egzistencija.

U Splitu 28. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Tea Budimlić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka, a o istoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- optuženiku GP (putem Uprave Zatvora u Splitu)

- branitelju optuženika Vinku Gulišiji, odvj. u Splitu

- Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu

- oštećenom BP

- punomoćniku oštećenika OP, odvjetniku u [adresa]

- Probacijski ured Split (po pravomoćnosti)

- u spis