Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3814/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te Nade Horvatović i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene KS, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave ličko-senjske, Policijske postaje Gospić, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Gračacu od 18. ožujka 2026., broj: Pp-1858/2023-7, u sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave ličko-senjske, Policijske postaje Gospić kao neosnovana i pobijana prvostupanjska presuda potvrđuje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) oslobođena je od optužbe okr. KS da bi, na činjenično opisan način u izreci te presude, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Protiv te presude pravodobnu žalbu podnio je tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nije povrijeđeno materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenice i da nije nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Pobijanom presudom okrivljenica je oslobođena od optužbe da bi 21. listopada 2023. u 11,38 u Gospiću, u dvorištu obiteljske kuće u [adresa], vikala i galamila na susjedu ŠS, vičući da je najveća kurva i da joj jebe mater, a potom se okrenula, spustila hlače i susjedi ŠS pokazala golu stražnjicu, pa da tako činjenično opisano postupanje ne predstavlja prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, zbog nedostatka bitnih obilježja djela, jer je dvorište obiteljske kuće fiktivno javno mjesto a u činjeničnom opisu djela optužnog akta izostala je naznaka da bi se radnja reflektirala na javno mjesto.

6. Dakle, okrivljenici se stavlja na teret da je prekršaj za koji javnost mjesta događaja čini jedan od konstitutivnih elementa bića djela počinila u dvorištu obiteljske kuće, koje je prema kategorizaciji javnih mjesta u smislu Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira tzv. fiktivno javno mjesto, odnosno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, a može imati takav značaj samo pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku, čujnosti s neograničenog javnog mjesta, odnosno kada se posljedica inkriminiranog događaja reflektirala na neograničeno javno mjesto). Postojanje takvih uvjeta nužno mora biti navedeno u činjeničnom opisu djela.

7. Prema tome, ocjena je i ovog suda da činjenični opis djela naveden u izreci pobijane presude (i optužnom prijedlogu) ne sadrži sve konstitutivne elemente djela iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer je radnja djela ostvarena na fiktivnom javnom mjestu, a nije opisano da bi bila čujna ili vidljiva na neograničeno otvorenom javnom mjestu, niti su navedeni bilo kakvi parametri iz kojih bi to bilo moguće zaključiti. Stoga je pravilno i osnovano postupio prvostupanjski sud kada je na temelju predmetnog optužnog akta okrivljenicu oslobodio optužbe.

8. Žalbeni navodi kojima se ističe da se radnja reflektirala na treću osobu jer da je takvo postupanje vidio NS nisu od utjecaja na pravilnost ove odluke, jer ta činjenica nije naznačena u činjeničnom opisu optužnog akta. Međutim, pritom treba istaknuti da je odlučno da se takve osobe ne nalaze u dvorištu već na nekom neograničeno otvorenom javnom mjestu, odnosno da je posljedica radnje okrivljenice nastupila na neograničeno otvorenom javnom mjestu, što u ovom predmetu nije slučaj.

9. Zbog navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 29. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Gospiću u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.