REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Domovinskog rata 4, Split

Broj: Pp-10391/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u postupku prema maloljetnom BRK, zastupanog po branitelju Ivanu Bitangi, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine br. 85/08 i 112/12, dalje: Zakona o suzbijanju diskriminacije); povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split, klasa: 211-07/26-5/19409 od 28. srpnja 2026., nakon provedenog žurnog postupka, dana 29. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

Maloljetni:

BRK, sin B i BR, rođen **.**.2008. u [adresa],  s prebivalištem u [adresa], završena osnova škola, učenik trećeg razreda srednje škole, nezaposlen, uzdržavan  od  strane  roditelja,  dobrog imovnog  stanja,  neoženjen,  bez  djece, državljanin Kraljevine Norveške, prekršajno neosuđivan

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

dana 28.07.2026.godine oko 02:25 sati u Splitu ispred adrese 8. Mediteranskih igara br. 21 okrivljeni je s ciljem prouzročenja straha, stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u boji kože, odnosno rasi i podrijetlu, stavljajući u nepovoljni položaj i povrjeđujući dostojanstvo, vrijeđao grupu državljana Norveške koji su tamnije puti, riječima: "šta je crnci", nakon čega im je više puta dobacio: "crnci", čime je kod oštećenih izazvao osjećaj straha, uznemirenosti i povrede dostojanstva,

dakle, da bi s ciljem prouzročenja straha drugome i stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, povrijedio njihovo dostojanstvo,

pa da bi time počinio prekršaj opisan i kažnjiv u članku 25. stavku 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava splitsko – dalmatinska, I. Policijska postaja Split, podnijela je optužni prijedlog pod gore navedenim brojem od 28. srpnja 2026. prema maloljetnom BRK zbog prekršaja navedenog u izreci presude.

2. Maloljetni BRK je ispitan u žurnom postupku u prisutnosti predstavnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad Ivane Franić i branitelja po službenoj dužnosti Ivana Bitange, gdje je izjavio kako se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani je naveo da je prethodne večeri bio u klubu Vanilla s prijateljima te je u kasnim noćnim satima izašao ispred kluba kako bi prošetao. Tamo da je susreo nekoliko norveških državljana koje od ranije nije poznavao. Dodao je da je u njihovoj prisutnosti komentirao kako ih ima mnogo sa sjevera te je pritom upotrijebio riječ „sveits“, koja označava područje u sjevernoj Norveškoj. Istaknuo je kako smatra da su prisutni pogrešno razumjeli njegovu izjavu i pomislili da je rekao riječ „svart“, koja znači crnac. Naglasio je kako riječ „svart“ nije uvredljiva u norveškom jeziku te da, čak i da ju je upotrijebio, ne zna zbog čega bi se zbog toga uznemirili. Dodao je kako su ga oni, na njegovo iznenađenje, u jednom trenutku fizički napali te da ih je samo pitao: „Što sam rekao?“, jer mu nije bilo jasno zbog čega ga napadaju. Istaknuo je kako nije uzvraćao udarce. Na kraju je naveo kako smatra da su napadači bili pod utjecajem alkohola te da su jednostavno tražili osobu koju će fizički napasti.

2.1. Na pitanje suda maloljetnik je izjavio kako je pio alkohol prije dolaska u klub, a u klubu je pio samo bezalkoholna pića, a u klubu se nalazio otprilike dva sata prije opisanog incidenta.

2.2. Na pitanje suda maloljetnik odgovara kako su se u tom trenutku na mjestu događaja nalazili i neki od njegovih prijatelja, ali kako je riječ o većoj grupi i bila je kaotična situacija, ne može se sjetiti točno koji su to bili. Sjeća se da su mu oni priskočili u pomoć i pokušali zaustaviti napadače tako da su ih odgurivali, ali nisu uspjeli.

2.3. Na pitanje branitelja postoji li u norveškom jeziku uvredljiva riječ za osobe tamnije puti, maloljetnik navodi kako to nije riječ "svart" nego riječ "neger".

2.4. Na daljnji upit suda maloljetnik navodi kako se u Hrvatskoj nalazio u sklopu organiziranog putovanja povodom završetka drugog razreda srednje škole zajedno s više školskih kolega. U odnosu na osobne prilike izjavljuje kako živi u šesteročlanoj obitelji s majkom, ocem dva brata i jednom sestrom. Majka je zaposlena, a otac ne može raditi jer ima ozljedu noge.

3. Branitelj maloljetnika je naveo kako predlaže da se maloljetnik oslobodi optužbe, jer u konkretnom slučaju nisu ostvarena obilježja utuženog djela, iz razloga što iz sadržaja optužnog akta uopće ne proizlazi da je riječ o uvredi na rasnoj ili drugoj diskriminacijskoj osnovi, dok je iz obrane maloljetnika vidljivo kako je prvenstveno u pitanju nesporazum. Radi ekonomičnosti postupka predlaže da se ne izvode drugi dokazi, već da se presuda donese na temelju do sad utvrđenog činjeničnog stanja. Konačno predlaže da se maloljetnik pusti na slobodu.

4. Tijekom postupka u dokazne svrhe sud je još pročitao zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu te je odbio dokazne prijedloge tužitelja za ispitivanjem svjedoka poimenice naznačenih u optužnom prijedlogu, a iz razloga što je procijenio da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje meritorne odluke

5. Nakon ovako provedenog postupka Sud smatra kako iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je maloljetnik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.

6. Članak 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisuje da će se, tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.

7. Maloljetniku se u predmetnom postupku stavlja na teret da bi kritične prigode vrijeđao osobe tamnije puti riječju „crnci“ te da bi na taj način kod njih izazvao osjećaj straha, uznemirenosti i povrede dostojanstva; pri čemu navodne žrtve diskriminacije nisu precizirane odnosno poimence određene, već su samo naznačene kao „grupa državljana Norveške“. S obzirom na to da riječ „crnac“ u hrvatskom jeziku nije sama po sebi uvredljiva, a istovremeno u optužnom aktu nije navedeno kojim se jezikom maloljetnik uopće služio, radi utvrđenja odlučne činjenice diskriminatornog odnosno uvredljivog sadržaja bilo je potrebno utvrditi kontekst izgovorenih riječi.

7.1. Iz kazivanja maloljetnika, ali i samog prijevoda inkriminiranog izraza na norveški jezik proizlazi da se on svojim sugrađanima obratio riječju „svart“, a u svakom slučaju su oni to tako percipirali, na što su reagirali na način da su ga fizički napali. Pritom se ističe kako se sud neposredno na ročištu u žurnom postupku imao prilike uvjeriti da maloljetnik ima vidljive ozljede glave, zbog čega se njegova obrana u tom dijelu ukazuje vjerodostojnom. No, norveška riječ „svart“ je također neutralnog značenja, odnosno sama po sebi nije uvredljiva, dok je eventualna uvredljiva i diskriminatorna norveška riječ za osobe tamnije puti „neger“.

7.2. Prema tome, iz prikupljenih podataka i dokaza, kao i samog optužnog akta proizlazi da je maloljetnik kritične prigode koristio neutralan izraz za osobe tamnije puti ili afričkog podrijetla, to jest riječ „svart“ koja se na hrvatski jezik doslovno prevodi kao „crnac“. Budući da takvo obraćanje presumptivnim oštećenicima, iz naprijed navedenih razloga, nije objektivno podobno da bi kod njih stvorilo strah, odnosno neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje na rasnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi; sud nije smatrao potrebnim provoditi dodatne radnje njihovim ispitivanjem.

8. Stoga, kako tijekom postupka nije dokazano spomenuto bitno obilježje utuženog prekršaja, sud je maloljetnog ERK na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

9. Budući da je u konkretnom slučaju donesena oslobađajuća presuda, sukladno članku 140. točki 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Split, 29. srpnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Sanja Tolić,v.r.

Mario Bakota,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- maloljetniku

- branitelju

- tužitelju

- Zavodu za socijalni rad

- u spis