Poslovni broj: Pn-2334/2022-49

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Marangunić, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužitelja FŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nenad Mušić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika FŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Goran Vučetić, odvjetnik iz Varaždina, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. svibnja 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja VŠ, odvjetničke vježbenice, i tuženika osobno uz punomoćnika tuženika Gorana Vučetića, odvjetnika, 29. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku FŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju FŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.981,68 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 2. rujna 2022. do 31. prosinca 2022., po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.001,57 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 29. srpnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 2. rujna 2022. navodi da je 2. srpnja 2022. na redovnoj godišnjoj Skupštini Hrvatskog stolnoteniskog saveza (dalje: HSTS), pred više od stotinu prisutnih osoba, tuženik izrekao niz neistinitih i zlonamjernih tvrdnji o tužitelju i njegovoj obitelji, kojima je povrijedio tužiteljevu čast, ugled, dostojanstvo te privatnost osobnog i obiteljskog života. Tuženik je tom prigodom, između ostalog, izjavio da je tužitelj započeo „predizbornu kampanju", da je „naprasno otišao s posla stolnoteniskog saveza, kako su ostala prazna skladišta, sudski sporovi, dugovi" te da je „sticanjem čudnih okolnosti ondašnji predsjednik saveza baš od te firme kupio, odnosno njegova familija stekla stanove". Tužitelj navodi da se radi o neistinitim tvrdnjama koje su izrečene u okruženju u kojemu tužitelj djeluje cijeli život te da su mu prouzročile intenzivne duševne boli, uzrujanost i narušeno duševno zdravlje, posebice imajući u vidu da je srčani bolesnik. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže donošenje presude kojom se tuženiku nalaže isplatiti pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete u iznosu od 3.981,68 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 13. travnja 2023. osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi da se radilo o izlaganju u okviru skupštinske rasprave te da je imao pravo izraziti svoja mišljenja i dileme o radu bivšeg predsjednika saveza. Ističe da su njegovo izlaganje bili vrijednosni sudovi i pitanja, a ne kategorične tvrdnje, te da tužitelj kao javna osoba mora trpjeti veći stupanj kritike i propitkivanja. Osporava kako osnov tako i visinu tužbenog zahtjeva. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

3. Tužitelj u daljnjem tijeku postupka osporava navode tuženika suprotne njegovima. Predlaže donošenje presude kojom se tuženiku nalaže isplatiti pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete u iznosu od 3.981,68 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

4. Tuženik u daljnjem tijeku postupka osporava navode tužitelja suprotne njegovima. Predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

5. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u Zapisnik sa Skupštine HSTS-a od 2. srpnja 2022. (listovi 91-21 spisa), Poziv od 17. lipnja 2022. (list 22 spisa), Ispis iz registra udruga na dan 29.08.2022 (listovi 23-25 spisa), popis predsjednika HSTS-a (list 26 spisa), ispis s internetske stranice HSTS-a (list 27 spisa), Revizijsko izvješće Unutarnje revizije Hrvatskog olimpijskog odbora od 12. svibnja 2022. (listovi 28-52 spisa), Rješenje Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Klasa: UP/I-230-01/2022-10/3, URBROJ: 251-04-12-22-1 od 3. lipnja 2022. (listovi 53- 56 spisa), ispis s internetske stranice HOO-a (listovi 57-58 spisa), e-mail korespondenciju (list 59 spisa), e-mail korespondenciju (listovi 89-90 spisa), Zapisnik sa sjednice Izvršnog odbora HSTS-a od 9. ožujka 2023. (listovi 91-102 spisa),

Rješenje ovog suda posl. broj Su-805/2022 od 17. svibnja 2023. (listovi 103-104 spisa), Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji RH, Državnog ureda za reviziju Klasa:

041-01/22-06/1, URBROJ: 613-01-06-1-22-11 od 5. listopada 2022. (listovi 116-159 spisa), Izjavu od 24. listopada 2024. (list 183 spisa), popis članova Skupštine (listovi 184-187 spisa), saslušani su tužitelj (listovi 199-201 spisa), tuženik (listovi 201-202 spisa) te svjedoci JŠ (listovi 205-206 spisa), VŠT (listovi 206-207 spisa), ĐŠ (listovi 207-208 spisa), DŠ (listovi 211- 212 spisa), EŠ (listovi 212-213 spisa) i OŠ (listovi 213-215 spisa).

6. Prijedlog tužitelja za provođenje medicinskog vještačenja po vještaku psihijatru odbijen je raspravnim rješenjem od 20. svibnja 2026. kao nepotreban za utvrđenje odlučnih činjenica. Naime, u predmetu naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti sud nije vezan provođenjem medicinskog vještačenja kao pretpostavkom za utvrđenje postojanja i intenziteta duševnih boli oštećenika. Prema ustaljenoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, duljina trajanja i intenzitet duševnih boli mogu se utvrđivati i drugim dokazima, a ne isključivo nalazom i mišljenjem vještaka medicinske struke - posebice iskazima svjedoka koji su neposredno promatrali ponašanje oštećenika, kao i iskazom same stranke saslušane u svrhu dokazivanja, kada narav i sadržaj štetne radnje po svojoj ozbiljnosti sami po sebi nameću zaključak o nastanku i intenzitetu duševnih boli.

7. Tome valja dodati da medicinska dokumentacija tužitelja o navedenom liječničkom posjetu nije predložena kao dokaz u ovom postupku niti prileži spisu, a ista bi u svakom slučaju bila preduvjet provođenja smislenog psihijatrijskog vještačenja. S obzirom na izostanak takve dokumentacije u spisu, vještačenje se ne bi moglo temeljiti ni na kakvoj objektivnoj podlozi, zbog čega bi i samo njegovo provođenje bilo procesno nesvrsishodno.

8. Tužbeni zahtjev osnovan je u cijelosti.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete s naslova pretrpljenih duševnih boli zbog povrede prava osobnosti, točnije časti, ugleda, dostojanstva i privatnosti osobnog i obiteljskog života, zbog izjave tuženika dane na Skupštini HSTS-a od 2. srpnja 2022. Kao bitna činjenica za odluku pitanje je je li sporna izjava podobna povrijediti zaštićena osobna dobra tužitelja i je li tuženik za tu povredu odgovoran, uz istovremenu ocjenu odnosa prava tužitelja na zaštitu osobnosti i prava tuženika na slobodu izražavanja.

10. Uvidom u bilježnički Zapisnik sa Skupštine HSTS-a od 2. srpnja 2022. (OU- 468/2022) sud je utvrdio da je tuženik pred skupštinom izrekao sljedeće: „ F FŠ, član izvršnog odbora, navodi da mu je čast što je g. ĐŠ započeo predizbornu kampanju, te se nadao da će cijelom skupu objasniti trenutak kad je naprasno otišao s posla stolnoteniskog saveza, kako su ostala prazna skladišta, sudski sporovi, dugovi, a posebno povijest stjecanja nekretnina, danas u prostorijama saveza ne postoji dokumentacija, ali odvjetnik kojeg je angažirao savez je dobio punomoći da se utvrdi u kojem stanju je i gdje je sudski spor, o čemu se radi jer je HSTS tu izgubio poprilične novce, i sticanjem čudnih okolnosti ondašnji predsjednik saveza je baš od te firme kupio, odnosno njegova familija stekla stanove." Navedeni navodi iz zapisnika nisi sporni između stranaka.

11. Sukladno odredbi čl. 19. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO), svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo. Sukladno odredbi čl. 1046. ZOO-a, povredom prava osobnosti prouzročena je neimovinska šteta. Odredbom čl. 1098. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugom iznosi ili prenosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti i ugledu, a zna ili bi morao znati da to nije istinito, odgovara za štetu time prouzročenu. Odredba čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisuje da u slučaju povrede prava osobnosti sud može dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske štete, a i kada nje nema, ako to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, pri čemu prema st. 2. istog članka sud vodi računa o jačini i trajanju duševnih boli te o cilju kojemu naknada služi.

12. Odredbom čl. 38. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00, 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) zajamčena je sloboda mišljenja i izražavanja misli. Isto pravo zajamčeno je čl. 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija). Istodobno, čl. 8. Konvencije i čl. 35. Ustava štite pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života, koje obuhvaća i zaštitu časti i ugleda. U konkretnom slučaju radi se o konkurenciji dvaju prava jednakog ranga te je zadatak suda postići njihovu pravičnu ravnotežu.

13. Kako bi se osigurala dosljednost pri ocjeni koje od sukobljenih prava preteže u konkretnom slučaju, potrebno je primijeniti test proporcionalnosti. Ustavni sud Europskog suda za ljudska prava razradio je ove kriterije u predmetima Lingens v. Austria i Axel Springer AG v. Germany (zahtjev broj 39954/08, presuda od 7. veljače 2012.), ukazavši na okolnosti relevantne za ocjenu ravnoteže: doprinos izražavanja raspravi od javnog interesa; u kojoj mjeri je osoba u pitanju poznata javnosti i kakav je sadržaj danih navoda; provjerljivost iznesenih tvrdnji; sadržaj, oblik i posljedice navoda, te ozbiljnost eventualne sankcije.

14. U konkretnom slučaju radi se o pitanju je li sporna izjava tuženika bila činjenična tvrdnja podložna provjeri istinitosti ili vrijednosni sud koji toj provjeri ne podliježe. Činjenične tvrdnje su iskazi koji se odnose na određene događaje, stanja i okolnosti iz stvarnosti čija se istinitost može objektivno utvrditi, a bit im je podložnost provjerljivosti. Vrijednosni sudovi su iskazi koji nastaju misaonim procesom i sadržavaju mišljenje ili ocjenu te ne podliježu dokazu istinitosti. U svakom konkretnom slučaju potrebno je ispitati koji element prevladava, vodeći računa o kontekstu izjave.

15. Analizirajući sadržaj sporne izjave u cjelini, ovaj sud utvrđuje da ista ne sadržava vrijednosne sudove niti postavljanja pitanja u upitnom obliku, već konkretne i individualizirane činjenične tvrdnje o tužiteljevoj prošlosti, načinu odlaska s funkcije, stanju imovine Saveza za njegova mandata te stjecanju nekretnina od strane tužiteljeve obitelji. Sve navedeno su kategorični iskazi o navodno stvarnim događajima koji su se odigrali, i koje je, kao takve, moguće provjeriti i dokazati. Upravo zbog toga na tuženiku je teret dokazivanja njihove istinitosti (čl. 1098. ZOO-a).

16. Temeljem provedenog dokaznog postupka ovaj sud utvrđuje da tuženik nije dokazao istinitost ijedne od spornih tvrdnji. Štoviše, iskazi saslušanih svjedoka u pretežnom dijelu pobijaju te tvrdnje.

17. Što se tiče tvrdnje o predizbornoj kampanji, ni jedan saslušani svjedok nije potvrdio da je tužitelj vodio ikakvu predizbornu kampanju. Sam tuženik u iskazu potvrđuje da tužitelj „nije kandidat za predsjednika", a iz iskaza tužitelja i ŠŠ jasno proizlazi da se tužitelj na Skupštini javio isključivo radi kritike financijskog izvješća sadašnjeg vodstva, temelje na revizorskim nalazima.

18. Što se tiče tvrdnje o naprasnom odlasku s funkcije, svjedok EŠ, koji je naslijedio tužitelja na položaju predsjednika saveza, naveo je da je tužitelj bio uspješan predsjednik, a svjedok DŠ potvrdio je da je financijsko stanje Saveza po isteku tužiteljevog mandata bilo uredno.

19. Što se tiče praznih skladišta, svjedok OŠ izjavio je da je 2014., kada je stupio na dužnost direktora Saveza, zatekao prazno skladište. Međutim, tužiteljev mandat završio je 2008., između toga su ga na funkciji predsjednika naslijedila dvojica predsjednika, a svjedok DŠ potvrdio je da je tužitelj uredno vodio i održavao imovinu Saveza te da nikada nije imao ključ skladišta niti je bio blizu njega. Ni kaznena prijava u vezi s navedenim nikada nije podnesena, što svjedok EŠ izričito potvrđuje.

20. Što se tiče tvrdnje o čudnim okolnostima stjecanja nekretnina, svjedokinja JŠT iskazuje da je njezina majka stan kupila 1999. od prodaje obiteljske vikendice i da nije kupila nekretninu od subjekta koji je bio dužnik Saveza. Ni jedan svjedok nije pružio konkretan dokaz o takvoj kupnji. Dapače, sam tuženik u iskazu izjavljuje da mu je „bilo sporno to što je čuo da je navodno obitelj tužitelja od navedenog trgovačkog društva kupila nekretninu", dakle, radi se o glasinama, a ne o provjerenim činjenicama kojima je tuženik raspolagao u trenutku iznošenja izjave na skupštini.

21. Ovaj sud posebno cijeni iskaz samog tuženika koji je na poseban upit punomoćnika tužitelja zašto na spornoj sjednici nije iznio sve egzaktne činjenice koje iznosi na ročištu održanom 3. veljače 2025., isti odgovara da je Savez u posjed parničnog spisa došao početkom 2023., a na poseban upit je li svoje sumnje prijavio ijednom nadležnom tijelu, odgovara: "nisam". Navedeno je od posebne važnosti: tuženik je pred stotinjak skupštinara izrekao kategorične tvrdnje kaznene konotacije, a da u trenutku iznošenja nije raspolagao provjerenim podacima niti je ikada podnio kaznenu prijavu.

22. Sud je uvjerenja, unatoč formalnoj skupštinskoj atmosferi na koju se tuženik poziva, da sporna izjava nije bila odraz legitimne kritike sadašnjeg ili bivšeg vodstva Saveza niti opravdanog postavljanja pitanja od javnog interesa za članove Saveza. Točka 7. dnevnog reda glasila je „Rasprava po izvješćima i njihovo usvajanje", pri čemu su se ta izvješća odnosila na rad saveza za 2021., za mandata predsjednika EŠ. Tužiteljev mandat završio je 2008. Sporna izjava tuženika izravno je preusmjerila raspravu s financijskih izvješća aktualne uprave, koje je tužitelj legitimno kritizirao, na tužitelja osobno i na njegovo djelovanje od prije četrnaest godina. Takvo preusmjeravanje rasprave ne spada u zaštićeni okvir slobode izražavanja jer ne doprinosi raspravi od javnog interesa koja je bila predmet skupštine, a niti je ona bila pokrenuta u dobroj vjeri potkrijepljenim tvrdnjama.

23. Pravo tužitelja na zaštitu časti, ugleda i dostojanstva jest ispred prava tuženika na slobodu izražavanja u okolnostima ovoga slučaja. Sloboda izražavanja nije apsolutna i, sukladno čl. 10. st. 2. Konvencije, podliježe ograničenjima radi zaštite ugleda ili prava drugih. Tuženik je bio slobodan iznijeti sumnje ili postaviti pitanja na skupštini, pri čemu ih je morao uokviriti kao sumnje ili pitanja, a ne kao kategorične konstatacije, ili ih prethodno provjeriti i, ako bi osnova za to postojala, prijaviti nadležnim tijelima. Budući da nije učinio ni jedno ni drugo, ograničenje njegove slobode izražavanja u konkretnom slučaju jest propisano zakonom (ZOO, Ustav RH), razmjerno i nužno u demokratskom društvu.

24. Tuženik se poziva na to da je tužitelj kao dugogodišnji javni sportski djelatnik dužan trpjeti veći stupanj kritike. Ovaj sud prihvaća da javne osobe moraju iskazivati veći stupanj tolerancije u odnosu prema kritici vlastita javnog djelovanja. Međutim, to ne znači da javne osobe ne uživaju zaštitu u smislu čl. 1100. ZOO-a kada su predmet neistinitih kategoričnih tvrdnji kaznenih konotacija. Povećana tolerancija prema kritici ne obuhvaća iznošenje neistinitih, neprovjerenih tvrdnji o protupravnom bogaćenju i kriminalnom ponašanju iznesenih pred skupinom od stotinjak članova, u zajednici koja predstavlja cjelokupnu životnu i profesionalnu sredinu tužitelja.

25. Sud prihvaća istinitim i životno uvjerljivim iskaz tužitelja, njegov navod o navedenom teškom uzrujavanju, posjetima liječniku i uzimanju tableta za smirenje, a što je potvrđeno iskazima svjedoka. Svjedok ŠŠ, koji se s tužiteljem ne nalazi u obiteljskom odnosu i koji je bio neposredno nazočan na skupštini, opisao je trenutačnu psihofizičku reakciju tužitelja za trajanja tuženikova izlaganja te izrazio zabrinutost za njegovo zdravlje znajući da je srčani bolesnik. Svjedokinja JŠT opisala je konkretno ponašanje tužitelja po povratku sa skupštine: vidnu uzrujanost, poteškoće sa spavanjem, primanje lijeka za smirenje (Normabela) te trajanje uzrujanosti u periodu od deset do petnaest dana. Sin ĐŠ potvrdio je vidnu uzrujanost i zabrinutost za zdravlje tužitelja kao srčanog bolesnika.

26. Medicinska dokumentacija nije priložena u spisu, a prijedlog za provođenje medicinskog vještačenja odbijen je rješenjem od 20. svibnja 2026. jer u spisu nije prileži medicinska dokumentacija koju bi vještak mogao vještačiti. Ovaj sud utvrđuje da navedeno nije prepreka za dosudu naknade neimovinske štete. Prema ustaljenoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, duljina trajanja i intenzitet duševnih boli ne mora se utvrđivati provođenjem vještačenja od strane vještaka medicinske struke, isti se mogu utvrđivati i drugim dokazima, uključujući iskaze svjedoka koji su neposredno promatrali ponašanje oštećenika, naročito kada narav same povrede, njen sadržaj i težina nameću zaključak o postojanju i intenzitetu duševnih boli. U konkretnom slučaju narav povrede, kategorične neistinite tvrdnje s konotacijom protupravnog bogaćenja i kriminalnog postupanja, iznesene pred cjelokupnom nacionalnom stolnoteniskom zajednicom, sama po sebi nameće zaključak da su kod tužitelja morale nastati intenzivne duševne boli, a taj zaključak je potvrđen iskazima troje svjedoka koji su neposredno promatrali ponašanje tužitelja.

27. U konkretnom slučaju dokazni postupak proveden je na takav način da ovaj sud raspolaže dostatnom dokaznom podlogom za utvrđenje kako osnovanosti tužbenog zahtjeva tako i visine dosuđene naknade, a bez provođenja medicinskog vještačenja. Sud je, naime, proveo dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke u svrhu dokazivanja, koji je opisao neposrednu i trajnu psihofizičku reakciju na spornu izjavu tuženika te saslušanjem troje svjedoka koji su imali izravan uvid u tužiteljevo stanje. Svjedokinja JŠT opisala je konkretno i specifično ponašanje tužitelja po povratku sa skupštine - vidnu uzrujanost, nemogućnost spavanja, uzimanje lijeka za smirenje te trajanje poremećene duševne ravnoteže u periodu od deset do petnaest dana. Svjedok ĐŠ potvrdio je vidnu uzrujanost tužitelja i zabrinutost za njegovo zdravlje s obzirom na dijagnozu angina pectoris. Svjedok ŠŠ, koji se s tužiteljem ne nalazi u obiteljskom odnosu, bio je neposredno nazočan spornom izlaganju tuženika te je opisao trenutačnu fizičku reakciju tužitelja za njegova trajanja, izrazivši pritom zabrinutost jer je znao da je tužitelj srčani bolesnik.

28. Pri odmjeravanju visine naknade ovaj sud vodio je računa o sljedećim okolnostima.

29. Što se tiče težine povrede, sporna izjava sadržavala je insinuacije o kazneno relevantnom ponašanju (protupravno stjecanje imovine), a ne samo kritiku rada ili ocjenu sposobnosti; izrečena je pred stotinjak skupštinara koji čine cjelokupnu nacionalnu stolnotenisku zajednicu, sredinu u kojoj tužitelj djeluje gotovo pedeset godina, a zapisnik je bio javno dostupan na web stranici HSTS-a kroz dulje vremensko razdoblje. Napad je proširio i na obitelj tužitelja, uključujući kćer i sina koji su sveučilišni profesori.

30. Što se tiče zdravstvene vulnerabilnosti tužitelja, radi se o srčanom bolesniku s ugrađenim trima stentovima i dijagnozom angina pectoris, kod kojega je stresni podražaj potencijalno opasniji nego kod osobe bez kardiovaskularnih bolesti, što su svjedoci naveli i kao razlog zabrinutosti u trenutku skupštine.

31. Što se tiče trajanja posljedica, uzrujanost je trajala deset do petnaest dana, uz uzimanje lijekova za smirenje i posjet liječniku, a tužitelj navodi da se pri sjećanju na događaj i danas iznova uzruja.

32. Što se tiče svrhe naknade, ista mora imati kompenzacijsku i preventivnu funkciju, cilj je tužitelju omogućiti materijalnu satisfakciju koja će mu omogućiti povratak u stanje duševne ravnoteže narušene štetnom radnjom, a istovremeno djelovati odvraćajuće od sličnog ponašanja. Sud pri dosuđivanju iznosa vodi računa i o tome da se dosuđenom naknadom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinim karakterom i društvenom svrhom.

33. Uzimajući u obzir sve navedene okolnosti u ukupnosti, sud je stajališta da traženi iznos od 3.981,68 EUR (što odgovara iznosu od 30.000,00 kuna u trenutku podnošenja tužbe) u cijelosti odgovara težini povrede i okolnostima ovoga slučaja. Radi se o iznosu koji je, imajući u vidu ozbiljnost povrede, njezine javne razmjere te zdravstvenu i emocionalnu ranjivost tužitelja, primjeren i razmjeran, bez penalnog karaktera, ali dovoljno uvjerljiv da ostvari preventivnu svrhu.

34. Slijedom svega navedenog, primjenom odredbi čl. 19. st. 1. i 2., čl. 1046., čl. 1098. st. 1., čl. 1099. i čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, sud je usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti kao osnovan i dosudio tužitelju traženi iznos od 3.981,68 EUR, a što je razlog odluke pod točkom I/ izreke ove presude.

35. Odluka o kamatama na dosuđeni iznos temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a, a kamate su dosuđene po stopi naznačenoj u izreci presude, tekuće od dana podnošenja tužbe, 2. rujna 2022., do isplate, sukladno tužbenom zahtjevu.

36. Odluka o kamatnoj stopi za razdoblje do 31. prosinca 2022. temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), a za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. na odredbi 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/2022.), a za razdoblje od 29. prosinca 2023. pa do isplate na odredbi Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.).

37. Tužitelju su, u svezi zastupanja po ovlaštenom punomoćniku odvjetniku, primjenom važeće primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1 – 100 bodova, za zastupanje na 5 ročišta (11. rujna 2024., 3. veljače 2025., 4. veljače 2025., 16. travnja 2025. i 20. svibnja 2026.), prema Tbr. 9/1- po 100 bodova, za sastav 3 podneska (27. veljače 2023., 18. svibnja 2023. i 4. prosinca 2023.), prema Tbr. 8/1- po 25 bodova te za zastupanje na 2 ročišta (25. listopada 2023. i 16. travnja 2026.), prema Tbr. 9/5- po 25 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 725 bodova što uzimajući u obzir vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) i uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46) iznosi 1.812,50 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti plaćeni trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 43,13 EUR, trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 113,00 EUR, trošak svjedoka ŠŠ u iznosu od 17,48 EUR i trošak predujma za sudskog dostavljača u iznosu od 15,46 EUR, tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužitelju iznosi 2.001,57 EUR (toč. III/ izreke).

38. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužitelju na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP- a i čl. 29 st. 2. ZOO-a.

39. Tužitelju nisu priznat zatraženi troškovi za sastav podnesaka od 11. listopada 2022. i 8. veljače 2023. jer nisu bili potrebni za vođenje predmetne parnice. Tužitelju nisu priznati zatraženi troškovi za sastav podnesaka od 23. studenog 2023., 4. studenog 2024. i 15. travnja 2026. jer je uvidom u e-spis, kao i fizički spis utvrđeno da spisu ne prileže podnesci dostavljeni sudu tog dana, niti na kojima su navedeni datumi naznačeni kao datumi sastavljanja podnesaka.

40. S obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio predmetni spor, to je odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu parničnog troška (toč. III/ izreke).

U Zagrebu 29. srpnja 2026.

Sutkinja:

Ivana Marangunić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku