Poslovni broj: Pn-618/2023-45

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Marangunić, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužitelja GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Goran Samaržija, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Gorana Samaržije, odvjetnika, i punomoćnika tuženika RĐ, Su-793/25, 29. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.648,35 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. travnja 2020. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 5.371,65 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

III/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 1.536,83 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 29. srpnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 13. ožujka 2023. navodi da je 28. ožujka 2020. oko 22:25 sati, upravljao teretnim vozilom marke MAZDA BT-50, registracijskih oznaka [registarska oznaka], na lokalnoj cesti LC-34003, kada je u visini kućnog broja 12A u Dragoševcima, općina Ozalj, dolaskom u desni zavoj na kolnik pred njegovo vozilo istrčala srna, uslijed čega da je vozilo sletjelo van kolnika i prevrnulo se. Tužitelj navodi da su se u trenutku nesreće u vozilu s njim nalazile njegova supruga i kćer, a da se je on kretao brzinom od 50 km/h te ulaskom u blagi penjući desni zavoj, nakon naselja Dragoševci, u šumskom predjelu, da je s njegove lijeve strane istrčala srna te da je, u namjeri da istu izbjegne, naglo kočio, ali da je zahvatio srnu svojim desnim prednjim dijelom te da je vozilo uslijed kočenja produžilo kretanje ravno, udarilo u grm lijeske te se prevrnulo na krov. Nadalje, tužitelj ističe kako je na poziv dežurnim djelatnicima PP Ozalj na lice mjesta pristupio djelatnik PP Ozalj, OĐ, broj značke 13973, koji da je sastavio zapisnik, ali da nije unio podatak o naletu na divljač. Na upit tužitelja zašto je tome tako, tužitelj navodi da mu je OĐ rekao kako to „ide u posebnoj izjavi“. U poslijepodnevnim satima 29. ožujka 2020., pokrenuto je izvlačenje vozila uz prisustvo nekoliko susjeda, ŠĐ, VĐ i KĐ te da je tom prilikom uočeno nekoliko dlaka krzna koje su uslikane i putem telefona prijavljene u PP Ozalj, a radi prikupljanja istih kao dokaza. Međutim, tužitelj ističe kako mu je iz PP Ozalj odgovoreno kako nemaju slobodnih policijskih djelatnika za izlazak na teren i očevid te da te predmetne dlake, zajedno s fotografijama istih sačuva kao dokaz za potrebe eventualnih sudskih vještačenja. Tužitelj navodi da je protiv njega podnesen Obvezni prekršajni nalog 511-05-10/05-2-31-1/2020 od 29. ožujka 2020. protiv kojeg da je tužitelj podnio prigovor na prekršajni nalog 30. ožujka 2020. upravo zbog manjkavosti Zapisnika o očevidu te Obveznog prekršajnog naloga. Tužitelj navodi da je vozilo u trenutku nezgode bilo osigurano kasko policom broj [broj police] kod tuženika, kao i da mu je u predmetnom štetnom događaju nastupila totalna šteta koja da je prema informativnom obračunu totalne štete tuženika: vrijednost neoštećenog vozila na dan utvrđenja: 65.000,00 kuna, tržišna vrijednost ostatka vozila:

22.750,00 kuna te iznos osigurnine: 42.350,00 kuna / 5.607,53 EUR. Tužitelj ističe da je predmetno vozilo imalo i nove gume koje da je tužitelj platio 309,90 EUR, nosač vitla u iznosu od 530,89 EUR, vitlo 451,25 EUR te 100,63 EUR za atest vozila. Predmetno vozilo imalo je i hardtop poklopac sanduka prtljažnog prostora vrijedan cca 2.000,00 EUR te posebnu boju u dva premaza, naknadno ugrađen zadnji branik, zaštitu cijelog vozila od ispod te i unutar sanduka, sve u vrijednosti cca 2.000,00 EUR za što tužitelj navodi da nema račune, no da je isto vidljivo iz dostupne fotodokumentacije. Uzimajući u obzir sve gore izneseno, tužitelj potražuje iznos od 5.607,53 EUR na ime razlike vrijednosti neoštećenog vozila umanjenog za vrijednost ostatka, iznos od 309,90 EUR za gume, iznos od 530,89 EUR za nosač vitla, iznos od 451,25 EUR za vitlo, iznos od 100,63 EUR za atest, iznos od 2.000,00 EUR za hardtop poklopac te 2.000,00 EUR za posebnu boju i ostale radove. Tužitelj se obratio tuženiku u mirnom postupku radi pokušaja namirenja naknade štete u mirnom postupku 6. travnja 2020., no tuženik je dopisom od 7. svibnja 2020. otklonio svoju odgovornost na naknadu štete. Stoga tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potražuje isplatu iznosa od 11.020,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. travnja 2022. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju temeljem police osiguranja od odgovornosti Hrvatskog lovačkog saveza broj 078700051615 te ističe kako osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik ističe da iz zapisnika o očevidu te obveznog prekršajnog naloga Policijske uprave karlovačke broj 511 05-10- 105-2-31-1/2020 od 29. ožujka 2020., izdanog protiv tužitelja, proizlazi da je do nezgode došlo na način da je tužitelj krećući se svojim vozilom iz mjesta Radotovići u smjeru mjesta Draguševci, dolaskom u oštri desni zavoj, uslijed neprilagođene brzine uvjetima i stanju na cesti (noć, zavoj, uzbrdica) izgubio nadzor nad vozilom i sletio izvan kolnika gdje je prednjim dijelom vozila udario u kamen te se na padini prevrnuo na krov i drvo lijeske. Dakle, obzirom da prema naprijed citiranim dokumentima koji predstavljaju javne isprave u smislu članka 230. Zakona o parničnom postupku, na mjestu događaja divljač nije pronađena niti su pronađeni tragovi kontakta s divljači, a da po tragovima oštećenja na vozilu i silini udarca u grm lijeske nedvojbenim proizlazi da je uzrok nastanka predmetne prometne nezgode neprilagođena brzina. Stoga tuženik osporava nastanak štetnog događaja, na način opisan u tužbi, uzročno posljedičnu iste s oštećenjima na vozilu, odgovornost osiguranika tuženika te visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik smatra da u slučaju da se tijekom postupka utvrdi istinitost navoda tužitelja iznesenih u tužbi u odnosu na način nastanka predmetne prometne nezgode, da bi osiguranik tuženika odgovarao samo u slučaju da je šteta nastala zbog provođenja lova, a da iz dokaza priloženih uz tužbu, ne proizlazi postojanje ove okolnosti. Nastavno na prethodne navode tuženik, opreza radi, ističe prigovor isključive krivnje tužitelja za nastanak štetnog događaja, jer je u trenutku nezgode upravljao vozilom neprilagođenom brzinom odnosno, imao je mogućnost izbjegavanja naleta. Tuženik osporava navode tužitelja da je oštećeno vozilo imalo nove dijelove poput guma, nosača vitla i sl. te potraživanja tužitelja s osnova atesta vozila, obzirom da priloženi računi za navedenu opremu i račun za atestiranje vozila datiraju još iz 2014., a da je štetni događaj od 28. ožujka 2020. te osporava potraživanje tužitelja s osnova troška za kupnju pojedinih dijelova vozila. Prilikom obračuna totalne štete sačinjenog od strane tuženika u mirnom postupku, vrijednost neoštećenog vozila sa svim ugrađenim, navodno novim dijelovima koji se navode u tužbi, na dan štetnog događaja procijenjena je na iznos od 65.000,00 kuna, a tržišna vrijednost ostataka vozila od 22.750,00 kuna. Zaključno, tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Tužitelj tijekom postupka ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva te osporava navode tuženika suprotne. Nakon provedenog prometnog vještačenja tužitelj prigovara nalazu i mišljenju u cijelosti te ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

4. Tuženik tijekom postupka ostaje kod odgovora na tužbu te svih navoda, kao i istaknutih prigovora. Slijedom navedenog protivi se osnovanosti tužbenog zahtjeva te isti predlaže u cijelosti odbiti kao neosnovan.

5. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u Zapisnik o očevidu (promet/prekršaj) od 30. ožujka 2020. (listovi 4-6 spisa), Obvezni prekršajni nalog od 29. ožujka 2020. (list 7 spisa), e-mail korespondenciju (list 8 spisa), Prigovor od 30. ožujka 2020. (list 9 spisa), Zahtjev od 12. travnja 2020. (list 10 spisa), skicu (list 11 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 12 spisa), Obavijest o totalnoj šteti (list 13 spisa), račune (listovi 14-16 spisa), Obavijest o otklonu štete od 7. svibnja 2020. (listovi 17-18 spisa), Odluku povodom prigovora od 18. svibnja 2020. (list 19 spisa), fotografije (listovi 20-43 spisa), presudu Općinskog suda u Karlovcu, Prekršajni odjel posl. broj Pp P-795/2020 od 27. ožujka 2023. (listovi 65-70 spisa), spis očevida prometne nesreće RH, MUP, PU Karlovačka, PP Ozalj (listovi 95-120 spisa), izvid štete (listovi 125-126 spisa), Obavijest o totalnoj šteti (listovi 127-128 spisa), fotografije (listovi 129-180 spisa), fotografije (listovi 229- 231 spisa), saslušani su tužitelj (list 72 spisa) i svjedoci TĐ (list 73 spisa), OĐ (listovi 73-74 spisa), ŠĐ (list 77 spisa), KĐ (list 77 spisa), VĐ (list 77 spisa) te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila dipl. ing. Igoru Jakopliću (listovi 193-206 i 232-233 spisa).

6. Punomoćnik tužitelja predložio je na ročištu održanom 15. travnja 2026. provođenje veterinarskog vještačenja dlaka nađenih na vozilu, radi utvrđenja njihovog životinjskog podrijetla. Sud je taj prijedlog odbio temeljem čl. 292. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP) jer predloženi dokaz nije bio potreban za odluku. Činjenica prisutnosti životinje kao uzročnog čimbenika u nastanku prometne nezgode u trenutku podnošenja prijedloga bila je već utvrđena na temelju iskaza trojice neovisnih svjedoka koji su osobno uočili dlake na prednjem desnom braniku i maglenci vozila. Vještačenje dlaka stoga ne bi moglo rezultirati utvrđenjem sporne činjenice koja već nije utvrđena prethodno provedenim dokazima. Također, uzimajući u obzir da su dlake prikupljene od strane privatnih osoba bez protokolarne evidencije i bez kontroliranog lanca čuvanja, te da je od štetnog događaja proteklo više od pet godina, forenzičko vještačenje u ovakvim okolnostima ne bi moglo dati pouzdane zaključke o vrsti i podrijetlu uzorka, pa bi provođenje tog dokaza bilo ne samo suvišno nego i nedostatno za utvrđenje relevantnih činjenica. Prijedlog je iz navedenih razloga odbijen.

7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

8. U ovom stadiju postupka nisu sporne pasivna legitimacija tuženika ni nastanak prometne nezgode. Sporno je pitanje je li do nezgode isključivo došlo zbog neprilagođene brzine tužitelja ili je istrčavanje divljači bilo uzročni čimbenik, je li tužiteljev način vožnje pridonio nastanku štete i u kojoj mjeri te visina naknade.

9. Da je do prometne nezgode u određenoj mjeri doprinijelo istrčavanje srne na kolnik, sud utvrđuje na temelju iskaza stranaka i svjedoka, a ne na temelju vještakovog tehničkog nalaza koji tu okolnost nije mogao potvrditi. Naime, vještak dipl. ing. Igor Jakoplić u pisanom nalazu od 4. studenog 2025. izričito je naveo da „tehničkim načinima nije moguće potvrditi da je došlo do kontakta između vozila tužitelja i životinje", a na ročištu od 15. travnja 2026. to je pojasnio i u odnosu na samu prisutnost životinje: „tehničkim načinima ne može se potvrditi da je životinja uopće bila prisutna, a opciju s nailaskom životinje sam obradio u slučaju da se drugim načinima uvaži da je taj dio iskazanog dan objektivno." Dakle, vještak je prisutnost životinje na kolniku obradio samo kao uvjetni scenarij, prepuštajući sudu da tu činjenicu utvrdi na temelju ostalih provedenih dokaza.

10. Sud je prisutnost srne na kolniku kao uzročnog čimbenika utvrdio na temelju iskaza tužitelja i svjedoka. Iskaz tužitelja bio je dosljedan i detaljan: tužitelj je naveo da mu je srna istrčala nasred kolnika, da je pokušao izbjeći sudar, da je vozilo okrznulo životinju prednjim branikom na suvozačevoj strani i da je nakon toga proklizalo na "šodru", zahvatio granje lijeske uslijed čega je došlo do prevrtanja vozila s ceste te se je zaustavio na korovu nekih 2m ispod ceste. Iskaz supruge tužitelja, NĐ, u bitnome je potvrdio navode tužitelja. Svjedokinja je izjavila da je na uzbrdici na cestu izletjela srna i da je suprug pokušao izbjeći udar prednjim branikom. Navedenu dinamiku promatrala je u vozilu kao suvozač te je ujedno potvrdila da je tu noć policajcima opisala životinju i objasnila na koji je dio vozila do kontakta došlo, ali da to nije uneseno u zapisnik o očevidu.

11. Iskaz trojice svjedoka, ŠĐ, VĐ i KĐ, sud ocjenjuje kao naročito pouzdane. Navedeni svjedoci su susjedi tužitelja koji su se odazvali pozivu za pomoć pri izvlačenju vozila i koji s tužiteljem nisu u bliskom osobnom odnosu koji bi davao razlog za sumnju u istinitost iskaza. Sva trojica su neovisno potvrdila da su 29. ožujka 2020. u poslijepodnevnim satima na prednjem desnom braniku i maglenci vozila uočili životinjske dlake.

12. Iskazu policajca OĐ, koji je izjavio da tužitelj pri dolasku policije sam nije tvrdio da je bio kontakt sa srnom, sud ne daje prednost nad navedenim iskazima, i to iz nekoliko razloga. Svjedok je sam napomenuo da je „navedeni događaj bio davno" te je potvrdio da je očevid provodio sam dok mu je kolega alkotestirao tužitelja, te da je vozilo fotografirao „s udaljenosti". Uvjeti provedbe očevida, noćni uvjeti, fotografiranje s udaljenosti, odsutnost kolege, upućuju na to da je vjerojatnost neopažanja dlaka visoka, osobito s obzirom na utvrđeni položaj dlaka unutar plastike maglenke koji ih je činio neopazivima pri letimičnom pregledu. Osim toga, sam tužitelj je naveo da je policajcu iste noći prijavio istrčavanje divljači, a svjedok KĐ je potvrdio da je čuo telefonski razgovor u kojemu je policajac rekao da su „uviđaj napravili i da je za njih predmet riješen", što upućuje na to da policija nije bila zainteresirana za dopunu zapisnika bez obzira na naknadne pozive.

13. Konačno, pravomoćnom presudom Prekršajnog suda u Karlovcu u predmetu Pp P-795/2022 od 27. ožujka 2023. tužitelj je oslobođen optužbe za prekršaj iz čl. 51. st. 5. ZSPC-a, čime ni u prekršajnom postupku koji se temeljio na istom zapisniku OĐ nije potvrđena isključiva krivnja tužitelja.

14. Ukupnom ocjenom svih provedenih dokaza, sud utvrđuje da je prisutnost srne na kolniku kao uzročnog čimbenika dokazana s dostatnom vjerojatnošću. Odsutnost tehničkog potvrđivanja kontakta ne isključuje tu činjenicu, a sud je utvrđuje na temelju iskaza koji su konzistentni, međusobno suglasni i objašnjavaju odsutnost tragova u policijskom zapisniku na uvjerljiv način.

15. Tuženik je kasko osiguratelj tužiteljevog vozila na temelju police br. [broj police]. Kasko osiguranje po svojoj naravi štiti osiguranika od štete nastale na vozilu u prometnoj nezgodi, neovisno o krivnji vozača, osim u slučajevima koje uvjeti police izričito isključuju. Tuženik nije dokazao postojanje ugovornog ili zakonskog osnova koji bi isključio njegovu obvezu, niti da je do nezgode došlo isključivo zbog razloga koji leže na strani tužitelja. Slijedom navedenog, osnova odgovornosti tuženika je nastanak osiguranog slučaja, prometna nezgoda, što je u ovom postupku nedvosmisleno utvrđeno. Navedeno stajalište u skladu je i s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženim u odluci broj Rev-3616/1994-2 od 24. veljače 1998., prema kojemu „u konkretnom slučaju nije od odlučne važnosti da li je do štete došlo zbog neprilagođene brzine kretanja vozila, jer to nije pravilima predviđen osnov koji bi isključio obvezu osiguratelja.".

16. Sukladno odredbi čl. 1092. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 155/23.; dalje: ZOO), ako je šteti pridonio i sam oštećenik, odgovornost za štetu se snosi na razmjeran način. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci broj Rev-53/2023-2 od 20. prosinca 2023., „o postojanju doprinosa oštećenika može se govoriti ako je oštećenik sudjelovao u nastanku svoje štete ili je pridonio da ona bude veća, dakle u situaciji kada postoji uzročna veza između djelovanja oštećenog i određenog dijela štete koju trpi", pri čemu „oštećeniku se ne može predbaciti bilo koje ponašanje, makar je ono u uzročnoj vezi s nastalom štetom, ako je ono primjereno i uobičajeno ponašanje u skladu s objektivnim kriterijem dužne pažnje.".

17. Primjenjujući navedeno na konkretni slučaj, sud ocjenjuje da je tužiteljev doprinos nastanku štete potrebno utvrditi, ali u manjem opsegu. Tužitelj se u kritičnom trenutku kretao brzinom od 39 km/h, što je ispod zakonskog ograničenja od 50 km/h , dakle bez povrede pravnih pravila kojima je propisano postupanje u prometu. Sukladno citiranom stavu VSRH, kršenje pravnih pravila o brzini kretanja jest idealan primjer neprihvatljivog postupanja oštećenika koje osniva doprinos, a takvo kršenje u ovom predmetu nije utvrđeno.

18. Ipak, doprinos tužitelja postoji u tehničkom smislu: vještak je nedvosmisleno utvrdio da bez prekoračenja preporučene sigurnosne brzine od 31 km/h do destabilizacije vozila u zavoju ne bi došlo, ili bi do nje došlo u manjoj mjeri. Uz to, tužiteljev prigovor da je brzina slijetanja od 39 km/h bila niža od granične brzine destabilizacije od 44 km/h upućuje na to da su i drugi čimbenici, ponajprije istrčavanje životinje, bili neophodni za nastanak konkretnog štetnog događaja. Sveukupnom ocjenom svih okolnosti, uključujući noćne uvjete vidljivosti, šumski predio s povećanom vjerojatnošću prisutnosti divljači, odsustvo zakonskog prekoračenja brzine i utvrđeni uzročni doprinos životinje, sud tužiteljevom doprinosu nastanku štete utvrđuje udio od 20%.

19. Sukladno vještakovom nalazu, tržišna vrijednost neoštećenog vozila na dan utvrđivanja štete iznosi 10.086,34 EUR, vrijednost ostatka oštećenog vozila 3.025,90 EUR, a ekonomska totalna šteta iznosi 7.060,44 EUR, pri čemu je vještak uvažio osnovnu vrijednost vozila od 30.821,12 EUR uvećanu za 2.800,00 EUR na ime ugrađene dodatne opreme. Temeljem čl. 1085. ZOO-a, tužitelju pripada naknada štete do visine koja ga postavlja u položaj koji bi imao da štetne radnje nije bilo.

20. Tužbeni zahtjev za naknadu guma (309,90 EUR), nosača vitla (530,89 EUR), vitla (451,25 EUR) i atesta (100,63 EUR) valja odbiti. Navedena oprema potječe iz 2014., a tužitelj nije dokazao da predmetni predmeti nisu bili obuhvaćeni vještakovim vrednovanjem dodatne opreme u iznosu od 2.800,00 EUR. Daljnja naknada za iste ne bi bila u skladu s načelom restitucije iz čl. 1085. ZOO-a.

21. Tužiteljev prigovor da je stvarni polumjer zavoja 68,5 m prema satelitskim snimkama, što bi rezultiralo višom preporučenom brzinom, vještak je na ročištu 15. travnja 2026. obrazloženo odbio, zaključivši da je tužiteljeva satelitska snimka položena pogrešno, u projekciji koja obuhvaća dva uzastopna zavoja umjesto samo spornog zavoja. Sud prigovor tužitelja u tom dijelu ocjenjuje neosnovanim. Pisani nalaz vještaka Igora Jakoplića sud prihvaća kao stručan i sačinjen po pravilima struke, na njega stranke nisu imale zakonskih prigovora koji bi doveli do imenovanja novog vještaka, a vještak je na ročištu uvjerljivo odgovorio na sve prigovore stranaka.

22. Slijedom navedenog, ukupna totalna šteta iznosi 7.060,44 EUR, a uz primjenu udjela tužiteljevog doprinosa od 20% tužitelju pripada naknada u iznosu od 5.648,35 EUR (80% od 7.060,44 EUR).

23. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđeni iznos temelji se na odredbi čl. 12. st. 1. i st. 6. Zakona o obveznom osiguranju u prometu (Narodne novine, br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14.; dalje: ZOOP), budući da je tužitelj tuženiku podnio odštetni zahtjev 6. travnja 2020., od kojeg dana tužitelju pripada pravo na zatezne kamate, pri čemu se navedena odredba primjenjuje i na naknadu nenovčane imovinske štete na vozilu.

24. Odluka o kamatnoj stopi za razdoblje do 31. prosinca 2022. temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. na odredbi 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.), a za razdoblje od 29. prosinca 2023. pa do isplate na odredbi Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/2022. i 155/23.).

25. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. st. 1. ZPP-a.

26. Imajući u vidu da su predmet spora bili zahtjevi koji se temelje na dvije pravne i činjenične osnove, prema stajalištu ovog suda tužitelj je 80% uspio u osnovi i u visini 51,26%, odnosno njegov uspjeh u sporu iznosi 65,63% (131,26/2) te se tužitelju odmjerava naknada troška u omjeru od 65,63%.

27. Tužitelj su, u svezi zastupanja po ovlaštenom punomoćniku odvjetniku, primjenom važeće primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1 – 100 bodova, za zastupanje na 4 ročišta (13. veljače 2023., 1. lipnja 2024., 1. listopada 2024. i 15. travnja 2026.) te za sastav podneska 10. prosinca 2025., prema Tbr. 8/1-100 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 600 bodova što uzimajući u obzir vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) i uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46) iznosi 1.500,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti traženi trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 78,00 EUR i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 78,00 EUR, što ukupno iznosi 1.656,00 EUR. Stoga je tužitelju, sukladno omjeru uspjeha u sporu od 65,63%, dosuđen iznos od 1.086,83 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti i trošak prometnog vještačenja (što uključuje naknadu vještaku za izradu pisanog nalaza i mišljenja i očitovanje vještaka na ročištu održanom 15. travnja 2026.) u ukupnom iznosu od 450,00 EUR, koji je tužitelju priznat u cijelosti budući je bio potreban za vođenje parnice (čl. 155. st. 1. ZPP- a), tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužitelju iznosi 1.536,83 EUR (toč. III/ izreke).

28. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužitelju na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP- a i čl. 29 st. 2. ZOO-a.

U Zagrebu 29. srpnja 2026.

Sutkinja:

Ivana Marangunić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku uz rješenje o pristojbi na presudu

2. tuženiku