Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7331/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog UL i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi žalbi prvookrivljenog UL i trećeokrivljene CL, podnesenoj po braniteljima iz Zajedničkog odvjetničkog društva U Lekaj i TL, [adresa], protiv presude Općinskog suda u Rijeci, broj Pp-745/2026-28 od 10. lipnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba prvookrivljenog UL i trećeokrivljene CL, a u povodu te žalbe po službenoj dužnosti i u odnosu na drugookrivljenu SL, ukida se prvostupanjska presuda u cijelosti i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci, broj Pp-745/2026-28 od 10. lipnja 2026., prvookrivljeni UL, drugookrivljena SL i trećeokrivljena CL, proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanih u izreci pobijane presude, za koje djelo im je izrečena novčana kazna u iznosu od 99,00 eura svakome pojedinačno, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne, dok su na ime troškova prekršajnog postupka dužni platiti paušalni iznos od 120,00 eura svaki pojedinačno.
2. Protiv te presude, prvookrivljeni UL i trećeokrivljena CL putem branitelja su podnijeli pravodobnu žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o prekršajnopravnoj sankciji i odluke o troškovima prekršajnog postupka.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelji navode, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem se ona pobija žalbom, ovaj sud utvrdio je postojanje bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona, na koje žalitelji opravdano ukazuju, kao i da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, budući da odlučne činjenice koje predstavljaju zakonsko biće prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira nisu utvrđene s dovoljnim stupnjem izvjesnosti, slijedom čega je pobijana odluka preuranjena. Također, odluka o prekršajnopravnoj sankciji nije dostatno obrazložena.
6. U točki 6.1. obrazloženja presude prvostupanjski sud navodi da okrivljeni u svojim iskazima navode da je došlo do fizičkog sukoba na način da je najprije trećeokrivljena odgurnula drugookrivljenu, potom je drugookrivljena uzvratila trećeokrivljenoj, a potom je do istih došao prvookrivljeni koji je fizički napao drugookrivljenu na način da ju je udario i izgurao na cestu. Međutim, u pravu su žalitelji kada pobijaju prvostupanjsku presudu iz razloga što takav zaključak prvostupanjskog suda, odnosno izreka pobijane presude ne proizlazi iz obrane prvookrivljenika i trećeokrivljene dane u dokaznom postupku, gdje oboje poriču počinjenje prekršaja i ističu kako je njihovo ponašanje bilo usmjereno isključivo na sprečavanje fizičkih nasrtaja drugookrivljene i smirivanje situacije. Na taj način je nedvojbeno počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona jer postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude i zapisnika o iskazima danim u postupku.
7. Prvostupanjski sud je u dokaznom postupku ispitao prvookrivljenog UL, drugookrivljenu SL i trećeokrivljenu CL te izvršio uvid i pročitao materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu. U obrazloženju presude je pravilno utvrđeno da se sporni događaj od dana 8. kolovoza 2022. u 17:50 sati na adresi [adresa] reflektirao na neograničeno javno mjesto jer je ponašanje okrivljenika bilo vidljivo ili čujno na neograničenom javnom mjestu i da pri tome nije nužno da je bilo koja osoba vidjela ili čula ponašanje okrivljenika i time bila uznemirena, već je dovoljna apstraktna mogućnost nastupanja takve posljedice.
8. Međutim, odredbom članka 185. stavak 7. Prekršajnog zakona propisano je:
„(7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“
9. Slijedom citirane zakonske odredbe jasna je i izričita obaveza suda da u obrazloženju svoje presude navede razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine navode obrane okrivljenika i kojim se razlozima vodio kod ocjene vjerodostojnosti proturječnih dokaza, što u konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije učinio. U obrazloženju prvostupanjske presude uopće nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama te u cijelosti izostaje analiza dinamike spornog događaja. S obzirom da okrivljenici ne iskazuju suglasno i njihove su obrane kontradiktorne, a nije navedeno na temelju kojih činjenica je sud nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, nije moguće ispitati valjanost i zakonitost pobijane odluke.
10. Mišljenje je ovog suda da je prvostupanjski sud preuranjeno donio presudu kojom se prvookrivljeni UL, drugookrivljena SL i trećeokrivljena CL proglašavaju krivima, ne utvrdivši u potpunosti i pravilno činjenično stanje. Posljedica ovakve postupovne nepravilnosti je propuštanje okolnosnog utvrđivanja činjeničnog stanja koje je, preuranjeno, dovelo do proglašavanja okrivljenika krivima za prekršaj koji im je stavljen na teret.
11. Osnovano žalitelji ističu da prvostupanjski sud nije valjano utvrdio, odnosno cijenio sve okolnosti bitne za odmjeravanje kazne. Naime, kako je to vidljivo iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud je kao otegotnu okolnost cijenio težinu počinjenog prekršaja, iako nije naveo okolnosti koje bi počinjenje prekršaja činile težim od uobičajenog opisa kažnjive radnje iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok olakotne okolnosti nije utvrdio, te je za počinjeni prekršaj okrivljenicima odmjerio novčanu kaznu u visini posebnog maksimuma novčane kazne propisane za predmetno djelo. Prvostupanjskom sudu se ukazuje da je u slučaju odmjeravanja novčane kazne u visini posebnog maksimuma, nužno valjano obrazložiti sankciju u odnosu na konkretnog počinitelja, a uzevši u obzir opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona.
12. S obzirom da je povodom žalbe prvookrivljenika i trećeokrivljene utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu prvostupanjsku presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na drugookrivljenu, primjenom načela blagodati spojenosti, temeljem članka 202. stavka 6. Prekršajnog zakona, ovaj je sud po službenoj dužnosti, postupio kao da takva žalba postoji.
13. Prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, provesti novi postupak u kojem će ponovno okolnosno ispitati okrivljenike, po potrebi provesti njihovo suočenje te provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim i nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
14. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 206. Prekršajnog zakona kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 29. srpnja 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 7 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
