Republika Hrvatska

Županijski sud

u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž R-1165/2022-2

R E P U B L I K E  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Kristini Vukelić Aničić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JB, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, OIB-52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu Zagreb, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr-918/2019-57 od 30. rujna 2022., dana 29. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvaženjem žalbe tuženika ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr-918/2019-57 od 30. rujna 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će prvostupanjski sud konačnom odlukom.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 164,75 eur bruto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak dok je u točki II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 529,65 eur sa zakonskom zateznom kamatom.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14., 70/19., 80/22., dalje: ZPP).

3. Tuženik predlaže uvaženje žalbe

3. Tužitelj u odgovoru na žalu osporava žalbene navode kao neosnovane te predlaže odbijanje žalbe.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 164,75 eur bruto sa pripadajućom zateznom kamatom

6. Među parničnim strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom periodu radio kod tuženika kao carinik III vrste te da je radi istog bio organiziran u turnusima.

7. Sporan je način obračuna prekovremenih sati te posljedično tome pravo tužitelja na isplatu iznosa od 164,34 eur.

8. Prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza sadržaja priležećih obračunskih isprava za isplatu plaće, evidencija o korištenju radnog vremena te nalaza i mišljenja vještaka financijske struke Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. utvrđuje da je tužitelj u spornom razdoblju ostvario sate prekovremenog rada koje mu tuženik kao poslodavac nije platio pa prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka te izračun istog temeljem kojeg utvrđuje broj sati prekovremenog rada i pripadajuću naknadu u ukupnom iznosu od 164,75 eur to kao osnovan prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu predmetnog iznosa te odlučuje kao u točki I. izreke pobijane presude obrazlažući da tuženik tužitelju koji je radio u turnusu u utuženom razdoblju nije pravilno evidentirao mjesečni fond sati budući je u radne dane uračunavao i blagdane , neradne dane određene Zakonom i dane Uskrsa koji su padali od ponedjeljka do petka za što smatra da nije u skladu s odredbom čl. 44.st.12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 104/13. i 123/16., dalje KU/13).

9. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga određenih u žalbi s osnovom tuženik ukazuje da je počinjena bitna postupovna povreda iz čl. 354. st.2. točka 11. ZPP-a jer su razlozi presude proturječni zbog čega presudu nije moguće ispitati.

10. U nazočnom slučaju je pitanje radnog vremena carinskih službenika normirano je čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi službi („Narodne novine“ broj 68/13, 30/14, 115/16, 39/19 i 98/19-dalje ZCS), prema kojoj odredbi se tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. istog zakona radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. istog zakona).

11. Prema odredbi čl. 44. KU/13, odnosno čl. 38. KU/17, osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (stavak 10.). Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s osam sati (stavak 12.). Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno (stavak 11.).

12. Za ishod ovog postupka je ključno utvrđenje je li tužitelju obračunat i isplaćen prekovremeni rad na način da su uzeti u obzir svi sati rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, pri čemu prvostupanjski sud prihvaćajući izračun nalaza i mišljenja vještaka financijske struke kao osnovan prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 164,75 eur s osnove neplaćenih prekovremenih sati zaključujući da tuženik tužitelju koji je radio u turnusu u utuženom razdoblju nije pravilno u smislu odredbe čl. 44. st.12. KU evidentirao redovni mjesečni fond sati budući da je u radne dane uračunavao i blagdane, neradne dane određene Zakonom i dane Uskrsa koji su padali od ponedjeljka do petka posljedično čemu utvrđuje da tuženik tužitelju nje isplati naknadu za sate prekovremenog rada u ukupnom iznosu od 164,75 eur.

13. Treba navesti da tumačenja Zajedničke komisije kako to pravilno ističe i prvostupanjski sud imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, pa je sud , u primjeni 44. st. 12. KU/13, odnosno čl. 38.st. 12. KU/17, vezan tumačenjima Zajedničke komisije, pri čemu nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja.

14. Odredbu čl. 44. st. 12. KU/13, odnosno čl. 38. st. 10. KU/17, Komisija je nekoliko je puta tumačila pa je tako donijela Tumačenje broj 4/44 od 11. siječnja 2013. prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa osam, bez obzira u kojem sustavu rade.

15. Prema Tumačenju broj 8/44 od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak - petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak - petak, ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema tumačenju broj 24/44 od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. KU/13 nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. KU/13 i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

16. Iako je prvostupanjski sud citira sadržaj propisa pogrešno zaključuje da se mjesečni fond radnih sati obračunava na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s osam, pri čemu da se blagdan kao neradni dan, koji pada u razdoblju od ponedjeljka do petka, ne uračunava u mjesečni fond radnih sati, već u ukupan mjesečni fond sati.

17. Naime, treba reći da je o tom pitanju rješavao Vrhovni sud Republike Hrvatske koji je u više predmeta ( primjerice rješenjem broj Revd -3662/2021-3 od 13. travnja 2022.) dopustio izjavljivanje revizije protiv drugostupanjske presude zbog slijedećih pitanja: "Smatra li se prekovremenim radom, rad službenika koji radi u turnusu, odnosno u smjenama i ostvari broj radnih sati koji su duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, neovisno o tome je li službenik radio u radne dane ili neradne dane odnosno blagdanom?“ te je s ovim u vezi shvaćanje zauzeo u odlukama toga suda posl.br. Rev-1140/2022, Rev-446/2023 i Rev 402/2024.

18. U tim predmetima se kao sporno pojavilo tumačenje odredbe čl. 44.st. 10. KU/13, odnosno čl. 38.st. 10. KU/17. Povodom izjavljene revizije, Vrhovni sud RH je izrazio stajalište da se, imajući u vidu Tumačenja Zajedničke komisije broj 8/44, 24/44 i 2/35, sati odrađeni na blagdan ili neradni dan evidentiraju kao redovan rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu, a ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan, ti sati se uvećavaju prema čl.44. st.10. KU/13 i čl.38. st.10. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati koji je jednak za sve radnike, tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad.

19. Naime, shvaćanje je i ovog suda da se prema odredbi. čl. 44 st. 10. KU/13, odnosno čl. 38. st. 10. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

20. Obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora osnovano je upiranje tužene sadržajem žalbe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da je tužena u utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

21. Kako prvostupanjski sud nije raspravio pitanje prava tužitelja na naknadu za prekovremeni rad primjenom propisa te obvezujućih tumačenja mjerodavnih odredbi kolektivnih ugovora koje u nazočnom slučaju treba primijeniti, bilo je nužno prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje,primjenom čl. 369.st. 1. ZPP-a.

22. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će raspraviti sporno pitanje na način iznesen pod točkom 18. obrazloženja ove odluke te će o zahtjevu tužitelja donijeti novu odluku kojom će odlučiti i o troškovima cijelog postupka.

23. Odluka o troškovima žalbenog postupka je donesena primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Rijeci, 29. srpnja 2026.

Sutkinja

Kristina Vukelić Aničić