Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Zk-48/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji Andrei Boras Ivanišević, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice HC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćniku Jeleni Jakšić, odvjetnici iz [adresa], u odnosu na nekretninu k. č. [katastarska čestica] oranica površine 651 m[2] , zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], 29. svibnja 2024., izjavljenog protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, Zemljišnoknjižni odjel Stari Grad poslovni broj Z-43928/2022 od 29. svibnja 2024., dana 29. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba predlagateljice, ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, Zemljišnoknjižni odjel Stari Grad poslovni broj Z-43928/2022 od 29. svibnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Stari Grad provesti brisanje odbijenog prijedloga i zabilježbe žalbe predlagateljice u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] .
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijena je prijava – prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka predlagatelja TC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u odnosu na nekretninu k. č. [katastarska čestica] oranica površine 651 m2 zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina].
2. Protiv tog rješenja žali se predlagateljica iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH,70/19,80/22,114/22,155/23 i 146/25- dalje: ZPP), u svezi s odredbom članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novineˮ broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK), predlažući da se pobijano rješenje preinači na način da se dopusti pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, podredno da se isto rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. U konkretnom slučaju iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud zaključio da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje svojeg izvanknjižnog vlasništva, odnosno nije dokazala opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, te da ista nije priložila isprave kojima bi potkrijepila svoje tvrdnje o već stečenom pravu vlasništva na nekretninama na kojima se može stećei pravo vlasništva , pa je pozivajući se odredbu članka 208. stavak 4.
ZZK-a, prvostupanjski sud donio pobijanu odluku.
5. Osnovano žaliteljica žalbenim navodima ukazuje na ostvarenu bitnu povredu postupka iz članka 354. st. 2. t. 11. ZPP)-a, u vezi odredaba čl. 91. st. 2. ZZK-a, pa se utoliko ne može ispitati ni pravilnost primjene materijalnog prava suda prvog stupnja kada je odbio prijedlog predlagateljice.
6. Naime, žaliteljica je u prijedlogu priložila isprave kojima dokazuje pravni temeljem stjecanja prava svog izvanknjižnog vlasništva te izvanknjižnog vlasništva svog prednika, dostavom povijesti promjena na katastrskim česticama, izvatka iz matice rođenih, rješenja o nasljeđivanju iza pok. VC te prijepisa posjedovnog lista br. 58 i izvatka iz katastra zemljišta.
6.1. U tim okolnostima u kojima prvostupanjski sud ni o jednoj od tih isprava nije dao nikakvo obrazloženje, odnosno nije objasnio jesu li te isprave od značaja za ovaj postupak, a ako nisu, odnosno radi li se u konkretnom slučaju o pravu koje prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima "Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZV) ne može biti predmetom zemljišnoknjižnih upisa.
7. U konkretnom slučaju predlagateljica prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na sporne nekretnine temelji na tvrdnji da zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem vlasništva predmetnih nekretnine, odnosno da je vlasništvo cijelih predmetne nekretnine stekla dosjelošću, tako što je putem svojih pravnih prednika u posjedu navedene nekretnine ističući da je kao posjednica ove nekretnine upisana njezina majka VC, čiji je ona nasljednik, priloživši uz prijedlog izvod iz posjedovnog lista te rješenje o nasljeđivanju iza smrti svoje majke i njenih pravnih prednika.
7.1. Pritom je ovdje ukazati na zaključak sa sastanka predsjednika građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj Su-IV-409/16 od 14. listopada 2016. na kojem je rečeno: „Izvadak iz katastra zemljišta je javna isprava na temelju koje se može cijeniti opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka s obzirom da sadrži podatke o posjedniku nekretnine. Izvadak iz katastra kao isprava priložena uz prijedlog ne mora biti priložena u izvorniku.“
8. Predlagateljica je u ovoj početnoj fazi postupka dužna samo učiniti vjerojatnim da joj pripada pravo vlasništva, što je učinila dostavljanjem navedenih isprava. Iz navedenog razloga, u ovoj fazi postupka u kojoj zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje posto janje opravdanog razloga za njegovo pokretanje te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, pa nije relevantno hoće li biti prihvaćen prijedlog predlagateljice i u skladu s njim ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, jer isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga.
8.1. Naime, pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, koji pojedinačni ispravni postupak bi se trebao voditi uvijek kada postoji neko knjižno pravo koje nije upisano u zemljišne knjige, a ne postoji isprava na temelju koje se to pravo može upisati, dok bi se postojanje opravdanog interesa trebalo tumačiti na način da isti postoji uvijek kada postoji nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja s katastarskim i stvarnim stanjem, pri čemu je prilikom podnošenja prijedloga dovoljno učiniti vjerojatnim postojanje opravdanog razloga, a sud će u daljnjem tijeku postupka utvrđivati sve činjenice te odlučivati o osnovanosti prijedloga, dok okolnost da je otvoren pojedinačni ispravni postupak ujedno ne znači da se prijedlogu za uknjižbu treba i udovoljiti.
9. Slijedom svega iznesenog, valjalo je prihvatiti žalbu predlagateljice i temeljem članka 380. točka 3.ZPP-a, u svezi s člankom 99. stavak 2. ZZK, ukinuti rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak te ujedno naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i žalbe predlagateljice, uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.
10. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će o prijedlogu predlagateljice odlučiti imajući u vidu okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem, na način da će otkloniti počinjenu bitnu povredu postupka i donijeti obrazloženu odluku u odnosu na prijedlog o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka te pravilnom primjenom materijalnog prava odlučiti o osnovanosti prijedloga predlagateljice i za svoju odluku dati jasne razloge, polazeći od toga da izvadak iz katastra i rješenje o nasljeđivanju o utvrđenom slijedu predstavljaju isprave koje dokazuju postojanje opravdanog razloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka te u tom smislu ispitati jesu li u odnosu na nekretninu iz prijedloga ispunjene pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku.
U Splitu,29. srpnja 2026.
Sutkinja
Andrea Boras-Ivanišević
