Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Broj: Gž-433/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, i to Marijane Žulj Jakovljević kao predsjednika vijeća, Vesne Vrkić Perak kao suca izvjestitelja i Ane Bosančić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grawe Hrvatska d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 5, OIB: 28406115764, zastupanog po punomoćniku Deanu Ilijevski, odvjetniku u Labinu, protiv tuženika ... "..., iz ..., ..., ..., zastupanog po punomoćniku Massimu Činić, odvjetniku u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćniku Tuliji Zele Janjanin, odvjetnici u Rijeci, radi isplate, a odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo broj: P-907/2021-28 od 9. travnja 2026., na sjednici vijeća od 29. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba tužitelja uvažava se kao osnovana, pa se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo broj: P-907/2021-28 od 9. travnja 2026. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom pod točkom I. odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi: "Tuženik je dužan tužitelju isplatiti iznos od 13.391,04 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 10. srpnja 2019.godine sve do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."

Točkom II. odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom parničnih troškova. Točkom III. naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.000,00 EUR-a u roku od 15 dana.

Točkom IV. odbačen je zahtjev umješača na strani tuženika za naknadom parničnog troška.

2. Tužitelj je po punomoćniku u zakonskom roku podnio žalbu protiv navedene presude zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08. , 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. , 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - nastavno: ZPP).

Predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu, te ukinuti prvostupanjsku presudu i premet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ili podredno preinačiti prvostupanjsku presudu na način da sud usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti. Traži trošak žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tuženik navodi da je žalba tužitelja u cijelosti neosnovana, pa predlaže istu odbiti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati iznos od 13.391,04 kune što sukladno fiksnom tečaju konverzije iznosi 1.777,30 EUR-a sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče od 10. srpnja 2019. do isplate.

6. U postupku pred prvostupanjskim sudom u bitnom je utvrđeno :

- da iz potvrde ... od 3. lipnja 2020. proizlazi da se dana 29. lipnja 2019. oko 5,00 sati na ... (...-...), oko 50 m nakon ..., na ravnom cestovnom potezu dogodio događaj na cesti (nalet na divljač) u kojem je sudjelovala ŽC, kao vozačica osobnog automobila marke i tipa "Toyota XP13M", reg. oznake [registarska oznaka], koje vozilo je bilo osigurano kod tužitelja po polici broj [broj police]-30916924, te da su na tom vozilu nastala oštećenja,

- da se predmetna prometna nezgoda dogodila na cesti na području lovišta tuženika,

- da prema računu broj: 367/01/67 od 26. srpnja 2019. proizlazi da je popravak spomenutog automobila CC iznosio 13.391,04 kuna,

- da iz univerzalnih naloga za plaćanje proizlazi da je tužitelj ŽC dana 10. srpnja 2019., na ime isplate štete, isplatio iznos od 3.300,00 kuna, a dana 1. kolovoza 2019. iznos od 10.091,04 kuna, ili ukupno 13.391,04 kuna, odnosno, sukladno fiksnom tečaju konverzije 1.777,30 EUR-a.

7. U postupku pred prvostupanjskim sudom bile su sporne okolnosti nastanka prometne nezgode, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za nastalu štetu, te visina štete.

8. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev pozivajući se na odredbu članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu („Narodne novine“, broj: 99/18. – nastavno: ZL). Prema mišljenju prvostupanjskog suda sukladno navedenoj zakonskoj odredbi za štetu od divljači koje pretrpe vozila na cestama samo iznimno odgovara lovoovlaštenik (ovdje tuženik) i to samo ako je šteta nastala kao posljedica provođenja lova. Kako tužitelj niti ne tvrdi da je predmetna šteta nastala zbog provođenja lova prvostupanjski sud smatra da ne postoji odgovornost tuženika za nastalu štetu pa da stoga tuženik nije dužan niti isplatiti tužitelju novčani iznos koji je tužitelj isplatio svom osiguraniku.

9. Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud nalazi da je donoseći istu sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju tužitelj sadržajno ukazuje u žalbi, jer sud zbog pogrešno pravnog stava nije naveo razloge o odlučnim činjenicama u odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva, posebno u odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije kao i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, a zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati, a na što osnovano žalbom ukazuje tužitelj.

10. Kako se štetni događaj dogodio 29. lipnja 2019. kao lex specialis primjenjuje se Zakon o lovstvu („Narodne novine“, broj: 99/18.- nastavno ZL).

10.1. Prema odredbi članka 80. stavak 6. ZL-a za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi ili lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

10.2. Međutim, ako je do štete na vozilu došlo naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. - nastavno: ZOO), a sve u smislu odredbe članka 76. stavak 2. ZL-a koja propisuje da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako tim zakonom nije propisano drukčije.

10.3. S obzirom da je divljač koja se kreće na javnoj cesti opasna stvar (kakvo pravno shvaćanje je zauzeo i VSRH u nizu odluka – Rev-166/2024. od 24. rujna 2024., Rev-1057/2014. od 5. prosinca 2017., Rev-2902/2016. od 28. kolovoza 2019.), to u slučaju kada je do štete u lovištu došlo naletom vozila na divljač, a nije se provodio lov, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu odredbi članka 1063. i 1064. ZOO-a, dok se prema odredbama članka 1067. stavak 2. i 3. navedenog Zakona može osloboditi odgovornosti u potpunosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika (ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti) ili djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

11. Prema mišljenju ovoga suda ukoliko je šteta nastala naletom divljači na vozilo na javnoj cesti (kako to tvrdi tužitelj, a i prvostupanjski sud navodi u pobijanoj presudi) radilo bi se o objektivnoj odgovornosti tuženika, a s obzirom da divljač na cesti predstavlja opasnu stvar.

11.1. U vezi s tim pravni stav zauzeo je i Ustavni sud Republike Hrvatske. Naime, Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. odbijen je prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe članka 80. stavak 6. ZL-a.

Ustavni sud obrazlaže:

"Predlagatelj smatra da nije uređen slučaj u kojem dođe do naleta vozila na divljač, ako se ne provodi lov i ako vozač postupa po propisima koji uređuju područje sigurnosti prometa na cestama.

Ustavni sud napominje da iako Zakon o lovstvu ne uređuje u cijelosti tu situaciju, ne može se zahtijevati od zakonodavca da zakonom uredi sve situacije do kojih može doći u svakodnevnom životu, već je na sudskoj praksi da iznađe takva rješenja u sudskim sporovima (do kojih može doći) koja će dati odgovor na tu dilemu predlagatelja na način kojim neće prevaliti svu odgovornost na građane već će odštetnu odgovornost za štete od divljači tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti, odnosno na način kojim će pridonijeti razvoju i očuvanju prirodnog bogatstva i raspodjeli tereta odgovornosti za štetu između države, lovoovlaštenika i vozača."

12. Iz navedenog jasno proizlazi kako odredba članka 80. stavak 6. ZL-a ne derogira odredbe ZOO-a o objektivnoj odgovornosti lovoovlaštenika kao vlasnika opasne stvari, pa se isti može osloboditi odgovornosti samo kako je to propisano odredbama članka 1067. ZOO-a.

13. Slijedom navedenog ovaj sud žalbu tužitelja smatra osnovanom zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka pa je primjenom odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a ukinuo pobijanu presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

14. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari ukinuta je i odluka o troškovima postupka o čemu će prvostupanjski sud ponovno odlučiti u novoj odluci, uključujući i odluku o žalbenom postupku (članak 164. stavak 4. u vezi s člankom 166. stavak 3. ZPP-a).

15. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka uzevši u obzir okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te će raspraviti, a zatim jasno obrazložiti okolnosti nastanka prometne nezgode s obzirom na proturječne navode tužitelja i tuženika, pasivnu legitimaciju tuženika, kao i visinu tužbenog zahtjeva.

Vukovar, 29. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća

Marijana Žulj Jakovljević