REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Sesvete, Industrijska cesta 15

Poslovni broj: P-847/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, po sucu toga suda Lovri Tomičiću, u pravnoj stvari tužiteljice FTČ (ranije FT), OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Jelena Košutić, odvjetnica iz Zagreba, Ulica Milana Amruša 1, protiv 1. tuženice AT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tuženika UT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. tuženice ET, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tuženika KT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Tomislavu Mrazu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Šebalj, Mraz & Šuti j.t.d., Zagreb, Jordanovac 15, radi utvrđenja ništetnosti i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, nakon glavne i javne rasprave zaključene 9. srpnja 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice odvjetničke vježbenice CT, tužiteljice osobno, zamjenika punomoćnika tuženika odvjetnika MT i tuženika osobno, s danom objave 28. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o ustanovljavanju prava služnosti sklopljen 29. siječnja 2020., a ovjeren kod javnog bilježnika Slavice Perić iz Dugog Sela, J. Zorića 21. veljače 2020. broj ovjere: OV-1037/2020 između 4. tuženika KT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] te 1. tuženice AT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2.tuženika UT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tuženice ET, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

II. Nalaže se upis brisanja zemljišnoknjižnog stanja nastalog provedbom Ugovora o ustanovljavanju prava služnosti sklopljen 29. siječnja 2020., a ovjeren kod javnog bilježnika Slavice Perić iz Dugog Sela, J. Zorića 21. veljače 2020. broj ovjere:

OV-1037/2020, a koji upis je pod brojem: Z-2821/2020 proveden kod Zemljišnoknjižnog odjela Sesvete Općinskog suda u Sesvetama te sukladno kojem zemljišnoknjižnom stanju je u korist 1. tuženice AT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2.tuženika UT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tuženice ET, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] uknjiženo pravo osobne služnosti

– plodouživanja.

III. Nalaže se 1. tuženici, 2. tuženiku, 3. tuženici i 4. tuženiku da u roku od 15 (petnaest) dana solidarno naknade tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.136,55 EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 21. srpnja 2025. u bitnome navodi kako je ona vlasnica nekretnine upisane kod Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zk.č.br. 3821, oranica Ulica bedema ljubavi, ukupne površine 864 m2, kojih je 2/4 stekla od 4. tuženika HT i 1. tuženice AT, svakog u ¼ dijela, u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice koji se vodio pred Općinskim sudom u Sesvetama pod poslovni broj R1-61/2023 zaključenjem sudske nagodbe od dana 28. rujna 2023. Ističe kako je preostale 2/4 nekretnine tužiteljica stekla: ¼ dijela nasljeđivanjem iza pokojnog supruga ŽT, preminulog **.**.2020., Rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Milke Čergar kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj O-533/2020 od dana 18. lipnja 2020. i ¼ dijela Ugovorom o darovanju 29. srpnja 2020. koji je zaključila sa sinom OT, a koji je tu ¼ dijela stekao također nasljeđivanjem iza pokojnog ŽT. Nadalje, navodi kako je 4. tuženik KT **.**.2020. s 1.-3. tuženicima sklopio Ugovor o ustanovljavanju prava služnosti na nekretnini opisanoj točkom I. tužbe, na kojem ugovoru je potpis tuženika ovjeren kod javnog bilježnika Slavice Perić iz Dugog Sela, F [adresa] **.**.2020. broj ovjere: OV-1037/2020. Predmetnim ugovorom 4. tuženik je ovlastio 1.-3. tuženike da u svoju korist na naprijed navedenoj nekretnini i to formalno na njegovom suvlasničkom dijelu nekretnine, uknjiže pravo osobne služnosti prava plodouživanja, a koje pravo traje doživotno. Ističe, kako tužiteljica nije bila ugovorna strana spornog ugovora, štoviše, isti je sklopljen bez njenog znanja i suglasnosti te bez suglasnosti njenih pravnih prednika. Navodi kako je odredbom čl. 40. st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) propisano da o poslovima koji se tiču samog redovitog upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova. Odredbom čl. 41. st. 1. ZV-a propisano je da je za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvar, veći popravci, …..osnivanje stvarnih i osobnih služnosti,….) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Odredbom čl. 41. st. 2. ZV-a propisano je da se u sumnji smatra da posao premašuje okvir redovitog upravljanja. Nadalje, navodi kako je odredbom čl. 219. ZV-a propisano da kada je nekretnina u vlasništvu nekolicine suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, samo svi oni suglasno mogu odrediti da se ona optereti služnošću. Nadalje, navodi da s obzirom da je predmetni ugovor o osnivanju prava osobne služnosti sklopio samo 4. tuženik, dakle bez suglasnosti tužiteljice i njenog pravnog prednika OT, kao nasljednika pokojnog ŽT (odnosno bez suglasnosti drugih suvlasnika, a koji su suvlasnicima ½ dijela predmetne nekretnine postali trenutkom otvaranja nasljedstva iza pokojnog ŽT), to je navedeni Ugovor ništetan temeljem članka 322. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18; dalje: ZOO), jer je protivan Ustavu, zakonu i moralu društva. Pri tome tužiteljica ističe kako osnivanje prava služnosti na nekretnini predstavlja posao izvanredne uprave, odnosno posao koji premašuje okvir redovitog upravljanja, a za koji je potrebna suglasnost svih suvlasnika, a koja suglasnost u predmetnom slučaju nije postojala. Nadalje, sve da se radi i o poslu samog redovitog upravljanja, za sklapanje valjanog ugovora je ponovno bilo nužno pribaviti suglasnost tužiteljice i njenih pravnih prednika kao suvlasnika u ½ dijela nekretnina, sve kako bi bio zadovoljen uvjet većine glasova, a što i proizlazi iz citiranih odredbi čl. 40. i 41. ZV-a. Također, a obzirom na odredbu čl. 200. ZV-a, zasnivanje služnosti nije moguće na suvlasničkom dijelu nekretnine u slučaju kada nekretnina nije etažirana, odnosno kada nije određeno s kojim točno dijelom nekretnine je povezan suvlasnički dio pojedinog suvlasnika. Obzirom da predmetna nekretnina nije etažirana, a niti postoji sporazum tužiteljice (niti njenih pravnih prednika) i tuženika o suposjedu nekretnine, a prema kojem bi eventualno bilo određeno da svaki od suvlasnika posjeduje i koristi točno određeni fizički dio nekretnina koji odgovara njegovom suvlasničkom dijelu, to je i iz ovog razloga navedeni ugovor ništetan, a upis u zemljišne knjige temeljem tog ugovora posljedično nezakonit. Tužiteljica zaključno ističe i da je odredbom čl. 219. ZV-a izričito propisano da u slučaju kad je nekretnina u vlasništvu nekolicine suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, a što je ovdje nesporno slučaj još od prije smrti pokojnog ŽT, samo svi oni suglasno mogu odrediti da se ona optereti služnošću, a koja suglasnost je u predmetnom slučaju nepobitno izostala. Da su odnosi između stranaka narušeni te da ne postoji sporazum oko načina korištenja predmetnih nekretnina razvidno je iz činjenice da je tužiteljica nedvojbeno izrazila svoju želju za razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina, a na što su tuženici i pristali te se usuglasili da ista stekne samovlasništvo predmetne nekretnine u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu u bitnome ističu kako u cijelosti osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev te posebno aktivnu legitimaciju tužiteljice. Ukazuju na odredbu čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje: ZPP) u kojoj je propisano kako tužitelj ima pravo podići tužbu za utvrđenje u slučaju kada ima kakav pravni interes za podizanje takve tužbe. Nadalje, navodi kako je postojanje pravnog interesa procesna pretpostavka za isticanje deklaratornog zahtjeva te on mora postojati od trenutka podizanja tužbe sve do zaključenja glavne rasprave. U protivnom, sud je na temelju odredbe čl. 288. st. 2. ZPP-a dužan već na pripremnom ročištu donijeti rješenje o odbacivanju tužbe kada utvrdi da ne postoji pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe. U ovom konkretnom slučaju nije vidljiv pravni interes tužiteljice obzirom da ista u tužbi navodi da je 4. tuženik KT **.**.2020. sa 1.-3. tuženicima sklopio Ugovor o ustanovljavanju prava služnosti na nekretnini opisanoj točkom I. tužbe, kojim Ugovorom je 4. tuženik ovlastio 1. -3. tuženike da u svoju korist na zk.č.br. 3821 k. o. [katastarska općina], i to formalno na njegovom suvlasničkom dijelu nekretnine, uknjiže pravo osobne služnosti prava plodouživanja. Iz iznesenih činjenica ne proizlazi da bi valjanost predmetnog ugovora, odnosno ishod ove parnice, bio od bilo kakvog utjecaja na tužiteljičin pravni položaj obzirom da ista nije ni bila ugovorna strana predmetnog ugovora, pa tužiteljici nedostaje pravni interes za vođenje ovog postupka, a nedostatak pravnog interesa manifestira se time što parnicu lišava njenog temeljnog svojstva – spora između parničnih strana. Prema tome, tuženici smatraju da su u smislu ranije citirane odredbe ispunjenje sve pretpostavke za odbacivanjem ove tužbe prije otvaranja glavne rasprave. Podredno predlažu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Tijekom postupka sud je pregledao izvadak iz BZP-a za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (str. 6 – 10 spisa), izvanraspravni zapisnik Općinskog suda u Sesvetama u predmetu poslovni broj R1-61/2023-5 od 28. rujna 2023. (str. 11 – 13 spisa), Ugovor o ustanovljavanju prava služnosti od 29. siječnja 2020. s ovjerom potpisa od 21. veljače 2020. (str. 14 – 17 spisa), ovom spis priklopljen je ostavinski predmet ovog suda poslovni broj O-533/2020, izvanparnični predmet ovog suda poslovni broj R1-61/2023, zemljišnoknjižni predmet ovog suda poslovni broj Z- 2821/2020, izveden je doka saslušanjem tužiteljice (str. 45 i 46 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 1. tuženice AT (str. 47 i 48 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 2. tuženika UT (str. 48 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 3. tuženice ET (str. 49 i 49 spisa) te je izveden dokaz saslušanjem 4. tuženika KT (str. 49 spisa).

4. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

5. Predmet spora je tužiteljičin zahtjev za utvrđenjem ništetnosti Ugovora o ustanovljavanju prava služnosti sklopljenog 29. siječnja 2020. (dalje: Ugovor) između 4. tuženika sa jedne strane i 1. – 3. tuženika sa druge strane i zahtjev kojim traži brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na temelju prethodno navedenog ugovora.

6. U predmetnom slučaju je najprije sporno pitanje pravnog interesa tužiteljice za podnošenje predmetne tužbe.

7. Tuženici se pogrešno pozivaju na odredbu čl. 187. st. 1. ZPP-a kada osporavaju tužiteljici pravni interes za podnošenje predmetne tužbe. Naime, pravni interes tužiteljice proizlazi iz odredbe čl. 187. st. 2. ZPP-a u kojoj je između ostaloga propisano da se deklaratorna tužba može podići kada je to predviđeno posebnim propisom. Upravo o tome se radi u predmetnom slučaju. Naime, odredbom čl. 327. st. 1. ZOO-a propisano je da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba.

8. Iz prethodno citirane odredbe ZOO-a proizlazi da svaka zainteresirana osoba može tražiti utvrđenje ništetnim ugovora, a tužiteljica je svakako zainteresirana osoba, budući da je ona vlasnica nekretnine na kojoj je na temelju Ugovora za kojeg želi da se isti utvrdi ništetnim upisana osobna služnost plodouživanja u korist 1. – 3. tuženika i to na tadašnjem suvlasničkom dijelu 4. tuženika.

9. Slijedom navedenoga, neosnovan je istaknuti prigovor nedostatka pravnog interesa tužiteljice za podnošenje predmetne tužbe.

10. Posljedično, u ovoj pravnoj stvari potrebno je ispitati je li valjan predmetni Ugovor o ustanovljavanju prava služnosti od 29. siječnja 2020. (dalje: Ugovor).

11. Uvidom u Ugovor (str. 14 – 17 spisa) od 29. siječnja 2020. utvrđeno je da je 4. tuženik tim Ugovorom ustanovio osobnu služnost plodouživanja u korist 1. – 3. tuženika i to na svom suvlasničkom dijelu od ½ predmetne nekretnine.

14. Nadalje, je uvidom u priklopljeni zemljišnoknjižni predmet ovog suda poslovni broj Z-2821/2020 utvrđeno da je rješenjem ovog suda poslovni broj Z- 2821/2020 od 18. svibnja 2020. uknjiženo pravo osobne služnosti – plodouživanja u korist 1. – 3. tuženika na suvlasničkom dijelu 4. tuženika od ½ dijela.

15. Iz prijedloga za upis služnosti u zemljišnu knjigu razvidno je kako istome prileži samo Ugovor, ali istome ne prileži suglasnost ostalih suvlasnika na predmetnoj nekretnini.

16. Između stranaka nije sporno da je drugi suvlasnik na predmetnoj nekretnini bio ŽT, suprug tužiteljice i brat 4. tuženika, koji je preminuo **.**.2020., dakle, prije nego što je predmetni Ugovor ovjeren kod javnog bilježnika.

17. Nije sporno da su nasljednici iza pokojnog ŽT tužiteljica kao njegova supruga i njegov sin OT (isto proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Milke Čergar iz [adresa], poslovni broj O-533/2020 od 18. lipnja 2020., pravomoćno istog dana) i nije sporno da predmetnom Ugovoru ne prileži suglasnost za upis služnosti niti pokojnog ŽT niti njegovih nasljednika.

18. Potrebno je ukazati na odredbu čl. 41. st. 1. ZV-a u kojoj je propisano da je za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika.

19. Nadalje, je potrebno pojasniti kako se osobna služnost može osnovati na suvlasničkom dijelu sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz presude poslovni broj Rev 98/2021-2 od 2. ožujka 2021., ali je za osnivanje iste potrebna suglasnost svih suvlasnika sukladno prethodno citiranoj odredbi čl. 41. st. 1. ZV-a.

20. Radi potpunog razjašnjenja činjeničnog stanja na ročištu za glavnu raspravu 9. srpnja 2026. izveden je dokaz saslušanjem stranaka.

21. Tužiteljica u bitnome je iskazala kako je ona u ostavini iza pokojnog supruga ŽT naslijedila polovinu predmetne nekretnine zajedno sa svojim sinom OT, a on joj je darovao svoj dio tako da je polovica pripala njoj, a druga polovica bila je u vlasništvu 4. tuženika KT, brata njezinog pokojnog supruga. Nije ostala u dobrim odnosima sa 4. tuženikom. Ona se obratila putem odvjetnice 4. tuženiku da se izbriše upisana služnost na predmetnoj nekretnini jer je ista upisana nakon što su ona i 4. tuženik već potpisali da joj on ustupa svoj dio na predmetnoj nekretnini. Dok je njezin pokojni suprug bio živ, on i 4. tuženik nisu podijelili svoju imovinu već je sve bilo upisano po pola.

Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužiteljice u kakvom odnosu je bila sa suprugom ŽT prije njegove smrti, tužiteljica je navela kako su živjeli odvojeno, ali su komunicirali i nije bilo govora o tome da bi se razveli, jer ŽT ne bi nikada napakostio njoj i svom sinu. Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužiteljice je li joj pokojni suprug spominjao da bi njegov brat opteretio predmetnu nekretninu, tužiteljica je odgovorila da nije. Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužiteljice je li od nje ili od njezinog sina tražena suglasnost za osnivanje služnosti, tužiteljica je odgovorila da nije. Na poseban upit zamjenika punomoćnika tuženika na temelju čega ima saznanja o tome da nije bilo dogovora između njenog pokojnog supruga ŽT i njegovog brata KT kada su ona i suprug odvojeno živjeli, tužiteljica je navela da je neovisno o tome što je živjela odvojeno od supruga komunicirala sa njime i on joj je to rekao. Na poseban upit zamjenika punomoćnika tuženika je li konkretno razgovarala sa suprugom o predmetnoj nekretnini, tužiteljica je odgovorila da konkretno nisu već pokojni suprug ne bi nikada oštetio nju i sina OT. Na poseban upit zamjenika punomoćnika tuženika je li njezin pravni prednik OT ikada osporavao predmetnu služnost, tužiteljica je odgovorila kako on nije niti znao da je upisana predmetna služnost .

22. U svom iskazu 1. tuženica AT u bitnome je iskazala kako je njezin suprug ovdje 4. tuženik prije 3 godine imao infarkt i oživljavanje je trajalo 10 minuta, a 6 minuta je mozak bio bez kisika te izgubio sjećanje i trebalo mu je 4 do mjeseci da dođe k sebi. Izgubio je sjećanje na detalje. Kćer, ovdje 3. tuženica, bila je u vrijeme na koje se odnosi predmet spora na studiju u Koprivnici i Varaždinu tako da nema saznanja o predmetu spora. U odnosu na sina, ovdje 2. tuženika, navodi kako je on zaposlen kao medicinski tehničar i radi po cijele dane tako da niti on nema detaljnih saznanja o predmetu spora.

Oni su se prije 13 godina doselili u Sesvetski Kraljevec, a predmetnu nekretninu dobili su u nasljedstvo poslije smrti ujaka, njezin suprug KT i pokojni ŽT. Postojao je dogovor između braće ŽT i KT da predmetna nekretnina odnosno kuća pripadne KT, a ŽT nekretnina u [adresa] u [adresa] iza roditelja, odnosno KT odrekao se svog dijela na toj nekretnini u korist brata ŽT. ŽT pustio im je da u cijelosti koriste predmetnu nekretninu, održavali su i zemlju, radi se o većem komadu zemlje. Do problema je došlo nakon samoubojstva ŽT a do čega je došlo nakon što je tužiteljica napustila njega i sina OT. ŽT je dolazio svakodnevno kod njih, a sin je bio jako potresen da je tužiteljica otišla. ŽT je nakon proživljenih tragedija sa sinom i suprugom završio na psihijatrijskom liječenju u Vrapču. Oni su upisali služnost na predmetnoj nekretnini da tužiteljica ne bi naštetila sinu OT, a to je bilo nakon smrti ŽT, misli da je to bilo samo nekoliko dana nakon smrti ŽT i oni imaju sada to zemljište na korištenje, a ono je u vlasništvu tužiteljice, dakle oni joj nisu ništa oduzeli. Nagodba je sklopljena između tužiteljice i njezinog supruga da njoj pripadne predmetno zemljište. U vrijeme kada je upisana predmetna služnost suvlasnici zemlje bili su tužiteljica, OT i 4. tuženik KT. Ona nije imala koga pitati za odobrenje za upis služnosti budući da je tužiteljica bila nedostupna, odselila je u [adresa] što je kasnije tek saznala i promijenila je prezime, a OT je bio tada nedostupan, a ne znam da li je bio na liječenju.

Na poseban upit zamjenika punomoćnika tuženika jesu li oni sadržaj služnosti izvršavali još za života ŽT i je li bilo kakvih problema, 1.tuženica je navela da jesu. On bi dolazio kod njih na kavu, nije im ništa prigovarao i bio je u dobrim odnosima sa svojim bratom KT. Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužiteljice održavaju li tuženici predmetnu nekretninu, 1. tuženica je navela da održavaju, kose, obrezuju živicu, a malo bi bilo preskupo da postave novu ogradu. Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužiteljice je li zaprimila dopis punomoćnice tužiteljice prije pokretanja predmetnog postupka radi mirnog rješenja spora, 1. tuženica je navela da koliko joj je poznato nije zaprimila dopis. Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužiteljice da li KT stanuje i dalje na adresi UIica [adresa], 1. tuženica je navela kako svi stanuju na toj adresi. Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužiteljice jesu li sa pokojnim ŽT razgovarali o upisu služnosti, 1. tuženica je navela da za života ŽT nije bilo potrebe za upisom služnosti jer im je on dopustio da nesmetano koriste predmetnu zemlju.

23. Iskaz 1. tuženice AT potvrđuje ranije utvrđenje ovog suda kako između stranaka nije sporno da tuženici nisu tražili suglasnost za sklapanje predmetnog Ugovora od tužiteljice i njenog sina OT kao nasljednika iza pokojnog ŽT, koji je preminuo prije ovjere predmetnog Ugovora. Nadalje, iz iskaza proizlazi kako je 4. tuženik KT kasnije sudskom nagodbom u predmetu ovog suda poslovni broj R1-61/2023 (spis je priklopljen na ovaj predmet) prenio svoj suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini od ½ na ovdje tužiteljicu.

24. U svom iskazu 2. tuženik UT izjavio je kako se pridružuje iskazu 1. tuženice, njegove majke i da je ona rekla sve što je potrebno.

Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužiteljice održava li on osobno predmetnu nekretninu, 2. tuženik je odgovorio da ju je održavao dok mu je otac bio bolestan, a i sada po potrebi ju održava kada otac ne može.

25. U svom iskazu 3. tuženica JT izjavila je kako nema saznanja o predmetu spora, budući da u tom razdoblju nije baš bila kod kuće, jer je bila na studiju izvan Zagreba odnosno u Koprivnici i Varaždinu.

Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužitelja kako je došlo do toga da je sklopljen predmetni Ugovor budući da je ona stranka tog Ugovora, 3. tuženica je odgovorila, a nakon što joj je predočen predmetni Ugovor, kako se u magli sjeća tog Ugovora, to je bilo teško razdoblje u životu. Potpisala je taj Ugovor zbog OT. Na daljnji poseban upit tko od obitelji održava predmetnu nekretninu, 3. tuženica je odgovorila da otac kada je bio sposoban kosi zemljište i reže živicu, a kada on ne može onda to radi brat, a ona i majka znaju sudjelovati primjerice skupljaju lišće, a i majka zna pokositi. Na daljnji poseban upit zna li je li bila tražena suglasnost od tužiteljice i OT, 3. tuženica je odgovorila kako o tome nema saznanja.

26. U svom iskazu 4. tuženik KT izjavio je kako se zbog infarkta kojeg je imao prije tri godine ne sjeća 90% događaja iz vremena na koje se odnosi predmet spora. Nešto u daljini se sjeća da bi ugovorom bila osnovana služnost u korist 1., 2. i 3. tuženika.

Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužiteljice sjeća li se da li je tražio suglasnost za upis služnosti od tužiteljice i OT, 4. tuženik je odgovorio kako se toga ne sjeća. Na daljnji poseban upit sjeća li se da bi sa bratom ŽT razgovarao o osnivanju služnosti, 4. tuženik je odgovorio kako se ne sjeća, a njegova supruga je imala više doticaja sa njime odnosno on se više njoj povjeravao nego njemu. Na daljnji poseban upit održava li predmetno zemljište, 4. Tuženik je odgovorio kako održava kada može, a 99% ga održava sin.

27. Ovaj sud ocjenjuje kako sve odlučne okolnosti proizlaze iz iskaza 1. tuženice AT, dok su iskazi 1., 2. i 3. tuženika suglasni sa iskazom 1. tuženice.

28. Slijedom navedenoga, iz provedenog postupka proizlazi kako tuženici kod osnivanja predmetne osobne služnosti – plodouživanja na predmetnoj nekretnini, odnosno na suvlasničkom dijelu tadašnjeg suvlasnika 4. tuženika KT nisu tražili suglasnost za osnivanje te služnosti od tužiteljice i njezinog sina OT, kao nasljednika pokojnog ŽT, koji je već bio preminuo u trenutku ovjere predmetnog Ugovora i podnošenja istog na provedbu u zemljišnoknjižni odjel naslovnog suda.

29. Posljedično, predmetni Ugovor protivan je izričitoj odredbi čl. 41. st. 1. ZV- a kojoj je propisano da je za osnivanje služnosti na nekretnini potrebna suglasnost svih suvlasnika.

30. Iako je predmetna osobna služnost plodouživanja osnovana samo na suvlasničkom dijelu od ½ tadašnjeg suvlasnika, ovdje 4. tuženika KT i za osnivanje služnosti na suvlasničkom dijelu bila je potrebna suglasnost svih suvlasnika, sukladno prethodno citiranoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske (poslovni broj Rev 98 2021-2).

31. Posljedično, u pravu je tužiteljica kada navodi da je predmetni Ugovor ništetan na temelju odredbe čl. 322. st. 1. ZOO-a u kojoj je propisano da je Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

32. U predmetnom slučaju Ugovor o ustanovljavanju prava služnosti na predmetnoj nekretnini od 29. siječnja 2020., sa ovjerom od 21. veljače 2020. protivan je izričitoj zakonskoj odredbi čl. 41. st. 1. ZV-a, odnosno protivan je prisilnim propisima te je kao takav ništetan i on ex tunc ne proizvodi učinke.

33. Posljedično, prihvaćen je predmetni tužbeni zahtjev za utvrđenjem ništetnosti Ugovora i za nalaganjem zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da izvrši brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog provedbom predmetnog Ugovora (točka I. i II. izreke presude).

34. S obzirom na to da je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovom sporu u smislu odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, a u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a ima pravo na naknadu troškova sastava tužbe od 21. srpnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr. 7. t. 1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23., dalje: OT), sastava obrazloženog podneska od 29. listopada 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT-a), zastupanja na pripremnom ročištu 24. travnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) i zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 9. srpnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a). Dakle, tužiteljica ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 800,00 EUR pa kada se tome doda PDV po stopi od 25% tužiteljica ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.000,00 EUR. Tužiteljica ima pravo i na naknadu troška plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 EUR i sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 110,00 EUR. Dakle, tužiteljica ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u sveukupnom iznosu od 1.136,55 EUR (točka II. izreke presude).

35. Ovaj sud nije smatrao potrebnim u izreci presude odlučivati o zahtjevu za naknadu troškova tuženika, budući da je u cijelosti prihvaćen predmetni tužbeni zahtjev pa je isti bespredmetan.

U Sesvetama 28. srpnja 2026.

Sudac

Lovro Tomičić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku 15 dana od ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

- tužiteljici po odvjetnici Jeleni Košutić uz nalog za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 110,00 EUR

- 1., 2., 3. i 4. tuženicima po odvjetniku Tomislavu Mrazu