REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 78 Pn-991/2025-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda dr.sc. Ljiljani Matuško Antonić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika GROUPAMA BIZTOSÍTÓ ZÁRTKÖRŰEN MŰKÖDŐ RÉSZVÉNYTÁRSASÁG iz Mađarske, Budimpešta, Erzsébet Királyné útja 1C, OIB: 56722567504 - Groupama osiguranje d.d. - Podružnica Hrvatska iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 284, zastupan punomoćniku Krešimiru Ćurkoviću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug d.o.o. iz Zagreba, Maksimirska 25, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 07. srpnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja Josipa Savića, odvjetnika i punomoćnika tuženika Krešimira Ćurkovića, odvjetnika, dana 28. srpnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku GROUPAMA BIZTOSÍTÓ ZÁRTKÖRŰEN MŰKÖDŐ RÉSZVÉNYTÁRSASÁG iz Mađarske, Budimpešta, Erzsébet Királyné útja 1C, OIB: 56722567504 - Groupama osiguranje d.d. - Podružnica Hrvatska iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 284, isplatiti tužitelju OČ, iz [adresa], daljnji iznos s osnova neimovinske i imovinske štete u visini od 1.984,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 13. lipnja 2024. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj zahtjeva isplatu iznosa od 616,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 13. lipnja 2024. godine do isplate, kao prekomjerno zatraženim iznosom.

III. Nalaže se tuženiku GROUPAMA BIZTOSÍTÓ ZÁRTKÖRŰEN MŰKÖDŐ RÉSZVÉNYTÁRSASÁG iz Mađarske, Budimpešta, Erzsébet Királyné útja 1C, OIB: 56722567504 - Groupama osiguranje d.d. - Podružnica Hrvatska iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 284, naknaditi tužitelju ZČ, iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 1.275,11 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 28. srpnja 2026. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se objektivna preinaka tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je dana 05. siječnja 2024. godine došlo do prometne nezgode u Zagrebu, a koju prometnu nezgodu je prouzrokovao vozač vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika, a u kojoj prometnoj nezgodi je tužitelj zadobio tjelesne ozljede. Navodi da mu je odmah nakon prometne nezgode pružena liječnička pomoć u nadležnoj ustanovi, liječen je prema pravilima struke. Ističe da se obratio tuženiku odštetnim zahtjevom dana 13.06.2024. godine nakon čega mu je tuženik isplatio iznos od 2.400,00 EUR, no isti iznos ne predstavlja pravičnu novčanu naknadu štete. Tužitelj zahtjeva daljnju naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje i imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 1.000,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 13. lipnja 2024. godine do isplate. Tužitelj predlaže usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer je pasivno legitimirano društvo Groupama osiguranje d.d - Podružnica Hrvatska, Zagreb, a radi ekonomičnosti postupka ne protivi se subjektivnoj preinaci tužbe. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva jer je tužitelj zadobio u prometnoj nezgodi laku tjelesnu ozljedu, pa je isplatom iznosa od 2.400,00 EUR ispunio svoju obvezu u mirnom postupku prema tužitelju. Tuženik osporava tijek zatezne kamate navodeći da zatezna kamata na neimovinsku i imovinsku štetu teče od dana presuđenja. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju za tužitelja i zdravstveni karton tužitelja (list 6-16, list 37-80 spisa), Odštetni zahtjev od 07.06.2024.g. i dopis tuženika (list 19-21 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku Vesni Šerić, kojeg vještaka je sud dopunski saslušao.

Ocjenom provedenih dokaza kako svakog zasebno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine broj " 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 153/23, 146/25, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

4. Tužitelj podneskom od 30.06.2025.g. subjektivno je preinačio tužbu, a kojoj preinaci se tuženik ne protivi. Tužitelj naznačio je tuženika GROUPAMA BIZTOSÍTÓ

ZÁRTKÖRŰEN MŰKÖDŐ RÉSZVÉNYTÁRSASÁG iz Mađarske, Budimpešta, Erzsébet Királyné útja 1C, OIB: 56722567504 - Groupama osiguranje d.d. - Podružnica Hrvatska iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 284. Sud je dopustio subjektivnu preinaku tužbe rješenjem poslovni broj Pn-991/2025-7 od 26. siječnja 2026. godine.

Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, odgovornost tuženika niti pasivna legitimacija tuženika.

Sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa u visini od 2.4000,00 EUR, sporan je tijek zateznih kamata na utuženi iznos.

5. Tužitelj osporava tijekom postupka navode iz odgovora na tužbu sadržajno kao u podnesku od 30.06.2025.g. (list 28-30 spisa). Tuženik ostaje kod činejničnih navoda iz odgovora na tužbu.

6. Sud je na okolnost utvrđivanja osnova i visine neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje i imovinske štete izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem.

Vještak dr. Vesna Šerić u nalazu i mišljenju od 26. svibnja 2026. godine (list 85-90 spisa) navodi da je tužitelj u prometnoj nezgodi zadobio istegnuće vratne musculature, i trzajnu ozljedu vrata, na dan prometne nezgode pregledan je u KB Sveti Duh, u Zagrebu, kod pregleda se opisuje bol u vratu i između lopatica. Tužitelj je liječen prema pravilima liječničke struke. Vještak navodi u mišljenju da kod tužitelja zaostaju trajne posljedice u visini od 5% u kojem omjeru će morati ulagati pojačane napore. Nadalje navodi da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta koji su trajali jedan (1) dan, srednjeg intenziteta sedam (7) dana, manjeg intenziteta oko dva (2) mjeseca, tužitelj je trpio primarni strah koji je trajao kratkotrajno i intenzivno i trajao je samo koliko i sam događaj, sekundarni strah trpio je jakog intenziteta u trajanju od tri (3) dana, srednjeg intenziteta petnaest (15) dana, manjeg intenziteta šest (6) tjedana i kasni strah je trajao oko dva (2) mjeseca. Tužitelj je trebao tuđu pomoć kroz dva (2) tjedna dnevno tri (3) sata, potom kroz tri (3) tjedna kroz dva (2) sata dnevno te još mjesec dana po jedan (1) sat dnevno.

Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio, jer je dano na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tužitelj nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Tuženik ističe primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka u dijelu ocjene trajnog smanjenja životne aktivnosti.

7. Sud je dopunski saslušao vještaka dr. Vesnu Šerić na primjedbe tuženika. U dopunskom očitovanju vještak dr. Vesna Šerić otklanja primjedbe tuženika navodeći da je kod tužitelja učinjena dijagnostička obrada po algoritmu za trzajnu ozljedu vratne kralježnice, a koja se sastojala od FSVK, EKA, i MR vratne kralježnice. Neosporno je da u nalazu i mišljenju navodi se da je sačinila uvid u zdravstveni karton tužitelja i da je isti ukazao na promjene kralježnice u LS segmentu i da je posljedično isti operiran 2025. kada je učinjena iterlamintonomija L4, L5 segmenta. U FSVK je opisana dorzopozicija C3 na C4 za 2 mm i C4 na C5 za 1 mm što upućuje da je tužitelj zadobio trzajnu ozljedu vratne kralježnice, a kasnije učinjena MR vratne kralježnice upućuje i na već opisane prethodno degenerativne promjene. Ističe da je ozljeda u ovom slučaju vratne kralježnice jasno izražena na prethodno već promijenjenom terenu, a kao što su opisane navedene DG promjene s tim da u nalazu i mišljenju navodi kako su posljedice istog SŽA za 5% jer kao što je navedeno nije isto kada se ozljeda dogodi na prethodno zdravoj kralježnici. Sukladno navedenom su i ocjene straha i boli primjereno ocjenjene kao i tuđa pomoć ali ne i njega. Vještak nadalje navodi da skolioza bitno ne utječe na samu ozljedu.

Ovakvim dopunskim očitovanjem po mišljenju suda otklonjene su sve primjedbe tuženika.

8. Tužitelj nakon dostavljenog nalaza i mišljenja dr. Vesne Šerić usklađuje tužbeni zahtjev podneskom od 06. srpnja 2026. godine (list 110-111 spisa) te zahtjeva daljnju isplatu štete s osnova neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i s osnova imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu u visini iznosa od 5.000,00 EUR umanjeno za nesporno plaćeni iznos u visini od 2.400,00 EUR tako da tužitelj zahtjeva daljnju isplatu s osnova neimovinske i imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu u visini iznos od 2.600,00 EUR sve sa zateznom kamatom tekućom od 13. lipnja 2024. godine (dan podnošenja odštetnog zahtjeva) do isplate.

Tuženik se protivi preinaci tužbenog zahtjeva, osporava tijek zatezne kamate (podnesak tuženika od 06. srpnja 2026. godine - list 108-109 spisa).

9. Odredbom čl. 19. st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 155/25, dalje: ZOO) je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, dok je u st. 2. čl. 19. ZOO-a pojašnjeno pravo osobnosti na način da je pored ostaloga pod tim utvrđeno i pravo na tjelesno i duševno zdravlje. Sud je uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, posebno trajanje i intenzitet fizičkih boli i straha, te zaostalih trajnih posljedica, a kako je to utvrdio vještak u nalazu i mišljenju, ocijenio da tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje. Zakon o obveznim odnosima u odredbi čl. 1100. st. 1. propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Također, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2. ZOO).

10. Analizirajući nalaz i mišljenje vještaka dr. Vesne Šerić sud je ocijenio da je taj nalaz stručan, obrazložen, te izrađen na temelju priležeće medicinske dokumentacije pa ga je kao takvog u cijelosti prihvatio. Sud je utvrdio da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta koji su trajali jedan (1) dan, srednjeg intenziteta sedam (7) dana, manjeg intenziteta oko dva (2) mjeseca, tužitelj je trpio primarni strah koji je trajao kratkotrajno i intenzivno i trajao je samo koliko i sam događaj, sekundarni strah trpio je jakog intenziteta u trajanju od tri (3) dana, srednjeg intenziteta petnaest (15) dana, manjeg intenziteta šest (6) tjedana i kasni strah je trajao oko dva (2) mjeseca. Kod tužitelja zaostaju trajne posljedice u visini od 5% u kojem omjeru će morati ulagati pojačane napore.

S obzirom na ovako prihvaćeni nalaz i mišljenje medicinskog vještaka sud je utvrdio da je kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti iz čl. 19. ZOO-a jer je oštećeno njegovo tjelesno odnosno duševno zdravlje u vidu tjelesnih ozljeda.

11. Sud bi tužitelju zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje dosudio iznos u visini od 3.700,00 EUR imajući u vidu kriterije pretrpljenih fizičkih bolova i pretrpljenog straha, te smanjenje životnih aktivnosti koje je utvrđeno u omjeru od 5%. Sud je imao u vidu tijek liječenja tužitelja te njegovu životnu dob (rođen 1978.g.), da će tužitelj trebati ulagati pojačane napore prilikom obavljanja svakodnevnih poslova.

12. Tužitelj je trebao tuđu pomoć i njega kroz dva (2) tjedna dnevno tri (3) sata, potom kroz tri (3) tjedna kroz dva (2) sata dnevno te još mjesec dana po jedan (1) sat dnevno za obavljanje težih kućanskih poslova, za nabavku i pripremu hrane i slično, ukupno je tužitelju bilo potrebno 114 sati tuđe nestručne pomoći. Tužitelju bi sud dosudio ukupan iznos u visini od 684,00 EUR (114 sati x 6,00 EUR = 684,00 EUR). Cijeneći opseg utvrđene tuđe pomoći kao i cijenu satnice takve pomoći na slobodnom tržištu, sud je temeljem čl. 223 ZPP-a utvrdio da je cijena sata pružanja takve pomoći iznos od 6,00 EUR.

Time bi sud dosudio tužitelju s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje i s osnova imovinske štete za pruženu tuđu pomoć ukupan iznos u visini od 4.384,00 EUR.

13. Između stranaka nije sporno da je tuženik platio tužitelju nesporni iznos štete u visini od 2.400,00 EUR. Kako bi sud tužitelju dosudio ukupan iznos u visini od 3.700,00 EUR s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje, te s osnova imovinske štete za prženu tuđu pomoć iznos u visini od 684,00 EUR, ukupno 4.384,00 EUR, a tuženik je isplatio tužitelju iznos u visini od 2.400,00 EUR to bi sud dosudio tužitelju daljnji iznos s osnova neimovinske i imovinske štete u visini od 1.984,00 EUR sve sa zateznom kamatom tekućom od dana 13. lipnja 2024. godine.

14. Tuženik se protivi preinaci tužbenog zahtjeva povećanjem. Iz stanja spisa proizlazi kako je tužitelj podneskom od 06. srpnja 2026. godine, dakle nakon zaključenja prethodnog postupka, povisio tužbeni zahtjev. Odredbom članka 190. stavka 1. ZPP- a, propisano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, dok je stavkom 2. propisano da nakon dostave tužbe tuženiku, za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Nadalje, odredbom članka 191. stavka 1. ZPP-a, propisano je da je preinaka tužbe promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći.

Sud je dopustio preinaku tužbenog zahtjeva povišenjem istoga. Prema stajalištu ovog suda u ovoj konkretnoj pravnoj stvari nedopuštanjem povišenja tužbenog zahtjeva tužitelju se nameće ograničenje prava na pristup sudu i pravično suđenje zajamčenom odredbom čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99-pročišćeni tekst, 8/99 – ispr., 14/02 i 1/06; dalje Konvencija). Naime u svakom pojedinom slučaju primjenom testa razmjernosti potrebno je ispitati je li takvim ograničenjem narušena sama bit toga prava, odnosno dolazi li do povrede prava na pristup sudu. Tako u situaciji kada tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ne raspolaže svim odlučnim činjenicama potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva, kao u ovom slučaju za naknadu štete, s obzirom da je objektivno postavljanje tužbenog zahtjeva radi naknade neimovinske štete bez prethodnog vještačenja realno nemoguće, budući da je teško procijeniti visinu neimovinske štete koja bi pripadala tužitelju, već je u pravilu potrebno provesti medicinsko vještačenje i tek je tada moguće saznati sve odlučne činjenice vezane za visinu nastale štete koju tuženik osporava, nedopuštanje usklađenja tužbenog zahtjeva koje je uslijedilo odmah nakon provedenog vještačenja nije razmjerno legitimnom cilju iz odredbe čl. 190. st. 1. ZPP-a i rezultira povredom prava na pristup sudu. To iz razloga jer je legitimni cilj zabrane preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka onemogućavanje zlouporabe procesnih prava u cilju ubrzanja parničnog postupka, a povišenje tužbenog zahtjeva za naknadu štete odmah nakon provedenog vještačenja, koje je utemeljeno na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, nije od utjecaja na dužinu trajanja postupka. Sud je imao u vidu da je tuženik u mirnom postupku odbio naknaditi tužitelju cjelokupnu štetu, te je tijekom ovog postupka osporio tužbeni zahtjev. Tužitelj povišenjem tužbenog zahtjeva nakon provedenog medicinskog vještačenja nije promijenio identitet spora niti iznosi nove činjenice. Slijedom navedenog sud je dopustio preinaku tužbenog zahtjeva povišenjem istoga kao u izreci ovog rješenja.

15. Tužitelj je zahtijevao zateznu kamatu na utuženi iznos tekuću od dana 13. lipnja 2024. godine (dan podnošenja odštetnog zahtjeva).

Tuženik osporava tijek zatezne kamate na utuženu neimovinsku i imovinsku štetu, ističe da tužitelj bi pripadala naknada štete od dana presuđenja kada sud i utvrdi visinu štete.

Prema stajalištu ovog suda tužitelju pripada zatezna kamata tekuća od podnošenja odštetnog zahtjeva tj. dana 13. lipnja 2024. godine, sve sukladno čl. 1103. ZOO-a. Tuženiku je u ovoj pravnoj stvari dostavljena medicinska dokumentacija tužitelja koja je sačinjena prije podnošenja tužbe pa je tuženik mogao utvrditi opseg štete u mirnom postupku. Po mišljenju ovog suda tuženik je dakle mogao utvrditi visinu štete dostavom odštetnog zahtjeva (čl.1103. ZOO-a) to je sud dosudio tužitelju zateznu kamatu tekuću na dosuđeni iznos od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, broj: 151/2015.) propisano da oštećena osoba ima pravo na isplatu kamata u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, pa osiguratelj koji nije tada isplatio naknadu neimovinske štete ne može se osloboditi plaćanja zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

16. Slijedom navedenog sud je dosudio tužiteljici zateznu kamatu na neimovinsku i imovinsku štetu u ukupnom iznosu od u visini od 1.984,00 EUR sve sa zateznom kamatom tekućom od dana 13. lipnja 2024. godine sve kao pod točkom I. izreke presude. Kako je tužitelj zahtijevao daljnju isplatu štete u visini od 2.600,00 EUR to je sud odbio tužitelja za iznos u visini od 616,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 13. lipnja 2024. godine do isplate kao pod točkom II. izreke presude.

Stopa zatezne kamate na dosuđeni iznos utvrđena je do 31. srpnja 2015. sukladno odredbi čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05), a u smislu čl. 1165. ZOO/05, a od 1. kolovoza 2015. temelji se na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.) i čl. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22 i 155/23) i čl. 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/2022).

17. Sud je primjenom odredbe čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92.,112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., i 70/19. – dalje: ZPP) najprije utvrdio da je tužitelj prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu uspio u postotku u odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva od 100% te u odnosu na visinu od 76,30%, ukupno 176,30% (100%+76,30%=176,30%/2=88,15%). Daljnjom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a sud je od postotka u kojem je tužitelj uspio u sporu oduzeo postotak u kojem je tuženik uspio u sporu, a to je 23,70% te na taj način utvrdio ukupan uspjeh tužitelja u parnici od 64,45% (88,15%-23,70%=64,45%).

Sud je priznao trošak tužitelju za sastav odštetnog zahtjeva od 13.06.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR, sastav tužbe od 14.05.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.7. točka 1. OT-a), sastav podneska od 30.06.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 07.07.2026.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), sastav podneska od 06.07.2026.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR (Tbr.9. točka 3. OT-a), ukupno 1.100,00 EUR, te je priznat trošak poreza u iznosu od 275,00 EUR, ukupno 1.375,00 EUR, a razmjerno uspjehu u parnici (64,45%) priznat je trošak 886,18 EUR, priznat je trošak vještačenja u iznosu od 300,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 EUR, trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 69,02 EUR, ukupno 1.275,11 EUR.

Tužitelju nije priznat trošak pristupa na ročište dana 07.07.2026.g. u iznosu od 200,00 EUR budući je tužitelj tražio trošak dva puta za isto ročište.

Odluka o zateznim kamatama na parnične troškove od presuđenja do isplate, prema čl.151.st.4. ZID ZPP-a (Narodne novine broj 80/22).

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 28. srpnja 2026. godine

Sudac:

dr.sc. Ljiljana Matuško Antonić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika