REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Av. Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-3364/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničara Ozane Tomić, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljene OR, radi djela prekršaja iz čl. 32.st.1. kažnjiv po čl. 32.st.4.,čl.12.st.4. kažnjiv po čl. 12.st.8., čl. 163.st.1. kažnjiv po čl. 163.st.8., čl. 216.st.1. kažnjiv po čl. 216.st.3.,čl.236.st.1.kažnjiv po čl. 236.st.7. i čl.282.st.1.kažnjiv po čl. 282.st.9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24) povodom optužnog prijedloga PUZ-a, I Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211- 07/26-5/5366, URBROJ: 511-19-44-26-1 od 3.3.2026., temeljem članka 221. i 222. Prekršajnog zakona, nakon ispitivanja okrivljene u žurnom prekršajnom postupku, dana 28. srpnja 2026. objavio je i temeljem čl.179.st.1.,2. i 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o  j e

Okrivljena ĐR, OIB [osobni identifikacijski broj], kći O i Đ, djevojački Ć, rođena **.**.2001. u [adresa], s adresom stanovanja u [adresa], državljanka RH, OŠ, po zanimanju konobarica, zaposlena cafe bar Cezar, s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.300 e, neudana, bez djece, prekršajno osuđivana, vodi se drugi prekršajni postupak

I Temeljem članka 183. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakon

kriva je

1. što je 2. ožujka 2026. u 22:51 sati u Zagrebu upravljala je osobnim automobilom marke Opel, registarskih [registarska oznaka], krećući se Čulinečkom cestom u smjeru juga te se oglušila na naredbu da zaustavi vozilo uz desni rub kolnika kod raskrižja Čulinečke ceste ulice III. Struge koja joj je dana od strane djelatnika mobilne jedinice prometne policije ĆR (službena značka: 37849) prilikom pretjecanja vozila sa upaljenim svjetlosnim i zvučnim signalima na vozilu te jasnom i nedvosmislenom palicom na kojoj piše STOP POLICIJA,

dakle, nije postupila po zahtjevu izraženom pomoću znaka ili po naredbi policijskog službenika

čime je počinila prekršaj opisan u članku 32. stavka 1. i kažnjiv po članku 32. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

2. što je istom prilikom kao pod točkom I izreke, izvršila polukružno okretanje vozilom preko uzdužne pune linije te nastavila vožnju Čulinečkom ulicom u smjeru sjevera, a potom zaustavila vozilo na makadamski put uz Čulinečku ulicu, dakle, kao sudionik u prometu nije se držala ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova.

čime je počinila prekršaj opisan u članku 12. stavka 4. i kažnjiv po članku 12. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

3. što istom prilikom kao pod točkom I izreke, tijekom vožnje nije bila vezana sigurnosnim pojasom koje je ugrađeno u vozilo, odnosno na način koje je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa.

čime je počinila prekršaj opisan u članku 163. stavka 1. i kažnjiv po članku 163.stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

4. što je istom prilikom kao pod točkom I izreke, za zahtjev policijskog službenika, zbog sumnje da upravlja vozilom pod utjecajem opojnih droga, odbila ponuđeno preliminarno testiranje na droge ili lijekove u organizmu što je ista odbio, kao i stručni liječnički pregled.

dakle, na zahtjev policijskog službenika odbila se podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja (alkometar i dr.) radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, te odlasku u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanje urina ili na liječnički pregled.

čime je počinila prekršaj opisan u članku 282. stavka 1. i kažnjiv po članku 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

pa joj se temeljem citiranih propisa utvrđuje:

za djelo pod točkom I izreke novčana kazna u iznosu od 390,00 (tristo devedeset) eura za djelo pod točkom II izreke novčana kazna u iznosu od 60,00 (šezdeset) eura za djelo pod točkom III izreke novčana kazna u iznosu od 130,00 (sto trideset) eura za djelo pod točkom IV izreke novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisuću tristo dvadeset) eura

Temeljem članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona okrivljenici se

izriče

Jedinstvena novčana kazna u iznosu od 1.900,00 (tisuću devetsto) eura

Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljenici se uračunava vrijeme za koje je bila lišena slobode i to vrijeme uhićenja od 2. ožujka 2026. u 23:00 sati do 3. ožujka 2026. u 13:00 sati, kada je rješenjem ovog suda puštena na slobodu kao 79,64 € (sedamdeset devet eura šezdeset četiri centa) novčane kazne tako da se izjednačavaju 2 (dva) dana lišenja slobode u vezi prekršaja sa 79,64 € (sedamdeset devet eura šezdeset četiri centa) novčane kazne, pa okrivljenica ima za platiti 1.820,36 € (tisuću osamsto dvadeset eura trideset šest centa) novčane kazne.

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 4 (četiri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude. Temeljem čl.152.st.3. i čl. 183.st.2. PZ-a, ukoliko okrivljenica u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. U protivnom postupit će se prema odredbi čl.34. Prekršajnog zakona.

II Temeljem članka 182. točka 1. prekršajnog zakona okrivljenica ĐR

oslobađa se optužbe

da bi 2. ožujka 2026. u 22:51 sati u Zagrebu, upravljala vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] krećući se Čulinečkom cestom u smjeru juga , a za koje vozilo bi izvršenim vizualnim pregledom vozila bila utvrđena tehnička neispravnost - karoserijska oštećenja na stražnjem lijevom bočnom dijelu, a što bi posebnim pravilnikom o tehničkim pregledima vozila na cesti bilo okarakterizirano kao veći nedostatak,

čime bi počinila prekršaj opisan u članku 236. stavka 1. i kažnjiv po članku 236.stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

III Temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona

oslobađa se optužbe

da bi 2. ožujka 2026. u 22:51 sati u Zagrebu, upravljala vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] krećući se Čulinečkom cestom u smjeru juga upravljala prije stjecanja prava na upravljanje, odnosno bez položenog vozačkog ispita čime bi počinila prekršaj opisan u članku 216. stavka 1. točka 3. i kažnjiv po članku 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

IV Odbija se prijedlog tužitelja za primjenom zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije.

V Temeljem čl.139.st.3. PZ-a u svezi čl.138.st.2.toč.3a PZ-a, okrivljena je dužna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 90,00 (sedamdeset) eura u roku od 4 (četiri) mjeseca po pravomoćnosti presude putem priložene uplatnice. U protivnom postupit će se sukladno čl.152.PZ-a.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, I Postaja prometne policije Zagreb, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljene radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljena je u svojoj obrani iskazala da je točno da je dana 2. ožujka 2026. u 22,51 sat u Zagrebu, upravljala vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] krećući se Čulinečkom cestom u smjeru juga i u jednom trenutku uočila je zatamnjeno vozilo iz kojeg su joj svjetlosnim signalima pokušavali dati znak da stane, no vozili su se paralelno uz prijatelja koji se kretao iza nje, nakon čega su se tako nastavili voziti pretječući njen auto, pa je skoro došlo i do frontalnog sudara sa vozilom iz suprotnog smjera. Ona se uspaničila i nije odmah stala, jer nije bila sigurna da je to prava policija jer se na tom području svašta događa. Na kraju se zaustavila na jednom makadamskom putu gdje je skrenula, iako ne zna da bi prešla preko pune linije, jer na tom dijelu nije jasna signalizacija, a ranije je isto tako jedno vozilo bilo zaustavljeno i zapaljeno. Što se tiče navoda da nije bila vezana, to je točno, ali što se tiče navoda da bi vozilo bilo tehnički jače neispravno, ne slaže se sa time , jer se radi o manjem oštećenju lijevog bočnog dijela karoserije, a ne o dijelu vozila koje je odlučujuće za sigurno upravljanje. U odnosu na navod da nema položen vozački, napominje da je vozački položila u rujnu 2025., ali ne može dobiti vozačku dozvolu jer ima dugove prema državi. Istina je da su joj policijski službenici ponudili preliminarno testiranje na prisutnost opojnih droga na što je pristala, ali oni su rekli da mora na vađenje krvi i urina, odnosno liječnički pregled, na što je isto pristala, no tamo su joj samo pregledali vitalne funkcije, a nitko joj nije vadio krv i urin, radi utvrđivanja prisutnosti opojnih droga i lijekova. Okrivljenica je dalje navela da je pretpostavila da im je bila sumnjiva jer je bila zbunjena. Na upit što je okrivljenicu potaknulo da kasnije ipak stane policijskom vozilu, ista je iskazala da kada ju je prošao prvi val panike, zaključila je da je tako pametnije. Na upit kakva je rasvjeta na tom dijelu gdje se zaustavila, iskazala je da rasvjete ima, ali je dosta slaba. Iza nje se vozio njen prijatelj koji ju prethodno vozio kod mehaničara po auto, pa su je tako policijski službenici zaustavili nakon cca kilometar i pol prije kuće. Svjesna je da ne smije voziti dok ne dođe do vozačke , ali auto joj je doista neophodan.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u optužni prijedlog, izvješće o počinjenom prekršaju, pisanu obavijest, izvješće o uhićenju, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu serijski broj [serijski broj], obrazac medicinske dokumentacije Nastavnog zavoda i potvrda Odjela za prekršajnu evidenciju, dopis HAK-a iz kojeg proizlazi da je okrivljenica položila vozački ispit za upravljanje vozilom B kategorije 2. rujna 2025. te je saslušao svjedoka djelatnika policije VR i KR koji su utvrdili prekršaje.

4. Iz izvješća o uhićenju utvrđeno je da je okrivljenica bila uhićena po djelatnicima MUP-a, Uprave za javni red i sigurnost, Mobilne jedinice prometne policije 2. ožujka 2026. u 23:00 sata.

5. Iz zapisnika o ispitivanu prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu utvrđeno je da je okrivljenica policijskim službenicima tijekom postupanja navela da je konzumirala marihuanu prije sedam dana te da je upoznata s uputama o načinu uporabe uređaja i postupkom ispitivanja kao i da odbijanjem čini prekršaja iz čl. 282. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pri čemu je odbila ispitivanje, a koji zapisnik je vlastoručno potpisala.

6. Iz PE za okrivljenicu je utvrđeno da je ista u više navrata pravomoćno prekršajno kažnjavana zbog različitih vrsta prekršaja.

7. Svjedok VR djelatnik policije na raspravi kod ovog suda, iskazao je da se dobro sjeća postupanja koje je imao 2.ožujka 2026. u 22,51 sat prema okrivljenici TR. Tom prilikom je radio sa kolegom JR koji je upravljao službenim vozilom, a on je bio na suvozačevom mjestu. Kretali su se Čulinečkom cestom, a okrivljena je bila u koloni, jer je iza nje bilo još jedno vozilo kojim je upravljao njezin prijatelj. Po registarskim oznakama vozila kojim je upravljala TR utvrdili su da vlasnica vozila ima položen vozački ispit, no prema slici vozača koji je kasnije i legitimiran, tj. TR, ista nema položen vozački ispit, što su kasnije utvrdili prilikom postupanja. Međutim, napomenuo je da zbog sumnje da vozač nema položen vozački ispit, izvršili su pretjecanje njezinog vozila, pri čemu joj je jasno dao znak "STOP" palicom da skrene u ulicu III. Struge, jer se tamo nalazi ugibalište. Kada su stali, vidjeli su da njezinog vozila nema što je značilo da nije postupila po njihovim znakovima, već je bilo samo vozilo marke „Opel corsa“. Iz tog razloga vratili su se prema Čulinečkoj kako bi vidjeli gdje se ona nalazi i uočili kako nastavlja vožnju Čulinečkom ulicom u smjeru sjevera, što znači da se tamo polukružno okrenula preko pune linije. Nakon toga je stala na jedan makadamski put odnosno nasip, po kojem nije mogla dalje jer se tamo nalazi rampa. Izašla je iz vozila i kada su joj pristupili odmah je rekla da joj ne mogu ništa, jer ju nisu zatekli za volanom. Dok je obilazio njeno vozilo, pa čak i prije, jasno je vidio da ne koristi sigurnosni pojas, jer su u tom slučaju obje trake pojasa okomite, a kada se isti koristi jedan dio je dijagonalan. Nastavili su postupanje prema njoj i uočeni su nedostaci na vozilu, a koji se odnose na veće nedostatke, jer je na zadnjem lijevom boku, odmah ispod svjetla bilo veće udubljenje, a i prednja svjetla su bila posve zamućena. Ponudio joj je testiranje na prisutnost opojnih droga, što je ona odbila rekavši da nije ništa konzumirala odnosno da je konzumirala prije tjedan dana, no kolega je površinskim pregledom vozila u istom pronašao drobilicu za marihuanu, koja je doduše bila prazna. TR se kasnije ispričavala i priznala je da je marihuanu konzumirala prije 3 sata. Rekla je da se uplašila policije i za to se ispričala s time da nije mogla biti u nikakvoj dvojbi oko zaustavljanja, jer su na službenom vozilu upalili i zvučne i svjetlosne znakove, te je još sa suvozačkog mjesta davao znak STOP POLICIJA. Napominje da je ona spominjala da ima položen vozački i spominjala je nekakav link od HAK-a, ali da ne može do vozačke, jer ima neplaćene kazne.

8. Svjedok policijski službenik KR je na raspravi pred sudom iskazao sa se sjeća kontrole prometa koju je obavljao 2. ožujka 2026. u večernjim satima. Bilo je negdje oko 23 sata i radio je na području Zagreba s kolegom VR. Kretali su se Čulinečkom cestom iza vozila okrivljenice, koja se kretala u smjeru juga. Vidjeli su da se radi o vozilu koje je imalo oštećenja i to veće naravi i to je bio razlog što su htjeli izvršiti kontrolu vozača. Započeli su pretjecanje vozila dajući ujedno jasne signale vozaču da se zaustavi, kako svjetlosne tako i zvučne, uz desni rub kod križanja Čulinečke ceste i ulice III. Struge. Kolega S tručić je ujedno STOP palicom kroz prozor davao znak vozačici da se zaustavi. Ista je to odbila učiniti i počela bježati na način da se polukružno okrenula i to preko pune uzdužne linije nastavljajući vožnju Čulinečkom u smjeru sjevera, no skrenula je desno na makadamski put, gdje je zaustavila vozilo, izašla van i rekla da nije vozila jer je cijelo vrijeme zaustavljena. Sjeća se da su prilikom pretjecanja njenog vozila vidjeli da nije vezana sigurnosnim pojasom jer su bili skroz blizu nje. Kasnije kad su vršili kontrolu utvrđeno je da ona još nije stekla pravo na upravljanje vozilom iako je tvrdila da ima položen vozački ispit. U odnosu na neispravnost vozila koju je spomenuo, navodi da se radilo o oštećenjima na stražnjem lijevom bočnom dijelu, a isto tako se dobro sjeća da je odbila test na droge, odnosno vađenje krvi i urina.

9. Tijekom postupka nesporno je utvrđeno da okrivljenica tijekom vožnje nije koristila sigurnosni pojas, da se nije zaustavila na jasne i nedvosmislene znakove policijskih službenika te da se odbila podvrgnuti testiranju na prisutnost opojnih droga.

10. Sporno je je li okrivljenica izvršila polukružno okretanje vozilom preko uzdužne pune linije, je li upravljala motornim vozilom B kategorije bez položenog vozačkog ispita te je li izvršenim vizualnim pregledom vozila utvrđena tehnička neispravnost u vidu karoserijskih oštećenja na stražnjem lijevom bočnom dijelu, a što bi posebnim pravilnikom o tehničkim pregledima vozila na cesti bilo okarakterizirano kao veći nedostatak.

11. Budući da okrivljenica nije osporavala da tijekom vožnje nije bila vezana sigurnosnim pojasom te da se nije zaustavila na znakove policije, u odnosu na navedeno sud nije provodio dodatne dokaze već je u odnosu na navedena dijela utvrđivao samo okolnosti koje su odlučujuće za donošenje odluke o vrsti i mjeri kazne.

12. Međutim, u odnosu na ostala djela prekršaja koja su okrivljenici stavljena na teret optužnim prijedlogom, sud je provodio materijalne i personalne dokaze radi potpunog i točnog utvrđenja činjeničnog stanja te odgovornosti okrivljenice za počinjenje prekršajnih djela koja su joj stavljena na teret optuženjem.

13. Dužnost je suda utvrditi može li se neko ponašanje okrivljenice podvesti pod zakonski opis djela prekršaja za koje se tereti te postoje li eventualno neki elementi koji bi isključili njezinu odgovornost. To znači da je potrebno utvrditi postojanje ispunjenja i objektivnih i subjektivnih elemenata djela prekršaja.

14. Na temelju obrane okrivljenice kao i na temelju provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenica počinila prekršaje opisane pod točkama I do IV izreke. U odnosu na djelo prekršaja opisano u članku 236. stavak 1. kažnjivo po članku 236. stavak 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, utvrdio da nisu ispunjeni svi konstitutivni elementi predmetnog djela prekršaja slijedom čega je sud okrivljenicu oslobodio optužbe za ovo djelo prekršaja, dok u odnosu na djelo prekršaja opisano u članku 216. stavak 1. točka 3. istog zakona sud smatra da nije dokazano da bi okrivljenica počinila predmetno djelo prekršaja.

15. Naime, okrivljenica je u svojoj obrani osporavala da bi počinila prekršaj opisan u čl. 12.st.4. navedenog zakona navodeći da ne zna da bi prešla preko pune linije na kolniku međutim, navedeno jasno i nedvojbeno proizlazi iz iskaza saslušanih policijskih službenika koji podudarno navode da su krenuli za okrivljenicom radi kontrole vozila i vozača, da su davali jasne znakove da se zaustavi, ali da nije postupila po tim znacima već je bježala policiji na način da je izvršila radnju polukružnog okretanja na djelu gdje se nalazi puna uzdužna linija i nastavila kretanje Čulinečkom cestom u smjeru sjevera pri čemu je skrenula desno na makadamski put. U tom dijelu svjedok KR jasno navodi da dalje nije mogla jer je na tom makadamu bila rampa te svjedoci podudarno navode da je okrivljenica tada izašla iz vozila i govorila da ju nisu zaustavili niti zatekli u vožnji i da joj ništa ne mogu , a iz same obrane okrivljenice proizlazi da priznaje da se nije zaustavila na znak policije bojeći se da to nisu pravi službenici što je sudu posve neprihvatljivo jer su službenici davali i zvučne i svjetlosne signale te znak STOP palicom, a sama okrivljenica je navela da se kasnije ipak zaustavila ocjenjujući da je tako pametnije.

16. Nadalje, okrivljenica je navela da nije točno da bi upravljala vozilom, a da nema položen vozački ispit jer je isti položila samo ne može do vozačke dozvole zbog dugova koje ima prema državi. Činjenicu položenog vozačkog ispita B kategorije sud je utvrdio uvidom u dopis HAK-a od 11. svibnja 2026. kojim je doista potvrđeno da je okrivljenica položila vozački ispit 2. rujna 2025. Slijedom navedenog nije točna tvrdnja tužitelja kada navodi da okrivljenica nema položen vozački ispit jer je dokazano suprotno. Odredba čl. 216. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama glasi: 1) Osoba može steći pravo na samostalno upravljanje vozilom određene kategorije ako je:

1) duševno i tjelesno sposobna upravljati vozilom određene kategorije,

2) navršila najnižu dob za upravljanje vozilom određene kategorije,

3) položila vozački ispit za upravljanje vozilom određene kategorije,

4) nastanjena u Republici Hrvatskoj te ima prebivalište, prijavljeno boravište na razdoblje od najmanje 185 dana, uobičajeno prebivalište, školuje se ili ima odobren privremeni ili stalni boravak.

(2) Pravo na samostalno upravljanje vozilom dokazuje se vozačkom dozvolom ili potvrdom o podnesenom zahtjevu za izdavanje vozačke dozvole koja vrijedi za upravljanje vozilima u prometu 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Analizirajući navedenu odredbu i obranu okrivljenice, sud smatra da su se u ponašanju okrivljenice ostvarila obilježja drugog djela prekršaja, ali ne i ovog koje joj se stavlja na teret. Naime, preduvjet za stjecanje prava na upravljanje motornim vozilom je kumulativno ispunjenje svih taksativno nabrojanih uvjeta i dokazuje se vozačkom dozvolom. Međutim, u konkretnom slučaju tužitelj ne osporava da okrivljenica ispunjava ostale uvjete navedene u čl. 216.st.1. već se poziva upravo na neispunjavanje uvjeta iz čl. 216.st.1.t.3. navedenog zakona koji se odnosi baš na vozački ispit. Činjenica da okrivljenica nema važeću vozačku dozvolu upućuje na postojanje drugog prekršajnog djela koje okrivljenici nije stavljeno na teret , a sud nije ovlašten mijenjati ili širiti optužni prijedlog, dirati u njegov identitet i time preuzimati ulogu tužitelja. Iz navedenih razloga, sud je okrivljenicu oslobodio optužbe za predmetno djelo prekršaja.

17. U odnosu na djelo prekršaja opisano u čl.282. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljenica je navela da je pristala na testiranje na prisutnost opojnih droga kao i na vađenje krvi i urina, ali da taj pregled nije obavljen već samo provjera vitalnih funkcija. Sud nije prihvatio ovakvu obranu okrivljenice budući da je iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu jasno navedeno, a okrivljenica je vlastoručno potpisala zapisnik, da je navela policijskim služben icima da je konzumirala marihuanu te da odbija ispitivanje slijedom čega sud smatra utvrđenim postojanje odgovornosti okrivljenice za počinjenje i ovog djela prekršaja.

18. Okrivljenici je optužnim prijedlogom ujedno stavljeno na teret i da je inkriminiranog vremena upravljala vozilom za koje je vizualnim pregledom utvrđena tehnička neispravnost u vidu karoserijskog oštećenja na zadnjem lijevom bočnom dijelu što bi posebnim pravilnikom o tehničkim pregledima vozila na cesti bilo okarakterizirano kao veći nedostatak. U pogledu ovog djela prekršaja sud je mišljenja da nisu navedeni svi konstitutivni elementi prekršajnog djela. Pravilnikom na koji se poziva tužitelj navedenog je da se nedostatci kod vozila razvrstavaju tri skupine: kao manji, veći i opasni. Članak 12. Pravilnika o tehničkim pregledima vozila na cesti navodi:

(1) Tijekom obavljanja tehničkih pregleda vozila na cesti ovlaštene osobe koriste se predviđenim popisom mogućih nedostataka i stupnja njihove težine sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(2) Nedostaci koji nisu navedeni u Prilogu II. ovoga Pravilnika procjenjuju se s obzirom na rizik koji predstavljaju za sigurnost prometa na cestama.

(3) Nedostaci utvrđeni tijekom tehničkih pregleda vozila mogu biti nekategorizirani ili se kategoriziraju kao manji, veći ili opasni.

1) manji nedostaci su oni koji nemaju znatan učinak na sigurnost vozila ili utjecaj na okoliš te ostale manje neusklađenosti ili ako je teret pravilno osiguran, ali je primjereno dati sigurnosno upozorenje u vezi osiguranja i prijevoza tereta.

2) veći nedostaci su oni koji mogu ugroziti sigurnost vozila ili utjecati na okoliš te dovesti druge sudionike prometa u opasnost ili druge veće neusklađenosti ili teret nije dovoljno osiguran, pa je moguće veće pomicanje ili prevrtanje tereta ili njegovih dijelova.

3) opasni nedostaci su oni koji čine izravan i neposredan rizik za sigurnost na cestama ili nepovoljno utječu na okoliš, a koji opravdavaju zabranu korištenja vozila na cestama ili je izravno ugrožena sigurnost prometa kao posljedica rizika od gubitka tere ta ili njegovih dijelova, odnosno opasnosti koja proizlazi izravno iz tereta ili kada su neposredno ugrožene osobe.

Analizirajući predmetnu odredbu, nejasno je na koji način je tužitelj utvrdio da bi se na vozilu kojim je okrivljenica upravljala nalazio veći nedostatak u vidu oštećenja karoserije na zadnjem lijevom bočnom dijelu, odnosno temeljem kojih kriterija procjenjuje da takvo oštećenje na vozilu predstavlja veći nedostatak. U tom smislu valjalo je opisati kakva su to oštećenja da bi upravo kao takva ugrozila sigurnost vozila ili utjecala na okoliš ili dovodila druge sudionike u prometu u opasnost i sl. što je tuži telj propustio učiniti već je samo konstatirao da postoje oštećenja na vozilu bez detaljnijeg opisa zbog kojeg bi se upravo takva oštećenja mogla okarakterizirati kao veća ili manja ili pak opasna. Obzirom da nedostajući odlučujući elementi koji karakteriziraju ovo djelo prekršaja, sud je u odnosu na navedeno donio oslobađaju presudu ocjenjujući da nema prekršajnog djela.

19. Budući da okrivljenica nema važeću vozačku dozvolu što je nesporno utvrđeno već iz obrane okrivljenice iako ima položen vozački ispit, te samim time niti ne bi smjela upravljati motornim vozilom po sili zakona, sud je odbio prijedlog tužitelja za primjenom zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca ocjenjujući izricanje iste u ovom trenutku nesvrsishodnom.

20. Okrivljenica je dužna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren obzirom na trajanje i složenost postupka u kojem je bilo nužno održati više ročišta te uzimajući u obzir i imovinskog stanje okrivljenice.

Zagreb, 28. srpnja 2026.

Zapisničar

Viša sudska savjetnica, specijalist Ozana Tomić

Marijana Đurinac

Sutkinja

Maja Župančić Ukropina

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljena, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu [adresa], bez naplate pristojbe.

Dostavna naredba:

1. Okrivljenoj BR iz [adresa]

2. Ovlaštenom tužitelju, I Postaja prometne policije Zagreb

3. Pismohrana, ovdje.