REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-351/2025-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ivi Karin Šipek, na temelju prijedloga sudske savjetnice Stelle Vujković, u pravnoj stvari tužitelja UNIQA osiguranje d.d., Zagreb, Planinska ulica 13A, OIB: 75665455333, kojeg zastupa punomoćnik dr. sc. Marko Rašica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rašica & partneri d.o.o., Zagreb, Praška ulica 10, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Grgić Zovko, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 1. srpnja 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, s danom objave 28. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 199,75 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24. ožujka 2022. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 784,91 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. srpnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 62,50 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. srpnja 2026. do isplate.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od

28. srpnja 2026. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 22. siječnja 2025. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je naveo da se 24. siječnja 2022. u 17,35 sati, na kolniku ceste kod dječjeg odmarališta "Merkur" Orahovica na adresi [adresa], dogodio prometni događaj u kojem je sudjelovao AN, kao vozač osobnog vozila Nissan Qashqai, reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod tužitelja policom djelomičnog kasko osiguranja, i to na način da je navedeno vozilo naletjelo na divljač - srnu koja je tom prilikom istrčala na kolnik ceste iz putnog kanala s južne strane kolnika, nailazeći vozaču s njegove desne strane, prilikom čega je na vozilu nastala materijalna šteta, a nakon udarca divljač se udaljila s mjesta događaja u pravcu šume. Naveo je da je vozač upravljao vozilom u skladu s propisima o sigurnosti prometa na cestama i bez prisutnosti alkohola u organizmu, kao i da protiv istog nije bio pokrenut prekršajni postupak povodom štetnog događaja. Vezano za imovinsku štetu na vozilu, tužitelj je naveo da je po prijavi i izvidu štete svom osiguraniku 23. ožujka 2022. isplatio iznos od 199,75 eura na ime naknade imovinske štete, sukladno računu popravka br. 13/P1/1. U odnosu na odgovornost tuženika, istaknuo je da se predmetni štetni događaj dogodio unutar granica zajedničkog otvorenog lovišta broj X/118 - "Orahovica", pri čemu predmetnim lovištem u svojstvu zakupnika prava lova gospodari LU Vepar Orahovica, a da je u trenutku štetnog događaja tuženik imao sklopljenu policu osiguranja s Hrvatskim lovačkim savezom i svim lovoovlaštenicima prava lova, koja polica je pokrivala štete u razdoblju od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022. (polica br. [broj police]). Stoga, predložio je da sud na temelju odredbe članka 1064. i 1063. Zakona o obveznim odnosima na ime regresa prihvati tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 199,75 eura, uz naknadu troškova parničnog postupka, sve sa zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu od 24. veljače 2025. tuženik je osporio aktivnu i pasivnu legitimaciju, osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Vezano za osporavanje aktivne legitimacije, pojasnio je da tužitelj nije dostavio dokaz da je premija osiguranja plaćena, a u odnosu na osporavanje pasivne legitimacije tuženik je uputio da iz dokaza dostavljenim uz tužbu ne proizlazi da je u konkretnom slučaju došlo do prometne nezgode naletom na bilo koju životinjsku vrstu iz članka 9. Zakona o lovstvu. Osim toga, osporio je i odgovornost za nastalu štetu, objašnjavajući da nema dokaza da bi šteta na vozilu nastala zbog provođenja lova od strane lovoovlaštenika. Ujedno je iznio činjenicu da javna cesta nije dio lovišta pa da se ne radi o šteti za koju bi odgovarao lovoovlaštenik. Naveo je i da je u konkretnom slučaju potrebno primijeniti Zakon o cestama kojim je propisano da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje, pa je s time u vezi istaknuo prigovor isključive krivnje treće osobe. Osporio je i tijek zatraženih zakonskih zateznih kamata pa je stoga predložio da sud po provedenom dokaznom postupku u cijelosti odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu troškova parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao potvrdu Policijske postaje Orahovica od 24. siječnja 2022. (list 7. -8. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola od 24. siječnja 2022. (list 9. spisa), prometnu i vozačku dozvolu osiguranika tužitelja (list 10.-11. spisa), osobnu iskaznicu osiguranika tužitelja (list 12. -13. spisa), policu osiguranja od automobilske odgovornosti uz osiguranje djelomičnog kaska (list 14.-15. i list 17.-18. spisa), potvrdu o plaćanju premije osiguranja (list 15. spisa), Uvjete za obvezno osiguranje od odgovornosti UAO I/2014 (list 19. -21. spisa), Uvjete za djelomično kasko osiguranje uz obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti UKAO 1/2021 (list 22.-24. spisa), prijavu štete od 25. siječnja 2022. (list 25.-26. spisa), izvid štete br. ST03-569/22 od 26. siječnja 2022. (list 27. spisa), odluku o odštetnom zahtjevu od 22. ožujka 2022. (list 42. spisa), račun br. 13/P1/1 od 14. ožujka 2022. (list 43. spisa), račun br. 140/2/4 od 9. ožujka 2022. (list 44. spisa), potvrda o uplati Raiffeisenbank Austria d.d. od 23. ožujka 2022. (list 45. spisa), podatke o lovoovlašteniku i lovištu s kartom lovišta (list 46. -48. spisa), policu osiguranja od odgovornosti br. 804271894 (list 49. spisa), uvjete za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (list 50.-59. spisa), ispis s mrežne stranice Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (list 60. spisa), regresni zahtjev od 8. travnja 2022. (list 74. spisa), odgovor na regresni zahtjev od 6. listopada 2022. (list 75. spisa) i cjelokupni policijski spis sa skicom mjesta događaja (list 134.-138. spisa).

4. Osim toga, sud je razgledao fotografije oštećenog vozila (list 28. -40. spisa) te je izveo dokaz saslušanjem svjedoka AN, koji je zamolbenim putem saslušan pred Općinskim sudom u Virovitici, Stalna služba u Slatini (list 139. -142. spisa).

5. Konačno, proveden je dokaz prometnim vještačenjem na temelju kojeg je stalni sudski vještak Igor Jakoplić izradio nalaz i mišljenje od 16. siječnja 2026. (list 157.-163. spisa).

6. S druge strane, sud nije proveo dokazni prijedlog tužitelja saslušanjem svjedoka - policijskih službenika koji su po dojavi o nezgodi pristupili na mjesto događaja te vršili očevid iz razloga što su oni sastavili policijsku potvrdu i u njoj naveli sve okolnosti koje su utvrdili na mjestu nezgode. Nije niti proveden dokazni prijedlog tužitelja provođenjem uviđaja na licu mjesta uz rekonstrukciju štetnog događaja iz razloga što se neposrednim opažanjem suda mjesta nezgode nakon više od četiri godine od štetnog događaja ne bi utvrdila niti jedna odlučna činjenica.

7. Također, sud nije izveo dokazni prijedlog tužitelja provođenjem veterinarskog vještačenja izuzetih tragova životinjske dlake budući da se sporna činjenica koja bi se utvrdila navedenim dokazom može utvrditi i na temelju već izvedenih dokaza, pa bi izvođenje tog dokaza bilo nesvrhovito i protivno načelu ekonomičnosti parničnog postupka, a riječ je o sporu male vrijednosti (članak 464.a Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.; dalje: ZPP), pri čemu bi troškovi provođenja tog dokaznog prijedloga premašili vrijednost predmeta spora koji iznosi 199,75 eura. Nije niti proveden dokaz financijskim vještačenjem poslovnih knjiga tužitelja na okolnost plaćanja premije osiguranja budući da se sporna činjenica koja bi se utvrdila navedenim dokazom može utvrditi i na temelju već izvedenih dokaza.

8. Nisu niti provedeni dokazni prijedloga tužitelja pribavom karti lovišta, odluke o ustanovljenju otvorenog lovišta, ugovora o zakupu prava lova, niti je proveden dokaz geodetskim vještačenjem i saslušanjem svjedoka KN iz razloga što navedeni dokazi nisu bili potrebni za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

9. Osim toga, nije niti proveden dokazni prijedlog tuženika pribavom podataka iz točke 26.2 odgovora na tužbu iz razloga što navedeni dokaz nije bilo potreban za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, a iz istoga razloga nije niti proveden dokazni prijedlog saslušanjem svjedoka SN.

10. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

11. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 199,75 eura na ime regresa s osnove naknade imovinske štete koja je nastala naletom osobnog vozila u vlasništvu osiguranika tužitelja na divljač, povodom štetnog događaja od 24. siječnja 2022.

12. Sud je uzeo kao nespornu činjenicu da je Hrvatski lovački savez u vrijeme štetnog događaja s tuženikom imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za sve štete od naleta divljači na području Republike Hrvatske, a nije niti sporna činjenica da lovoovlaštenik Lovačka udruga "Vepar" Orahovica gospodari lovnim područjem koje se nalazi uz cestu na kojoj se dogodio štetni događaj, ovo stoga jer tuženik navedene činjenice nije osporio. Naime, prigovor promašene pasivne legitimacije koji je iznio u odgovoru na tužbu tuženik je obrazložio na način da je osporio činjenicu da bi se u konkretnom slučaju radilo o naletu na divljač (točka 6. odgovora na tužbu) te uputio kako tužitelj nije dokazao da je do štete na vozilu došlo uslijed vršenja skupnog lova (točka 9. odgovora na tužbu) pri čemu je iznio činjenicu da je do štete došlo na javnoj cesti, izvan područja lovišta (točka 16. odgovora na tužbu).

13. Nadalje, nije sporno da je tužitelj **.**.2022. AN uplatio iznos od 199,75 eura na ime predmetne štete.

14. Međutim, između stranaka je sporna aktivna legitimacija tužitelja, osnovanost tužbenog zahtjeva, odnosno je li do štetnog događaja došlo naletom vozila na divljač, a sporna je i odgovornost tuženika za štetu, kao i visina štete.

15. Uvidom u policu osiguranja od automobilske odgovornosti uz osiguranje djelomičnog kaska broj 260911299 (list 14.-15. i list 17.-18. spisa), koja je ovjerena pečatom i potpisom tužitelja i potpisom ugovaratelja, proizlazi da je navedenu policu ugovorio osiguranik AN iz [adresa] ([adresa]), [adresa], za razdoblje osiguranja vozila Nissan Qashqai, reg. oznake [registarska oznaka], od 5. siječnja 2022. do 5. siječnja 2023., pri čemu je na polici naznačeno da je premija osiguranja u iznosu od 1.703,63 kune u cijelosti plaćena. Također, iz predmetne police proizlazi da je u odnosu na osiguranje djelomičnog kaska, sukladno tužiteljevim Uvjetima UKAO 1/2021, ugovorena kombinacija rizika D-AO i kombinacija I-AO (5 dana).

16. Iz potvrde o plaćanju premije (list 16. spisa) vidljivo je da je premija u iznosu od 1.703,63 kune plaćena 3. siječnja 2022. od strane ugovaratelja i osiguranika AN, pa nije bilo potrebno provesti dokaz financijskim vještačenjem poslovnih knjiga tužitelja na okolnost plaćanja premije osiguranja budući da se navedena činjenica može utvrditi iz predmetne potvrde o uplati, kako je već izneseno pod točkom 7. obrazloženja ove presude.

17. Uvidom u Uvjete za djelomično kasko osiguranje uz obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti UKAO 1/2021 (list 22. -24. spisa) vidljivo je da se predmetni uvjeti primjenjuju na djelomična kaska osiguranja osobnih cestovnih motornih vozila koje je moguće sklopiti samo uz obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, pri čemu kombinacija rizika D-AO pokriva osiguranje standardno ugrađenih stakla te štete na vozilu nastalih izravnim sudarom s divljači ili domaćim životinjama, dok kombinacija rizika I-AO pokriva troškove najma drugog osobnog vozila.

18. Iz uvida u prijavu štete od 25. siječnja 2022. (list 25.-26. spisa) vidljivo je da je osiguranik AN iz [adresa] ([adresa]), [adresa], na temelju police broj [broj police], prijavio štetu na vozilu Nissan Qashqai, reg. oznake [registarska oznaka], koja se dogodila 24. siječnja 2022. naletom vozila na divljač (srnu), kao i da je tužitelj povodom navedene prijave izvršio pregled vozila te izradio izvid štete ST03-569/22 od 26. siječnja 2022. (list 27. spisa) u kojem je procijenio dijelove za zamjenu (desni držač fara za maglu i desni far za maglu).

19. Stoga, na temelju gore izvedenih dokaza sud je utvrdio da je u vrijeme štetnog događaja tužitelj imao sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti uz osiguranje djelomičnog kaska, koja polica kasko osiguranja je pokrivala štete na vozilu nastalih izravnim sudarom s divljači, i to za vozilo Nissan Qashqai, reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu osiguranika AN iz [adresa] ([adresa]), [adresa], s time da nije bila sporna činjenica da je tužitelj po osnovi predmetne štete isplatio osigurninu na temelju navedenog ugovora o kasko osiguranju, pa je stoga tuženikov prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije ocijenjen neosnovanim.

19. Prema odredbi članka 963. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. - na snazi u vrijeme štetnog događaja; dalje: ZOO), isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

20. Iz uvida u policijski spis povodom štetnog događaja (list 134. -138. spisa) utvrđeno je da se 24. siječnja 2022. u 17,35 sati, na cesti L40079 - [adresa] (Ž 4030)

- [adresa] - Ž4065, općina [adresa], dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo osobno vozilo Nissan Qashqai, reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao AN, i to na način da je dolaskom do 113 metara od dječjeg odmarališta Merkur Orahovica, iz putnog kanala s južne strane kolnika, nailazeći vozaču s njegove desne strane, na kolnik istrčala divljač - srna, uslijed čega je na južnoj prometnoj traci došlo do udara prednjeg desnog dijela osobnog vozila na divljač, koja je odbačena u odvodni kanal sa sjeverne strane kolnike gdje se udaljila u šumu, a na osobnom vozilu uz nastala oštećenja pronađeni su tragovi životinjske dlake. Osim toga, iz policijske potvrde proizlazi da se nesreća dogodila izvan naselja, kao i da je na navedenoj dionici ceste brzina bila ograničena prometnim znakom na 50 km/h, kao i da prometni znak "Divljač na cesti" ne postoji. Također, iz policijskog spisa vidljivo je da je vozač tom prilikom bio alkotestiran, no da je izostala reakcija na alkohol, kao i da je na mjesto događaja pristupio lovnik Lovačke udruge " A" Orahovica, SN, koji je bio nazočan očevidu. Zaključno, iz policijskog spisa proizlazi da policija tom prilikom nije utvrdila prekršajnu odgovornost osiguranika tužitelja AN.

21. Iz iskaza svjedoka AN s ročišta od 23. listopada 2025. (list 141.-142. spisa) proizlazi da se predmetne zgode kretao cestom između mjesta [adresa] i [adresa], a da se nezgoda dogodila na otvorenoj cesti, po mraku, i to na način da je došlo do naleta vozila kojim je svjedok upravljao na srneću divljač, koja je istrčala iz putnog kanala s njegove desne strane vozila. Naveo je da nalet nije mogao izbjeći usprkos poduzetom kočenju, kao i da se tom prilikom neposredno prije naleta divljači kretao brzinom od oko 50 km/h. Pojasnio je da je uslijed naleta na divljač nastala šteta na prednjem desnom dijelu vozila gdje se nalazi maglenka, kao i da je na tom dijelu vozila ostao trag dlake od divljači, koja se nakon nezgode udaljila prema šumi. Zaključno, istaknuo je da je njegovo vozilo u trenutku nezgode bilo osigurano policom kasko osiguranja kod tužitelja, da je premiju osiguranja uredno platio, kao i da na dionici ceste gdje se dogodila prometna nezgoda nije bio postavljen prometni znak upozorenja od opasnosti na divljač.

22. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka AN kao vjerodostojan budući da je svjedok iskazivao objektivno i kategorički, a njegov iskaz u skladu je s preostalim dokazima koji prileže spisu, posebno policijskim ispravama i prijavom štete od 25. siječnja 2022.

23. Slijedom navedenog, sud je na temelju gore izvedenih dokaza utvrdio da je do prometne nezgode došlo na način da je s desne strane vozila osiguranika tužitelja na kolnik ceste istrčala srneća divljač pri čemu je došlo do udara prednjeg desnog dijela vozila u divljač koja se potom udaljila s mjesta nezgode, a na vozilu osiguranika tužitelja nastala je materijalna šteta. S obzirom da se činjenica naleta vozila na divljač može utvrditi na temelju iskaza svjedoka te isprava iz policijskog spisa, sud nije proveo dokaz veterinarskim vještačenjem tragova životinjske dlake kako je već izneseno pod točkom 7. obrazloženja ove presude.

24. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila Igora Jakoplića od 16. siječnja 2026. (list 157. -163. spisa) proizlazi da je vještak naveo da nema primjedbi na opseg štete kako to proizlazi iz opsega štete utvrđenog po tužitelju izvidom štete broj ST03-569/22 od 26. siječnja 2022., pri čemu na vozilu nije nastala totalna šteta jer trošak popravka nije premašivao 75% vrijednosti neoštećenog vozila osiguranika tužitelja. Vještak je ujedno zaključio da visina troškova popravka predmetnog vozila prema cijenama dijelova kod ovlaštenih koncesionara za Nissan vozila na dan utvrđivanja štete i satnici od 25,00 eura iznosi 165,26 eura, što s uključenim PDV-om po stopi od 25% iznosi oko 206,58 eura.

25. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši ga jasnim, argumentiranim, objektivnim i sačinjenim u skladu s pravilima struke. Stranke nisu imale primjedbi niti prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, niti su predlagale dopunu vještačenja ili njegovu obnovu po novom vještaku.

26. Slijedom navedenog, sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrdio da je uslijed štetnog događaja na vozilu osiguranika tužitelja nastala materijalna šteta u visini od 206,58 eura.

27. Prema odredbi članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18., 32/19., 32/20. - koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja), za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

28. U konkretnom slučaju utvrđeno je da je vozač vozila osiguranim kod tužitelja upravljao vozilom dopuštenom brzinom od oko 50,00 km/h, da tom prilikom nije konzumirao alkohol te da protiv njega nije bio vođen prekršajni postupak, slijedom čega proizlazi da je vozač upravljao vozilom u skladu s propisima kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, pa nema mjesta primjeni odredbe članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu kojom je propisana odgovornost vozača za štetu naletom vozila na divljač.

29. Nadalje, prema gore citiranoj zakonskoj odredbi lovoovlaštenik je odgovoran za štetu nastalu naletom vozila na divljač ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Međutim, u slučajevima kada je do naleta vozila na divljač došlo u vremenu kada se nije provodio lov, činjenica što se u vrijeme nastanka prometne nezgode (i štete) nije provodio lov ne znači da lovoovlaštenik ne može odgovarati za štetu. Naime, važno je istaknuti da tužitelj u tužbi nije ni iznio činjenicu da je šteta nastala zbog provođenja lova, već se pozvao na odgovornost na temelju odredaba članaka 1063. - 1067. Zakona o obveznim odnosima.

30. Stoga, u situaciji kada je do štete na vozilu došlo naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima. Naime, prema odredbi članka 76. stavak 2. Zakona o lovstvu, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

31. Prema tome, s obzirom na to da Zakonom o lovstvu kao lex specialis nije propisano tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari osiguranik tuženika kada se nije provodio lov, tada valja primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju, poslovni broj Rev - 166/2024-2 od 24. rujna 2024. i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odlukama, poslovni broj Pž-2806/2024-3 od 19. studenoga 2024., poslovni broj Pž-1063/2026-2 od 22. travnja 2026. i Pž-1189/2026-2 od 30. travnja 2026.).

32. Divljač koja se kreće cestom je opasna stvar, a tako proizlazi i iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2101/86 od 29. siječnja 1987., Rev-2070/92 od 16. prosinca 1992., Gzz-4/04 od 30. lipnja 2004. i Rev-1312/07 od 9. srpnja 2008., pa u slučaju kada je šteta nastala u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu odredbe članka 1063. ZOO-a u vezi člankom 76. stavak 2. Zakona o lovstvu.

33. Prema odredbi članka 1064. ZOO-a, za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi , s time da se vlasnik, ovdje konkretno lovoovlaštenik, oslobađa odgovornosti od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (članak 1067. stavak 1. ZOO-a), odnosno ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, niti otkloniti (članak 1067. stavak 2. ZOO-a).

34. Stoga, budući da divljač na cesti na kojoj se uobičajeno kreću vozila, zbog povećane opasnosti nastanka štete za okolinu, predstavlja opasnu stvar, to je za štetu nastalu izlijetanjem divljači na cestu odgovoran ovdje tuženik, sve primjenom odredbe članka 1064. i 964. ZOO-a, dok tuženik nije dokazao da je šteta u ovom postupku uzrokovana višom silom, niti radnjom oštećenika ili treće osobe (slično i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u svojim odlukama, poslovni broj Pž-1450/2024-2 od 11. travnja 2024. i Pž-2098/2023-2 od 27. ožujka 2024.).

35. Okolnost što se šteta u konkretnom slučaju dogodila na cesti, odnosno, izvan granica lovišta, nije odlučna jer se odgovornost lovoovlaštenika proteže i na štete nastale na cestama koje se nalaze u blizini lovišta u situacijama kad divljač koja je uzrokovala štetu potječe iz lovišta, a koja činjenica ovdje nije bila sporna (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci, poslovni broj Pž-131/2024-2 od 3. srpnja 2024.).

36. Budući da je na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da visina troškova popravka predmetnog vozila prema cijenama dijelova kod ovlaštenih koncesionara za Nissan vozila na dan utvrđivanja štete i satnici od 25,00 eura iznosi 165,26 eura, što s uključenim PDV-om po stopi od 25% iznosi oko 206,58 eura, sud je zaključio da u konkretnom slučaju visina štete iznosi upravo 206,58 eura.

37. S obzirom da tužitelj ovom parnicom potražuje isplatu iznosa od 199,75 eura, sud je o tužbenom zahtjevu odlučivao primjenom odredbe članka 2. stavak 1. ZPP-a, a s obzirom da je tužitelj navedeni novčani iznos prethodno isplatio svom osiguraniku dana 23. ožujka 2022., koja činjenica nije bila sporna, tužitelj ima pravo i na zakonske zatezne kamate koje teku od prvog sljedećeg dana od dana izvršene isplate, dakle od 24. ožujka 2022. do isplate. Naime, odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na odredbi članka 29. stavak 1. ZOO-a, prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zakonsku zateznu kamatu po stopi utvrđenoj zakonom, kao i odredbi članka 183. stavka 1. i članka 1086. ZOO-a prema kojoj se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok prema odredbi članka 300. stavak 1. ZOO-a, rok određen u danima počinje teći prvog dana poslije događaja od kojega se rok računa.

38. Odluka o visini stope zateznih kamata donesena je na temelju odredbe članka 29. stavak 2. ZOO-a, članaka 2. i 5. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22.), članka 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/22.) te članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23.), po stopi za ostale odnose.

39. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude. 40. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 151., članka 154. stavka 1. i 2., članka 155. te članka 164. stavka 2. ZPP-a budući da je tužitelj u cijelosti uspio u parnici, dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., 107/25.; dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.) te Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23. i "Narodne novine" broj 50/26.).

41. Stoga, tužitelju su, prema njegovom zahtjevu, kao potrebni priznati troškovi zastupanja po odvjetniku, primjenjujući pritom Tbr. 52.1. i Tbr. 54. Tarife, i to za sastav tužbe od 22. siječnja 2025. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 7.1. Tarife), za sastav obrazloženog podneska od 13. ožujka 2025. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife), za zastupanje na ročištima od 10. rujna 2025. i 23. listopada 2025. - za svako ročište u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), za sastav obrazloženog podneska od 28. siječnja 2026. kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife) te za zastupanje na ročištu od 1. srpnja 2026. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife9, što ukupno iznosi 300,00 eura, odnosno uvećano za PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) sveukupno 375,00 eura.

42. Osim toga, tužitelj ima pravo i na naknadu troškova na ime plaćenog predujma za prometno vještačenje u iznosu od 350,00 eura (potvrda o uplati s lista 154. spisa).

43. Također, tužitelj ima pravo na naknadu zatraženih troškova na ime pristupa svjedoka na ročište u iznosu od 40,00 eura (list 142. spisa), kao i na naknadu troškova na ime plaćene sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 6,64 eura sukladno Tar. br. 1. stavak 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.) te na sudsku pristojbu za presudu u zatraženom iznosu od 13,27 eura, sukladno Tar. br. 2. stavak 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 50/26.), u vezi s člankom 2. stavak 1. ZPP-a.

44. Na ime troškova parničnog postupka tužitelj ima pravo i na zatražene zakonske zatezne kamate po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a za ostale odnose, koje teku od 28. srpnja 2025., kao dana donošenja ove presude, pa do isplate (članak 151. stavak 2. ZPP-a).

45. Stoga, tužitelj ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 784,91 eura sa zakonskim zateznim kamatama.

46. S druge strane, tužitelj nema pravo na naknadu troškova za sastav podnesaka od 4. ožujka 2025., 4. lipnja 2025., 4. studenoga 2025. i 4. prosinca 2025., u iznosu od 12,50 eura za svaki podnesak, uvećano za PDV, budući da u smislu odredbe članka 155. stavak 1. ZPP-a nisu bili potrebni za vođenje ove parnice.

47. Tuženik je u cijelosti izgubio spor pa stoga nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka, već ih je u obvezi naknaditi tužitelju.

48. Slijedom iznesenog, o troškovima parničnog postupka odlučeno je kao pod točkama II. - IV. izreke presude.

U Zagrebu 28. srpnja 2026.

Sutkinja:

Iva Karin Šipek

Nacrt odluke izradila:

Stella Vujković, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se predaje ovom sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP -a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta (članak 358. stavak 1. ZPP-a).