REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok, Turinina 3
Poslovni broj: Pp-4041/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Korneliji Adamec, uz sudjelovanje Monike Golub, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika GC, kojeg brani Zoran Hlevnjak, odvjetnik u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 70. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine‟ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.) povodom prigovora okrivljenika izjavljenog protiv obaveznog prekršajnog naloga II. Postaje prometne policije Zagreb broj 211-07/25-4/69197, nakon provedenog žurnog postupka, 28. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljenik GC, sin G i H, rođen **.**.1972. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, strojarski tehničar i vozač, zaposlen, s mjesečnim primanjima od oko 1.100,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, s prebivalištem u [adresa] Dubici, Petra Zrinskog 56, prekršajno neosuđivan, protiv njega se vodi drugi prekršajni postupak, ne vodi se kazneni postupak,
oslobađa se od optužbe
da bi 10. ožujka 2025. u 9.56 sati u Zagrebu, upravljao teretnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] sjevernom kolničkom trakom Bencekovićeve ulice u smjeru zapada, a dolaskom do kbr. 46 prešao je u smjeru jugozapada na južnu kolničku traku koja je namijenjena za promet vozila iz suprotnog smjera te neoprezno vršio obilaženje NN vozila koje je bilo zaustavljeno uz sjeverni rub kolnika, ne vodeći pri tom računa da li je prometna traka kojom vrši obilaženje slobodna na dovoljnoj udaljenosti vodeći računa o razlici između brzine kretanja svog vozila za vrijeme obilaženja i brzine kretanja drugih sudionika u prometu obilaženjem ne ugrožava promet vozila iz suprotnog smjera, te je tom prilikom uslijed takve neoprezne vožnje prednjim lijevim dijelom vozila naletio na prednji dio bicikla broja okvira WOW13N kojim je upravljao HC sredinom južne kolničke trake navedenog kolnika u smjeru istoka, iako se bio dužan kretati što bliže desnom rubu kolnika u smjeru kretanja, a od naleta vozač bicikla HC zajedno s biciklom desnom stranom pao je na kolnik, time da je u prometnoj nesreći vozač bicikla HC zadobio tjelesne ozljede,
te time počinio prekršaj opisan u članku 70. stavak 1. točka 4., kažnjivo po članku 70. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zagrebačka, II. Postaja prometne policije Zagreb pod brojem 211-07/25-4/69198 izdala je 9. srpnja 2025. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude. Protiv obaveznog prekršajnog naloga, okrivljenik je, putem branitelja, u otvorenom zakonskom roku uložio prigovor, zbog poricanja prekršaja. Sudac je pregledom predmeta utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje prigovora okrivljenika, navedeni u članku 243. Prekršajnog zakona, pa je u skladu sa odredbom članka 244. stavak 1. Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog stavio van snage i proveo žurni postupak.
2. Okrivljenik je u svom iskazu naveo da da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Navedene zgode upravljao je teretnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] u Zagrebu, Ulicom Stjepana Bencekovića, sjevernom kolničkom trakom u smjeru zapada i točno je da je u jednom trenutku prešao na južnu kolničku traku, namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, jer je obilazio vozilo zaustavljeno uz sjeverni rub kolnika, a koje se nalazilo zaustavljeno istočnije od raskrižja sa Ulicom XI. Podbrežje, te se kretao relativno sporo jer je vršio radnju zaobilaženja vozila, a i teretno vozilo kojim je upravljao je bilo dodatno opterećeno osobnim vozilom koje je prevozio na tovarnom prostoru. Već je završio radnju obilaženja zaustavljenog vozila te je bio u fazi vraćanja u sjevernu kolnički traku kada je primijetio da mu u susret dolazi biciklist koji se kretao sredinom južne kolničke trake iste ulice u smjeru istoka, po njegovoj procjeni relativno velikom brzinom, na sebi nije imao reflektirajuće oznake ili prsluk kako bi bio dovoljno uočljiv drugim sudionicima u prometu niti je na glavi imao kacigu. Nije istina da bi prednjim lijevim dijelom teretnim dijelom vozila naletio na prednji dio bicikla, kako mu se to stavlja na teret, već postoji mogućnost da je biciklist udario u stražnji lijevi dio vozila s obzirom da je u tom trenutku bio u fazi skretanja u sjevernu kolničku traku te je teretno vozilo bilo ukošeno na kolniku. On sam nalet nije mogao vidjeti jer je šlep vozilo dugačko više od šest metara. Na poseban upit suda da li je vidio ili čuo da je biciklist pao sa bicikla uslijed kontakta sa teretnim vozilom, okrivljenik navodi da nije ali da je neposredno prije kontakta uočio da biciklist snažno koči te da mu se zbog toga podigao stražnji kotač na b iciklu ali sam udarac odnosno pad s bicikla nije vidio. Nakon što je završio radnju obilaženja zaustavljenog vozila zaustavio je teretno vozilo na sjevernoj kolničkoj traci, te je vidio da je njemu nepoznat čovjek za kojeg je pretpostavio da se radi o biciklistu dotrčao do kabine teretnog vozila te je čuo da je prema njemu vikao da nije normalan, nakon čega je spustio staklo na vratima vozača, a ga je tada zatvorenom šakom udario u lijevi dio lica dva puta, te je uslijed toga zadobio potres mozga, iščašenje i nategnuće cervikalne kralježnice te mu je utvrđena slabovidnost lijevog oka. Osim toga navodi da su u kabini teretnog vozila sa njim bile dvije osobe čije vozilo je prevozio na tovarnom prostoru te su i oni mogli dobro vidjeti cijelu dinamiku nastanka ove prometne nesreće i onoga što je uslijedilo nakon nje, a on je nakon što ga je biciklist napao izašao iz vozila te kada je vidio da on želi otići s mjesta događaja, rekao mu da ne bježi jer će pozvati policiju te je i on ostao na mjestu prometne nesreće do dolaska policije. Okrivljenik navodi da je vozač bicikla upravljao sportskim biciklom, a isto tako vozač bicikla nakon što ga je fizički napao odmaknuo se od teretnog vozila i htio otići s mjesta događaja iz čega proizlazi da je evidentno da ukoliko je i došlo do njegovog pada tom prilikom nije pretrpio nikakve ozljede.
2.1. Branitelj okrivljenika je predložio da se u daljnjem tijeku dokaznog postupka ispitaju ŠC i OC koji su se nalazili zajedno sa okrivljenikom u kabini teretnog vozila te su mogli vidjeti na koji način je vozač teretnog vozila obilazio zaustavljeno vozilo te da li je uopće bilo kontakta između teretnog vozila i bicikla.
3. U dokaznom postupku sud je pregledao snimku nadzorne kamere postavljene na stambenom objektu u Ulici Stjepana Bencekovića 46, snimljenu 10. ožujka 2025. Na snimci nadzorne kamere je vidljivo kretanje oštećenika HC koji se Ulicom Stjepana Bencekovića kreće u južnom kolničkom trakom u smjeru istoka, a nakon nekoliko trenutaka i teretno vozilo vučne službe koje se nakon završetka radnje obilaženja vraća na sjevernu kolničku traku i zatim zaustavlja, a nakon nekoliko trenutaka je vidljivo da HC dolazi do kabine teretnog vozila i udara vozača teretnog vozila koji se nalazi u kabini. Nakon izvršenog uvida u snimku okrivljenik i branitelj okrivljenika su naveli da se na snimci ne vidi sam trenutak prometne nesreće te ista nije relevantna za ovaj postupak.
3.1. U dokaznom postupku su ispitani svjedoci HC, OC i ŠC.
3.2. Svjedok HC je iskazao da se sjećao događaja od 10. ožujka 2025. jer se tada u prijepodnevnim satima vozio na biciklu Ulicom Stjepana Bencekovića u smjeru istoka. U jednom trenutku je primijetio teretno vozilo-šlep službu kako ide prema njemu jer je to teretno vozilo zaobilazilo neko zaustavljeno ili parkirano vozilo na kolniku pri čemu je prešlo na prometnu traku koja je namijenjena za kretanje vozila iz suprotnog smjera, te kada je to vidio pokušao je pomicanjem bicikla uz desni rub kolnika se izmaknuti kako ne bi došlo do kontakta sa tim vozilom, ali kako nije bilo prostora jer je uz rub kolnika nogostup na kojem su postavljeni metalni stupići došlo je do kontakta lijevog bočnog dijela teretnog vozila i njegovog tijela, konkretno nadlaktice lijeve ruke, nakon čega je on zakočio te skočio na noge, a nakon toga pao između kamiona i ruba kolnika na kojem su se nalazili metalni stupići. Dodaje da se tom prilikom jako uplašio jer je ispred sebe vidio kotače teretnog vozila te je pomislio da je ovaj događaj mogao završiti i sa još težim ozljedama i drugačijim ishodom, a vidio je da se kamion zaustavlja otprilike 10-20 metara od samog kontakta odnosno vratio se i zaustavio na prometnoj traci kojom se i trebao kretati u smjeru zapada. Nakon što se malo pribrao te ga jedna prolaznica pitala da li je u redu, digao se sa tla i očekivao da će netko iz tog teretnog vozila izaći da vidi što se dogodilo, ali kako nitko nije izlazio on je otišao do kabine teretnog vozila i tamo razgovarao sa vozačem. Zahtijevao je da se pozove policija na mjesto prometne nesreće te je policiju pozvao vozač teretnog vozila jer u tom trenutku nije imao svoje osobne stvari uz sebe jer su ostale na mjestu gdje je pao s bicikla te je ostao na mjestu događaja sve dok nisu došli djelatnici policije, a nakon prometne nesreće je kolima hitne pomoći odvezen u bolnicu, gdje je utvrđeno da je zadobio udarac u lakat, a također se žalio i na bolove u glavi. Na poseban upit suda može li procijeniti na kojoj udaljenosti se nalazio od teretnog vozila prije nego što je došlo do kontakta svjedok navodi da je teretno vozilo primijetio u vrlo kratkom vremenskom razmaku u odnosu na sami kontakt tako da nije nekim manevrom u smislu kočenja ili izmicanja usprkos činjenici da se pokušao pomaknuti potpuno uz desni rub kolnika uspio izbjeći kontakt sa teretnim vozilom. Na daljnji upit suda da li je vidio zaustavljeno vozilo koje je teretno vozilo obilazilo svjedok iskazuje da je vidio i to vozilo je bilo zaustavljeno sa upaljena sva četiri pokazivača smjera, te je i nakon prometne nesreće ostalo zaustavljeno na istom mjestu. Na daljnji upit suda da li se sjeća da li se ispred njega kretalo neko drugo vozilo svjedok iskazuje da nije, a iza njega možda i je ali se ne sjeća. Na daljnji upit suda da li je osim vozača u teretnom vozilu bilo još osoba svjedok iskazuje da je bilo još dvoje ljudi zajedno sa vozačem u kabini. Na daljnji upit suda da li su ti putnici izašli iz teretnog vozila i pokušali mu pomoći svjedok iskazuje da je on bio na nogama te mu nisu u tom smislu prišli i ponudili bilo kakvu pomoć, a da ih je on u vozilu vidio tek nakon što je došao do kabine vozača teretnog vozila. Na daljnji upit suda da li može procijeniti kolika je širina kolnika Bencekovićeve ulice svjedok iskazuje da ne zna točne dimenzije ali je ulica namijenjena za promet vozila u oba smjera te pretpostavlja da je širina jedne prometne trake dovoljno široka da se teretno vozilo može kretati u gabaritima te prometne trake.
3.2.1. Na poseban upit branitelja okrivljenika da li se Bencekovićevom ulicom kretao već neko vrijeme prije samog kontakta s teretnim vozilom ili je skrenuo iz neke sporedne ulice svjedok iskazuje da se kretao dulje vrijeme Bencekovićevom ulicom. Na daljnji upit da li je u trenutku kada je primijetio teretno vozilo ono tek započelo radnju obilaženja svjedok iskazuje da je teretno vozilo u tom trenutku već bilo u fazi zaobilaženja vozila, odnosno nalazilo se u prometnoj traci kojom se on kretao. Na daljnji upit branitelja okrivljenika kojom brzinom je upravljao biciklom svjedok iskazuje da se nije utrkivao, a nije vozio ni presporo te da bi brzina kretanja bicikla mogla biti između 15-20 km/h. Na daljnji upit branitelja okrivljenika da li je negdje žurio tom prilikom jer se prometne nesreće dogodila u prijepodnevnim satima svjedok iskazuje da nije te na upit da li se sjeća u koji dio teretnog vozila je udario laktom svjedok iskazuje da je udario u početak tovarnog dijela vozila gdje se nalazilo šlepano vozilo. Na daljnji upit branitelja okrivljenika može li procijeniti kojom brzinom se kretalo teretno vozilo svjedok iskazuje da to ne može procijeniti, a isto tako se ne sjeća da li je teretno vozilo imalo uključen pokazivač smjera. Branitelj okrivljenika je prigovorio istinitosti svjedoka u dijelu u kojem navodi da je vozio srednjom brzinom jer nije logično niti životno da bi se netko vozio po ravnoj cesti, a da ispred sebe ne vidi šlep službu duljine 6 metara koja obilazi drugo vozilo.
3.3. Svjedokinja OC je iskazala da sjećala događaja od 10. ožujka 2025., jer se tada nalazila u kabini teretnog vozila-šlep službe zajedno sa vozačem teretnog vozila i ŠC jer je šlep služba vozila njihovo vozilo koje se pokvarilo i bilo je natovareno na tovarni prostor tovarnog vozila. Kretali su se Ulicom Stjepana Bencekovića u smjeru zapada, a ona je sjedila na stražnjem sjedištu kabine teretnog vozila, iza mjesta suvozača. Vidjela je da je na kolniku Bencekovićeve ulice zaustavljeno jedno vozilo zbog čega je vozač teretnog vozila zaobišao to zaustavljeno vozilo i prilikom te radnje je začula jedan udarac za kojeg u prvi mah nije znala što je, ali se vozač teretnog vozila zaustavio nakon što se vratio u prometnu traku kojom se do tada kretao u smjeru zapada, a nakon toga je do kabine vozača došao jedan njoj nepoznati muškarac koji je vikao na vozača "da li je normalan i da ga je mogao ubiti", ali mu je vozač rekao da je on sam skrenuo prema teretnom vozilu kao da se želi baciti ispod njega, a na što ga je taj njoj nepoznati muškarac udario time da ona sam uda rac nije vidjela samo ga je čula, a pretpostavlja da ga je udario u glavu jer se vozač teretnog vozila nakon toga žalio na bolove u predjelu glave, rekao je da mu nije dobro zbog čega je ona pozvala hitnu pomoć, koja je pomogla vozaču teretnog vozila u smislu podrške vozaču, a u blizini se nalazi i Dom zdravlja te su doktorica i medicinska sestra iz tog Doma zdravlja također došle na mjesto događaja. Dodaje također da se teretno vozilo u kojem se nalazila kretalo relativno sporo, da prije nego što je započe lo zaobilaženje zaustavljenog vozila nije primijetila da iz suprotnog smjera nailaze druga vozila niti vozač na biciklu. Na daljnji upit suda da li je vozač bicikla bio vidljivo ozlijeđen i da li se žalio na bolove svjedokinja navodi da nije imao vidljivih ozljeda ali da se žalio da ga bole koljena, a i bicikl je bio oštećen od pada. Napominje da je cijelo vrijeme bila prisutna prilikom vršenja očevida, a i djelatnici policije je dala svoje izjave vezane za prometnu nesreću i kasniji fizički sukob između vozača bicikla i vozača teretnog vozila.
3.3.1. Na poseban upit branitelja okrivljenika da li se sjeća da li je i biciklista odvezla hitna pomoć nakon ovog događaja svjedokinja iskazuje da je i on zatražio da se odveze, iako je hitna pomoć prvenstveno došla zbog vozača teretnog vozila koji se žalio na ozljede, a s obzirom da su obojica bili u sukobu u smislu biciklist je napao vozača teretnog vozila trebali su se voziti u odvojenim kolima odnosno imati pratnju jednog djelatnika policije koji bi se također nalazio sa njima u vozilu. Branitelj okrivljenika nije imao pitanja niti je prigovarao iskazu ispitane svjedokinje.
3.4. Svjedok ŠC je iskazao da vezano za događaj od 10. ožujka 2025. može reći da se tada nalazio u kabini teretnog vozila-šlep službe na stražnjem sjedištu uz prozor s desne strane vozila i kako je bio uzrujan zbog činjenice da mu se pokvarilo vozilo koje je bilo na šlep službi te je cijelo vrijeme pisao poruke i razgovarao u vezi popravka vozila s drugim osobama i nije uopće obraćao pažnju na način vožnje teretnog vozila, te ne može reći da je vidio način na koji bi došlo do eventualne prometne nesreće odnosno da bi teretno vozilo zaobilazilo neko drugo vozilo i imalo kontakt s nekim drugim sudionikom u prometu.
3.4.1. Na poseban upit branitelja okrivljenika može li procijeniti brzinu kretanja šlep službe svjedok iskazuje da ne može. Branitelj okrivljenika nije imao pitanja niti je prigovarao iskazu ispitanog svjedoka.
3.5. U dokaznom postupku sudac je pročitao izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, bolničke prijave za okrivljenika i oštećenika HC i GC, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenika, izvješće o osiguranju mjesta događaja, potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta (snimka nadzorne kamere) serijskog broja [serijski broj] i izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za okrivljenika iz kojeg je vidljivo da okrivljenik nije pravomoćno prekršajno osuđivan unazad tri godine, te je razgledao fotografije snimljene na mjestu počinjenja prekršaja, skica mjesta prometne nesreće i snimku nadzorne kamere postavljene na stambenom objektu u Ulici Stjepana Bencekovića 46 od 10. ožujka 2025.
3.6. U završnoj riječi branitelj okrivljenika je iskazao da tijekom postupka na temelju iskaza ispitanih svjedoka nije dokazano da bi okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret te nema niti jednog dokaza na temelju kojeg bi sud mogao donijeti osuđujuću presudu, zbog čega predlaže da sud okrivljenika oslobodi od optužbe primjenom načela "in dubio pro reo". Pri tom ističe da je saslušana svjedokinja OC iskazivala u skladu sa iskazom okrivljenog iako nema nikakvog interesa za ishod ovog prekršajnog postupka dok svjedok HC u svom iskazu daje pravne konstrukcije koje su nelogične, a sve kako bi eventualno izbjegao svoju odgovornost s obzirom da se protiv njega vodi prekršajni postupak na ovom istom sudu pod brojem Pp-1355/2025, a protiv istoga je također podnesena i kaznena prijava radi nanošenja osobito teške tjelesne ozljede po kojoj kaznenoj prijavi ODO Novi Zagreb provodi istražne radnje u spisu poslovni broj Kir-Do-374/2025.
4. Nakon provedenog postupka, sud je utvrdio da djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, na način kako je činjenično opisano u izreci optužnog akta po propisu nije prekršaj.
5. Naime, odredbom članka 70. stavka 1. točke 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač ne smije vozilom početi pretjecati ili obilaziti: ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna na dovoljnoj udaljenosti tako da bi, vodeći računa o razlici između brzine kretanja svojeg vozila za vrijeme pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u prometu koje namjerava preteći, pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa ili omeo promet iz suprotnog smjera, a odredbom stavka 3. citiranog članka propisano je da će se novčanom kaznom od 390,00 eura kazniti za prekršaj vozač koji otpočne ili obavi pretjecanje ili obilaženje suprotno odredbama stavka 1. istog članka. Dakle, da bi se radilo o prekršaju iz članka 70. stavka 1. točke 4. Zakona o sigurnosti prometa, moraju kumulativno biti ostvarena njegova bitna obilježja i to da je vozač započeo pretjecanje vozila i da je pri tome uzeo u obzir da je prometna traka kojom namjerava obaviti pretjecanje slobodna na dovoljnoj udaljenosti ovisno o razlici brzini kretanja njegovog vozila i vozila kojeg pretječe da ne ugrozi sigurnost prometa ili ometa vozila koja dolaze iz suprotnog smjera. Međutim, tijekom postupka, iz obrane okrivljenika, a tako i iz iskaza ispitanih svjedoka HC i OC proizlazi da je okrivljenik obilazio zaustavljeno vozilo na kolniku Bencekovićeve ulice. Zakon o sigurnosti prometa na cestama u članku 2. stavku 1. točka 74. definira »pretjecanje« kao prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se kreće u istom smjeru, a u 2. stavku 1. točka 75. definira »obilaženje« kao prolaženje vozilom pokraj zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se vozilo kreće . S obzirom na navedeno prekršaj iz članka 70. stavka 1. točke 4. Zakona o sigurnosti prometa se može počiniti isključivo u situaciji kada vozač pretječe drugo vozilo u pokretu koje se kreće u istom smjeru. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno i konkretno navedu odlučne činjenice budući da je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu optužnog akta pod zakonski opis prekršaja, odnosno pod biće djela prekršaja.
6. Kako dakle, u činjeničnom opisu prekršaja iz izreke pobijanog prekršajnog naloga proizlazi da nedostaje bitno obilježje tog prekršaja, zbog čega djelo na način kako se okrivljenom stavlja na teret po propisu nije prekršaj sud je okrivljenog oslobodio od optužbe, jer nema opisanog djela prekršaja koje mu se stavlja na teret, a na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, ne ulazeći u ocjenu navoda obrane okrivljenika i iskaza ispitanih svjedoka.
7. Kako je okrivljenik oslobođen od optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
8. Ova presuda je pravomoćna.
U Zagrebu 28. srpnja 2026.
Zapisničar
Sudac
Monika Golub
Kornelija Adamec
Dostavna naredba:
1. Okrivljeniku, GC, [adresa] Dubica, Ulica Petra Zrinskog 56,
2. Branitelju, Zoran Hlevnjak, Zagreb, Ilica 191B/I,
3. Tužitelju, II. Postaja prometne policije Zagreb,
4. Pismohrana.
