Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

Osijek

Poslovni broj: Psp-10/2024-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Osijeku po sutkinji Ljiljani Jakša, u pravnoj stvari tužitelja ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Darko Šuper, Iva Kovačev Radić, Ivan Jukić, Dino Vukušić i Ena Petrović u Osijeku, protiv tužene KĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Sunčici Novak Vidović, odvjetnici u Osijeku, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene 9. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Darka Šupera, odvjetnika u Osijeku, tužene i punomoćnice tužene, po objavi 28. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženica KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izvršila smetanje posjeda dijela kuće u [adresa], stana u prizemlju koji se sastoji od dvije sobe, hodnika te kupaonice s WC-om, u posjedu tužitelja ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da je dala nalog za isključenje isporuke plina HEP-Plin d.o.o. iz Osijeka, u tom stanu odnosno dijelu kuće, te se nalaže tuženici da u roku od 3 dana uspostavi ranije posjedovno stanje, izda nalog za ponovnu isporuku plina tvrtki HEP-Plin d.o.o., a što će u suprotnom zamijeniti ovo rješenje, te joj se zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće pod prijetnjom novčane kazne.

II. Nalaže se tuženoj KĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi tužitelju ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], prouzročeni trošak u iznosu 1.424,48 eura, u roku 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka iznad dosuđenog u točki III. izreke rješenja.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 17. svibnja 2024. navodi da je tužena upisana u zemljišnoj knjizi kao suvlasnica u 72/324 dijela nekretnine u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja kuće u [adresa], 156b i 158 sagrađeno na kč. br. [katastarska čestica], a zapravo u naravi je vlasnica stana do ulice kao posebnog dijela navedenih nekretnina koji se nalazi na zapadnom dijelu predmetne nekretnine, kuće u [adresa]. Tužitelj se nalazi u posjedu nekretnine odnosno stana u vlasništvu tuženice duži niz godina, te za potrebe korištenja predmetnog stana između ostalog koristi struju, plin i vodu u stanu, te na taj način korištenjem navedenih energenata i vode zadovoljava svoje svakodnevne životne potrebe pri korištenju stana. Dana 9. svibnja 2024. tužitelj je utvrdio da u stanu više nema plina, te je i u kontaktima sa isporučiteljem plina tvrtkom HEP Plin d.o.o. iz Osijeka, saznao da je tuženica izdala nalog da se isključi plin u navedenom stanu nalogom za skidanje plinskog brojila. Povodom njezinog naloga kao ugovornog korisnika isporuke plina na lokaciji u [adresa], djelatnici HEP Plina temeljem naloga br. 420070260 8. svibnja 2024. demontirali su plinsko brojilo te se plin ne isporučuje u predmetni stan koji koristi i posjeduje tužitelj. Tužitelj je nakon saznanja za prestanak isporuke plina zvao policiju, pokušao je doći do tuženice kako bi se ponovno uspostavila isporuka plina, iako za isključenje plina nije bilo nikakvog opravdanog razloga obzirom tužitelj duži niz godina uredno plaća potrošnju isporučenog plina, po uplatnicama koje se na ime tuženice dostavljaju tužitelju u predmetni stan. Na taj način uredno podmiruje troškove isporučenog plina, pa je zadnju ispostavljenu uplatnicu platio 30. travnja 2024. Tužitelj je invalidna osoba s oštećenjem donjih ekstremiteta, vezan je za predmetni stan i korištenje istoga, te bez plina nije u mogućnosti koristiti stan na način kako je stan predviđen, odnosno zbog navedenog ne može imati toplu vodi, niti grijanje, a jednako tako upitno je kako će si pripremati hranu koju kuha na plinu. Sukladno navedenom, evidentno je da je tuženica bez opravdanog razloga, samovlasno i protupravno izvršila smetanje posjeda stana tužitelja u [adresa], na način da je naložila Hep Plin d.o.o. da se prestane isporučivati plin u navedeni stan. Tužitelj sukladno navedenom predlaže da sud temeljem odredbe članka 21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima utvrdi smetanje posjeda i naloži tuženici da uspostavi ranije posjedovno stanje i prestane s budućim smetanjem posjeda stana tužitelja, te predlaže da sud donese rješenje:

"I. Utvrđuje se da je tuženica KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izvršila smetanje posjeda stana u posjedu tužitelja ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u [adresa] na način da je dala nalog za isključenje isporuke plina u stan, te se nalaže tužiteljici da u roku od 3 dana uspostavi ranije posjedovno stanje, izda nalog za ponovnu isporuku plina, a što će u suprotnom zamijeniti ovo rješenje, te joj se zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne.

II. Tuženica je dužna tužitelju naknaditi parnični trošak u roku od 15 dana."

1.1. U podnesku od 19. ožujka 2026. tužitelj je, nakon saslušanja na raspravi od 17. ožujka 2026., te utvrđivanja identificiranja nekretnine dijela stana, kuće u [adresa], uredio tužbeni zahtjev sukladno činjenici da je do smetanja posjeda stana u prizemlju došlo radnjom tuženice koja je bez ikakvog objektivnog razloga kao vlasnik naložila isključenje plina u predmetnom stanu. Stoga predlaže da sud nakon provedenog postupka donese rješenje:

"Utvrđuje se da je tuženica KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izvršila smetanje posjeda dijela stana, kuće u [adresa], u prizemlju koji se sastoji od dvije sobe, hodnika te kupaonice s WC-om, u posjedu tužitelja ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da je dala nalog za isključenje isporuke plina HEP-Plin d.o.o. iz Osijeka, u tom stanu odnosno dijelu kuće, te se nalaže tuženici da u roku od 3 dana uspostavi ranije posjedovno stanje, izda nalog za ponovnu isporuku plina tvrtki HEP-Plin d.o.o., a što će u suprotnom zamijeniti ovo rješenje, te joj se zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće pod prijetnjom novčane kazne.

Tuženica je dužna tužitelju naknaditi parnični trošak u roku od 15 dana."

2. U odgovoru na tužbu tužena priznaje da je upisana u zemljišnoj knjizi kao suvlasnica u 72/324 dijela nekretnine u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja kuće u [adresa], 156b i 158 sagrađeno na kč. br. [katastarska čestica], a zapravo u naravi je vlasnica stana do ulice kao posebnog dijela navedenih nekretnina koji se nalazi na zapadnom dijelu predmetne nekretnine, kuće u [adresa]. Priznaje da se tužitelj nalazi u posjedu nekretnine odnosno stana u vlasništvu tuženice duži niz godina, te za potrebe korištenja predmetnog stana između ostalog koristi struju, plin i vodu u stanu, te na taj način korištenjem navedenih energenata i vode zadovoljava svoje svakodnevne životne potrebe pri korištenju stana. Tužena poriče da bi bilo kada izdala nalog HEP PLIN d.o.o. Osijek za isključenje plina ili pak skidanje plinskoga brojila za stan kojega koristi tužitelj, jer se u navedeno vrijeme neprekidno nalazila izvan Osijeka i izvan Republike Hrvatske, slijedom čega stavlja prigovor promašene pasivne legitimacije. Tuženica nema saznanja da tužitelj duži niz godina uredno plaća potrošnju isporučenog plina, već pretpostavlja uredno podmirenje računa za plin, jer bi u protivnom vjerojatno nastupile posljedice od strane HEP PLIN d.o.o. Osijek a nikako od strane tuženice, koja za to nije niti ovlaštena. Tuženica nije niti na koji način postupala iz čega bi proizlazilo samovlasno i protupravno smetanje posjeda tužitelja. Tuženica i sama ne odobrava način isključenja plina, te se ne protivi prijedlogu nastavka opskrbe plinom stana kojega koristi tužitelj. Slijedom iznijetog tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, ovaj sud je pročitao radni nalog Hep plina br. 420070260 od 8. svibnja 2024. (stranica 5-6 spisa), potvrdu o uplati (stranica 7 spisa), izvadak iz zemljišne knjige, br. zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (stranica 11-13 spisa), rukom pisanu poruku (stranica 37 spisa), Ugovor o najmu sa slobodno ugovorenom najamninom od 14. veljače 2014. (stranica 38-41 spisa), opomenu pred tužbu od 7. veljače 2022. (stranica 42 spisa), opomenu zbog neplaćanja stanarine i zahtjev za iseljenje do 2. studenoga 2021., od 21. rujna 2021. (stranica 43 spisa), specijalnu punomoć od 22. studenoga 2022. (stranica 51 spisa), iskaz svjedoka OĐ (stranica 66-67 spisa), RĐ (stranica 67 spisa), GĐ (stranica 67 spisa) i ĆĐ (stranica 68 spisa), iskaz tužitelja (stranica 77-78 spisa), zapisnik s očevida od 17. ožujka 2026. (stranica 72- 76 spisa), iskaz tužene (stranica 87-88 spisa) i drugu spisu priležeću dokumentaciju.

4. Tužena se usprotivila tužbenom zahtjevu istaknutom u podnesku od 19. ožujka 2026. jer da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva.

4.1. Naime, tužitelj je u podnesku od 19. ožujka 2026., a nakon obavljenog očevida na kojem je identificirana predmetna nekretnina na kojoj je počinjeno smetanje, precizirao tužbeni zahtjev navodeći točno dio kuće, adresu kuće u posjedu koje se nalazi tužitelj, odnosno navodeći u posjedu kojeg dijela te kuće je tužitelj, u odnosu na koje je izvršeno smetanje.

4.2. Prema odredbi članka 191. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19. 82/22., 114/22., 155/23. i 146/25. – dalje u tekstu: ZPP) preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći (stavak 1.), time da tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen (stavak 3.). Drugim riječima, a u smislu navedene odredbe ZPP-a tužba može biti objektivno preinačena zbog tri osnovna razloga: a) promjenom istovjetnosti zahtjeva, b) povećanjem postojećeg zahtjeva i c) isticanjem drugog zahtjeva uz postojeći.

4.3. Promjena istovjetnosti zahtjeva postoji onda kada se prvotno postavljeni zahtjev zasniva na jednom životnom događaju, jednom činjeničnom stanju, odnosno jednom pravnom odnosu, i kada se novopostavljeni zahtjev, neovisno kako je to nazvano: pojašnjenjem, preciziranjem i sl. zasniva na drugim činjenicama, drugom događaju ili pravnom odnosu koji nema sličnosti s prvim, niti je identičan prvom. Kod ovakvog preinačenja tužitelj postavlja jedan sasvim novi zahtjev u tužbi, o kome se do tada nije raspravljalo u parnici koja teče. Promjena istovjetnosti zahtjeva predstavlja ustvari posebno povećanje, povlačenje, ranije istaknutog zahtjeva, njegovo zamjenjivanje drugačijim novim zahtjevom. Tužbeni zahtjev je novi ukoliko tužitelj mijenja njegovu sadržajnu ili njegovu pravnu osnovu.

4.4. Obzirom na iznijeto, u ovom slučaju se ne radi o postavljanju novog zahtjeva o kome se do sada nije raspravljalo, ne radi se ni o povećanju ni povlačenju prvotnog zahtjeva niti zamjenjivanju tog zahtjeva nečim drugim jer nije došlo do mijenjanja sadržaja zahtjeva niti pravne osnove. Naprotiv radi se o istom životnom događaju i jednom pravnom odnosu. Prema tome preciziranje i uređenje tužbenog zahtjeva u okviru istog činjeničnog stanja, koje je tužitelj učinio u podnesku od 19. ožujka 2026., suprotno stavu tužene, ne predstavlja preinaku tužbe.

4.5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom stvari – stana koji se sastoji od dvije sobe, hodnika te kupaonice s WC-om, koji se nalazi u prizemlju kuće na adresi [adresa], a koja kuća je u vlasništvu tužene, koji posjed je tužena smetala na način da je dala nalog isporučitelju plina Hep Plin d.o.o. da isključi plin u predmetnom stanu.

5. U postupku je utvrđeno i nije sporno među strankama:

- da je tužena upisana kao suvlasnica u 72/324 dijela nekretnine – kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja predstavlja kuće u [adresa] i [adresa],

- da je u naravi tužena vlasnica kuće na adresi u [adresa],

- da se kuća u vlasništvu tužene sastoji od dva stana, jedan u prizemlju i jedan na katu kuće,

- da se stan u prizemlju sastoji od dvije sobe, hodnika, te kupaonice s WC-om i da se tužitelj nalazi u posjedu predmetnog stana odnosno navedenih prostorija neprekidno od 2014. godine pa nadalje,

- da je u stan koji je u posjedu tužitelja instaliran plin, te da tužitelj za potrebe korištenja predmetnog stana koristi i plin,

- da je 9. svibnja 2024. izvršen prekid opskrbom plina u predmetnom stanu u posjedu kojeg se nalazi tužitelj.

6. Spornim se ukazuje je li tužitelj u tom posjedu smetan obustavom plina po zahtjevu tužene, a to iz razloga što tužena poriče da bi bilo kada izdala nalog HEP Plin d.o.o. Osijek za isključenje plina ili pak skidanje plinskoga brojila za stan kojega koristi tužitelj, jer se u navedeno vrijeme neprekidno nalazila izvan Osijeka i izvan Republike Hrvatske, slijedom čega je sporna pasivna legitimacija tužene.

7. Radi utvrđenja sporne okolnosti izvedeni su dokazi kako slijedi.

7.1. Uvidom u potvrdu o uplati Hep Plina vidljivo je da je 30. travnja 2024. plaćen račun za isporuku prirodnog plina za ožujak 2024. godine, te da je kao platitelj naznačena KĐ.

7.2. Uvidom u opomenu pred tužbu od 7. veljače 2022. utvrđeno je da ju je KĐ po punomoćnici Biljani Mikulić, odvjetnici u Osijeku, uputila ĐĐ tražeći od istog mirnu predaju svoje nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kč. br. [katastarska čestica], kuća br. 158 i dvor [adresa].

7.3. Uvidom u opomenu zbog neplaćanja stanarine i zahtjev za iseljenjem do 2. studenoga 2021., od 21. rujna 2021. utvrđeno je da ju je KĐ po punomoćnici ĆĐ, uputila ĐĐ tražeći od istog plaćanje stanarine za stanovanje u stanu na adresi u [adresa] odnosno iseljenje iz predmetne nekretnine.

7.4. Uvidom u specijalnu punomoć od 22. studenoga 2022. utvrđeno je da je istom KĐ opunomoćila svoju majku ĆĐ, među ostalim, da u njezino ime potpiše dokumente u Policijskoj upravi u Osijeku za otkaz prebivališta osobi ĐĐ, na adresi [adresa], koja nezakonito živi u njezinom stanu, na navedenoj adresi, nema ugovor o zakupu ili najmu i želi da odmah napusti stan, time da je punomoćnik ovlašten poduzeti i druge radnje.

7.5. Uvidom u radni nalog HEP Plina br. 420070260 od 8. svibnja 2024. utvrđeno je da je potrošač na mjestu predaje plina u [adresa], KĐ, te da se radi o isključenju plinomjera na zahtjev stranke, NZ/157/24, da je radni nalog primio RĐ, a izdao OĐ. Iz izvještaja izvršitelja proizlazi da je plinsko brojilo skinuto 9. svibnja 2024.

7.6. Uvidom u rukom pisanu nedatiranu i nepotpisanu poruku (stranica 37 spisa) utvrđeno je da je upućena neimenovano osobi s tekstom "...više nema razgovora s tobom nema traži stan ako nećeš milom onda ću te tužit za tvoj bezobrazluk."

7.7. Uvidom u Ugovor o najmu sa slobodno ugovorenom najamninom od 14. veljače 2014. utvrđeno je da je kao najmodavac naznačena KĐ iz [adresa], dok je kao najmoprimac naznačen ĐĐ, da je predmet najma stan u [adresa], površine 40 m2, da je ugovorena najamnina od 30,00 eura koja se plaća gotovinom, kao i da se Ugovor zaključuje na određeno vrijeme od 14. veljače 2014. do 30. svibnja 2025. Ugovor je potpisan po službenom zastupniku najmodavca ĆĐ, dok nema potpisa najmoprimca.

7.8. Iz iskaza svjedoka OĐ proizlazi da mu je u vezi predmetnog slučaja poznato da je od strane opskrbljivača HEP plin došao nalog za isključenje plinskog brojila na adresi [adresa], da ne zna tko je podnio zahtjev opskrbljivaču, navedeno je samo da je zahtjev podnijela stranka bez navođenja imena i prezimena. Inače zahtjev za isključenje priključka može podnijeti osoba na koju priključak glasi odnosno opunomoćenik te osobe.

Na upit punom. tužitelja odgovorio je da je od HEP opskrbljivača, konkretno od djelatnika LĐ zaprimio e-mail u kojem mu je dan nalog za isključenje plina na adresi [adresa]. Opskrbljivač mu je naznačio i mjerno mjesto na kojem treba isključiti plinsko brojilo. LĐ zaposlen je u HEP Plinu u Sektoru za opskrbu, a on je zaposlen u HEP Plinu u Sektoru za distribuciju. Predao je u spis e-mail kojega je od pošiljatelja LĐ **.**.2024. dobio radi isključenja plinskog brojila na adresi [adresa].

7.9. Iz iskaza svjedoka RĐ proizlazi da mu je poznato da je dobio radni nalog da izvrši isključenje plinskog brojila na adresi [adresa]. Nakon što mu je od strane suda dan na uvid radni nalog od 8. svibnja 2024. (sa stranice 5-6 spisa), potvrdio je da je u dijelu "izvještaj izvršitelj" on osobno upisao podatke o skidanju plinskog brojila kao i da je potpisao taj radni nalog. Više se ne sjeća da li je na isključenje išao sam ili s još nekim. Pravilo je da se uvijek ide u paru na isključenje. Zna da je zvonio ali da se nitko nije javljao. Ustvari procedura je da se uvijek treba zvoniti, odnosno obavijestiti osobu čije se brojilo isključuje da će se provesti isključenje. Brojilo je isključeno time da više ne zna da li se brojilo nalazilo u hodniku ili vani na ulici.

7.10. Iz iskaza svjedok GĐ proizlazi da poznaje KĐ i ĐĐ, da KĐ sa suprugom već 10 do 15 godina živi u [adresa], time da svake godine dolazi u RH, ne zna u kojem periodu je bila u Hrvatskoj tijekom 2024. Ista u Hrvatskoj ima majku koja vodi brigu o njenoj imovini, kući u [adresa] u [adresa], obilazi tu nekretninu, plaća režije. Podstanar u navedenoj kući je ĐĐ koji u toj kući živi već dugo godina, ne zna da li plaća režije. Zna da je u toj kući bilo potrebno servisirati plinovod, a kako je ĐĐ promijenio bravu to nije bilo moguće ući u kuću radi servisiranja plinovoda. Zna da je vlasnica kuće, KĐ dala nalog da se isključi plinsko brojilo u kući u kojoj živi ĐĐ, time da ne zna da li je zahtjev podnijela ona osobno ili preko punomoćnika. Misli da je zahtjev podnijela iz razloga jer se ne koristi plin u toj kući, jer ĐĐ redovito ne servisira bojler

Na upit punom. tužitelja odgovorio je da je punomoćnik KĐ vjerojatno njezina majka ĆĐ.

7.11. Iz iskaza svjedokinje ĆĐ proizlazi da je ona majka KĐ, da njezina kći ne živi u [adresa] već par godina, da je njezina kći vlasnica kuće u [adresa], ta kuća ima dva stana, jedan u prizemlju, jedan na prvom katu. Ona ima punomoć od svoje kćeri da vodi brigu o toj kući. Kći joj je dopustila da navedene stanove iznajmi, stoga je stan u prizemlju iznajmila ĐĐ. Usmeno su dogovorili iznos najamnine i to joj je plaćao tri godine, a nakon toga sedam godina ništa. Bila je u stanu u kojem živi ĐĐ i pitala ga je da li servisira bojler koji je bio na plin, on je rekao da što ju briga i da on o tome vodi briga, a nakon toga ju je doslovce istjerao iz stana i promijenio bravu kako bi joj onemogućio ulazak u stan. Revoltirana takovim njegovim ponašanjem, to tim više što je mu cijelo vrijeme dok je bio u stanu pomagala, dala je isključiti plinovod u stanu u kojem živi. Također otkazala mu je najam i to usmeno i tražila da se iseli, predala je dokumente i svom odvjetniku ali ĐĐ unatoč opismenim zahtjevima da se seli odnosno pismenim i usmenim zahtjevima njezinog odvjetnika ne želi se iseliti iz stana. Čak se nije ni očitovao zašto se ne želi iseliti. Nakon što joj je od strane suda dan na uvid rukom pisana poruka na str. 37 spisa, odgovorila je da ju je sačinila i predala tužitelju. Što se tiče podnošenja zahtjeva za isključenje plina, ona je taj zahtjev podnijela u HEP i to na temelju punomoći koju joj je dala kćerka, a temeljem koje je bila ovlaštena poduzimati sve radnje radi zaštite njene imovine, odnosno predmetne kuće i stana u kojem živi tužitelj. Nakon što joj je od strane suda dan na uvid specijalna punomoć sa str. 51. spisa, odgovorila je da je to punomoć koju joj je dala kćerka i tu punomoć je priložila u HEP-u prilikom podnošenja zahtjeva za isključenje plinovoda na adresi stana u kojem živi ĐĐ. Navodi da je tužitelj vjerojatno podmirivao račune režija za stan u kojem živi, naime, ona nije od isporučitelja usluga za taj stan dobila nikakve opomene ili eventualne kazne za nepodmirene račune

Na upit punom. tužitelja odgovorila je da je ugovor o najmu tužitelju otkazala usmeno prije četiri godine, a nakon toga svake godine tužitelj je pismeno pozivan da se iseli iz stana preko njezinih punomoćnika. Predala je svu dokumentaciju svom punomoćniku radi pokretanja postupka za iseljenje, ne zna da li je isti pred sudom pokrenuo postupak radi iseljenja tužitelja.

7.12. Iz iskaza tužitelja proizlazi da u predmetnom stanu živi od studenoga 2014. godine, temeljem usmenog dogovora s vlasnicom stana KĐ, s kojim dogovorom upoznata je i ĆĐ, majka KĐ. KĐ mu je rekla da je on u tom stanu kao domar, kao član obitelji i zato mu je dozvolila da živi u predmetnom stanu. U predmetnom stanu neprekidno živi od te 2014. godine. Unazad 4 godine tužena i njezina majka traže njegovo iseljenje iz predmetnog stana. Tuženoj ne plaća nikakvu najamninu i to iz razloga što je uložio znatna sredstva na uređenje predmetnog stana. U stanu je sproveden plin koji koristi za grijanje vode u kupatilu, postoji i plinski bojler, također i grijanje samog stana je na plin. Koliko se sada sjeća, negdje u zimu 2024. godine došao mu je prijatelj i primijetio je da mu grijanje ne radi i da nema tople vode. U roku od 5 dana o svom problemu obavijestio je odvjetnika Darka Šupera i tražio savjet što poduzeti dalje.

Na upit punomoćnika tužitelja odgovorio je da račune za plin podmiruje sam od prvog dana ulaska u stan. Računi glase na KĐ ali on ih podmiruje i to na način, da dio iznosa, do 70 eura plaća Centar za socijalnu skrb a ostatak plaća on. Nakon isključenja plina telefonski je nazvao HEP–Plin da mu objasne zašto je plin isključen i rekli su mu da je plin isključen temeljem zahtjeva vlasnika i da oni to mogu učiniti.

Na upit punomoćnika tužene odgovorio je da vrši redovito godišnje servisiranje plinskog bojlera i sam plaća sve kao i da ĆĐ ima ključeve od predmetnog stana.

Na upit suda navodi da predmetni stan, u prizemlju gledajući desno od ulaza ima dvije prostorije (kuhinja + dnevni boravak i još jedna prostorija). Gledajući lijevo od ulaza nalazi se WC te kupaonica s tuš kabinom. Hodnikom se dolazi do stepeništa u dnu koje vodi na prvi kat na kojem se nalaze dvije sobe i kupaonica. Koristi samo prizemlje kuće, budući je teško pokretan.

7.13. Iz iskaza tužene proizlazi da nikada nije dala majci punomoć da traži isključenje plina na adresi [adresa], na kojoj se nalazi kuća čija je vlasnica. Majka joj nije rekla da je podnijela zahtjev za isključenje plina na navedenoj adresi, o tome je saznanja dobila tek nakon što je dobila tužbu u ovom predmetu. Od 2011. godine živi u [adresa] i u tom razdoblju je u Hrvatsku došla možda sedam puta. Čuje se majkom koja živi u [adresa] telefonom, odnosno zadnje vrijeme preko skype, time da su ti kontakti ranije bili jednom u tri do četiri mjeseca, a sada jednom u tri tjedna. Majka joj je pričala o ĐĐ, rekla je da bi mu iznajmila kuću u [adresa] koja je u njezinom vlasništvu, da ona (tužena) to nije htjela, ali je majka bila uporna, rekla joj je da će na taj način moći nešto i zaraditi kako bi poboljšala financije, pa je pristala da ĐĐ iznajmi predmetnu kuću. U razdoblju od 2014. godine otkad ĐĐ živi u predmetnoj kući, kad god bi došla u Hrvatsku otišla bi do ĐĐ da porazgovara s njim o plaćanju najamnine, a on joj je prijetio zvanjem policije. Naime, svega tri godine od useljenja ĐĐ je plaćao uredno najamninu koja je iznosila 800,00 kn nakon toga je prestao plaćati najamninu i upravo iz tog razloga ga je posjećivala kako bi riješili plaćanje najamnine. On bi obećao da će nastaviti plaćati najamninu ali ništa nije platio. Unazad 5 godina u Hrvatskoj je bila tri puta i svaki od tih tri puta je otišla u posjet do ĐĐ. Zna da isti ne održava kuću, da kanalizacija curi pa je to morala popravljati njezina majka, niti jednom kako živi u stanu ĐĐ nije stan okrečio, nije prozračivao stan. Nema saznanja o plaćanju troškova režija, naime svi računi dolaze na adresu [adresa], time da u razdoblju od 2014. pa do danas protivi nje od strane isporučitelja komunalnih usluga nije pokrenut postupak radi naknade neplaćenih računa na ime struje, vode i ostalih komunalnih usluga, zna da neki od tih računa glase na njezino ime a neki na ime njezinog supruga. Zna da je njezina majka pomagala ĐĐ, da mu je kuhala, da mu je dolazila pospremati. Majka joj se žalila pogotovo u zadnje vrijeme da je ĐĐ jako neugodan, da ju tjera van, da ju je jednom pokušao udariti, da joj nije dopustio da prođe hodnikom na kat kuće. ĐĐ je prema dogovoru s majkom koristio samo prizemlje predmetne kuće a koje prizemlje se sastoji od dvije sobe, hodnika, te kupaonice s wc, isti nije bio u posjedu niti je danas u prostorijama na katu kuće.

Na upit punomoćnika odgovorila je da je jednom davno dala majci punomoć za podizanje pošte, dala joj je i punomoć u postupku u kojem ju je zastupala u postupku etažiranja obzirom na čestici u kojem se nalazi sporna nekretnina u kojoj živi tužitelj ima više nekretnina, više suvlasnika. Zna da je negdje za vrijeme Đ dala majci punomoć za pokretanje postupaka protiv ĐĐ, a nakon što joj je dana od strane suda na uvid punomoć na str. 51 spisa odgovorila je da se radi o toj punomoći. Predmetnu punomoć je sačinila odvjetnica Biljana Mikulić iz Osijeka, a kad se u punomoći spominje "punomoćnik je ovlašten poduzeti sve radnje" misli na to da je punomoćnica, njezina majka, mogla poduzeti sve radnje potrebne za iseljenje ĐĐ iz predmetne kuće, prije svega radilo se o tome da je trebala angažirati punomoćnika, time da ne zna koje su to još ostale radnje bile pokrivene time. U periodu od 5. kolovoza 2023. do 14. ili 15. siječnja 2024. bila je u Hrvatskoj, tada je posjetila ĐĐ da vide što će dalje obzirom da on nije plaćao najamninu, ali on je pozvao policiju koja se nije odazvala pozivu, obzirom na učestalost poziva koje je imenovani upućivao prema policiji.

Na upit punom. tužitelja odgovorila je da ne zna kada je saznala za tužbu podnijetu u ovom predmetu, saznala je na način da joj je netko tužbu poslao whats up-om ili na messenger, time da ne zna da li mama ili netko od rodbine. Kad je dobila tužbu posvađala se s majkom da što je to, da izvoli to riješiti da ne želi se povlačiti po sudovima.

7.14. Cijeneći izvedene dokaze ovaj sud utvrđuje da je ĆĐ, majka tužene, temeljem specijalne punomoći od 22. studenoga 2022., a kojom ju je tužena ovlastila na poduzimanje radnji u svezi zaštite njezinih prava na kući u [adresa], 8. svibnja 2024. podnijela zahtjev Hep Plinu d.o.o. Osijek radi isključenja plinskog brojila na kući u vlasništvu tužene u [adresa], u posjedu koje, odnosno u stanu u prizemlju se nalazi tužitelj. Iako je tužena tvrdila da nije znala da je njezina majka podnijela zahtjev Hep Plinu d.o.o. Osijek za isključenje plinomjera, već da je za to saznala tek kad je saznala za tužbu podnijetu u ovom postupku, ovaj sud tom dijelu iskaza tužene nije poklonio vjeru. Naime, isti je suprotan drugim izvedenim dokazima, prije svega iskazu ĆĐ koja je izrijekom iznijela da je punomoć od 22. studenoga 2022., koju joj je kćerka dala, priložila u HEP-u prilikom podnošenja zahtjeva za isključenje plinovoda na adresi stana u kojem živi ĐĐ. Također, obzirom su majka i kćer učestalo kontaktirale u svezi statusa tužitelja koji živi u stanu tužene, to nikako nije uvjerljiv dio iskaza tužene da joj majka nije rekla da je podnijela zahtjev za isključenja plinomjera u stanu u kojem živi tužitelj. Uostalom, ĆĐ u svoje ime nije niti mogla zahtijevati isključenje plinomjera, budući iz iskaza svjedoka OĐ proizlazi da isključenje priključka može tražiti samo osoba na koju priključak glasi odnosno opunomoćenik te osobe.

8. Prema pravnoj teoriji, u postupku smetanja posjeda, onaj u čiju je korist druga osoba poduzela čin smetanja, s njegovim nalogom ili bez njega, pasivno je legitimiran već samim time što je čin smetanja išao u njegovu korist (npr. on je njime stekao posjed), a on se nije od toga ogradio.

8.1. I sudska je praksa u odnosu na to pitanje nepodijeljena, a prema toj praksi je u parnici zbog smetanja posjeda pasivno legitimirana osoba u čiju je korist obavljena radnja smetanja posjeda. Tako je npr. u odluci Rev 1208/1996-2 od 8. siječnja 1998. izneseno pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojem: "Treća osoba koja neosnovano uznemirava vlasnika je svaka osoba koja je izvršila čin smetanja, po čijem je nalogu smetanje izvršeno, kao i ona u čiju je korist određena radnja obavljena, pa revident neosnovano u reviziji ističe da su niži sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kad su zahtjev tužiteljice prihvatili i protiv revidenta."

8.2. Zbog toga tvrdnje tužene o tome da je zahtjev za isključenje plinomjera podnijela njezina majka ĆĐ, bez njezinog znanja, čak i da su točne, ne utječu na pasivnu legitimaciju tužene.

9. Na rješenje ove pravne stvari primjenjuju se odredbe iz članaka 21. do 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 114/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12. dalje: ZVDSP) koje normiraju pravo na zaštitu posjeda i sudsku zaštitu posjeda te članka 438. i dr. ZPP-a koji reguliraju postupak u parnicama zbog smetanja posjeda.

9.1. Odredbom članka 22. ZVDSP je propisano da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (stavak 1.), sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu (stavak 2.). Gotovo identičnu odredbu sadrži članak 441. ZPP-a kojim je propisano da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, time da je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

9.2. Odredbom članka 21. ZVDSP je propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda (stavak 1.), pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja (stavak 3.), pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći (stavak 4.). Drugim riječima, posjed je smetan ako je oduzet ili uznemiren, pri čemu je oduzet ako je potpuno prestala faktična vlast dotadašnjeg posjednika, a uznemiren je ako je posjednikova faktična vlast u nekom pogledu ili u nekom dijelu ograničena tuđom faktičnom vlašću glede istog predmeta posjedovanja, ali nije sasvim isključena.

10. Pošto je čin smetanja, isključenje plina u predmetnom stanu, nastao 9. svibnja 2024., a tužitelj je podnio tužbu radi smetanja posjeda 17. svibnja 2024., u smislu odredbe članka 21. stavka 3. ZVDSP, to je ostvario pravo za traženje posjedovne zaštite pred sudom.

11. Tužitelj u ovom postupku traži posjedovnu zaštitu u odnosu na stan koji drži u posjedu temeljem dogovora s tuženom, a zbog isključenja plina koji je koristio predmetnom stanu za grijanje vode u kupatilu, postoji i plinski bojler, također i grijanje samog stana je na plin. Prema tome, objekt posjedovne zaštite je stan koji se nalazi u posjedu tužitelja i u kojem je tužitelj koristio plin, budući korištenje plina ne može biti samostalni predmet posjedovne zaštite, već se posjedovna zaštita korištenja plina može ostvariti jedino zaštitom posjeda stvari – stana u funkciji kojoj služi.

11.1. Isključenjem plina izmijenjeno je dotadašnje posjedovno stanje na stanu u posjedu tužitelja i taj čin se smatra smetanjem posjeda. Naime, tužitelj je u predmetnom stanu koristio plin, a što među strankama nije niti sporno, pa je onemogućavanjem korištenja plina ograničen u dotadašnjem načinu vršenja posjeda i pripada mu pravo na posjedovnu zaštitu. U odnosu na čin smetanja u konkretnom slučaju se ne radi o oduzimanju posjeda, jer poduzetom radnjom tužene tužitelju nije oduzet posjed stana kao stvari, već se radi o uznemiravanju koje predstavlja čin smetanja.

12. Tužitelj je u posjedu predmetnog stana bio u trenutku čina smetanja, odnosno u posjedu istog je kontinuirano od 2014. godine, temeljem usmenog sporazuma s tuženom. Taj posjed tužena, unatoč pozivima i opomenama da tužitelj iseli iz stana, odnosno činjenici da mu je usmeno raskinut Ugovor o najmu, tužitelju nije oduzet, pa je tužitelj posljednji mirni posjednik. Naime, sud u ovakvim sporovima ne odlučuje o pravu na posjed, pravnom temelju posjeda, poštenju posjednika.

13. Obzirom na sve iznijeto ovaj sud nalazi osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja. Pri tome ovaj sud napominje da je intervenirao u sadržaj tužbenog zahtjeva na način da umjesto: „… smetanje posjeda dijela stana, kuće u [adresa], u prizemlju ...“ ima stajati „… smetanje posjeda dijela kuće u [adresa], stana u prizemlju…“, a sve kako bi izreka bila razumljiva, dosljedna i u skladu s utvrđenim stanjem. Naime, tužbeni zahtjev glasi: „Utvrđuje se da je tuženica KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izvršila smetanje posjeda dijela stana, kuće u [adresa], u prizemlju koji se sastoji od dvije sobe, hodnika te kupaonice s WC-om, u posjedu tužitelja ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da je dala nalog za isključenje isporuke plina HEP-Plin d.o.o. iz Osijeka, u tom stanu odnosno dijelu kuće, te se nalaže tuženici da u roku od 3 dana uspostavi ranije posjedovno stanje, izda nalog za ponovnu isporuku plina tvrtki HEP-Plin d.o.o., a što će u suprotnom zamijeniti ovo rješenje, te joj se zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće pod prijetnjom novčane kazne.“ Proizlazi da tužitelj navodi da je smetan posjed dijela stana, kuće u [adresa], a da je dan nalog za isključenje struje u stanu odnosno dijelu kuće. Kraj utvrđenja suda da je smetan posjed dijela kuće u [adresa], a koji dio se odnosi na stan u prizemlju koji se sastoji od dvije sobe, hodnika te kupaonice s WC-om (što među strankama i nije sporno), to je ovaj sud postupio na rečeni način. Time ovaj sud nije zadirao u identitet tužbenog zahtjeva. Naime, predmetno rješenje predstavlja ovršnu ispravu i mora biti jasno i razumljivo radi eventualnog provođenja ovrhe.

14. Odluka suda o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a te su tužitelju priznati i dosuđeni troškovi sukladno Tarifi o naknadama i nagradama za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23., 107/25. – dalje u tekstu: Tarifa). Tužitelju je priznat trošak zastupanja prema Tbr. 7. točka 2. Tarife prema kojoj odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, i to, među ostalim i u postupcima radi smetanja posjeda, dok u smislu točke 3. istog Tbr. za svaku daljnju radnju u navedenim postupcima odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova. Tužitelju je priznata jednokratna nagrada u iznosu od 500,00 eura, i to: za sastav tužbe, sastav podneska od 13. siječnja 2025., zastupanje na ročištu 23. travnja 2025. i zastupanje na ročištu 2. srpnja 2025.). Za: zastupanje na ročištu 7. listopada 2025., zastupanje na ročištu 12. studenoga 2025., zastupanje na ročištu 17. ožujka 2026., sastav podneska od 19. ožujka 2026., zastupanje na ročištu 9. srpnja 2026., zastupanje na ročištu za objavu rješenja 28. srpnja 2026., tužitelju je priznat trošak od 100,00 eura za svaku od tih radnji sukladno Tbr. 7. točka 3. Tarife. Priznat mu je i trošak predujma za izlazak sudske komisije u iznosu 49,48 eura.

14.1. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 15. svibnja 2025., budući isti nije bio potreban za vođenje ovoga postupka. Nije mu priznat trošak sudske pristojbe za tužbu, zatim trošak sudske pristojbe za prijedlog za privremenu mjeru i rješenje o privremenoj mjeri jer ih nije niti platio, dakle taj trošak nije imao. Stoga je tužitelju priznat trošak postupka u iznosu 1.424,48 eura, dok je s preostalim dijelom zahtjeva za trošak tužitelj odbijen, o čemu je odlučeno kao u točki II. i III. izreke rješenja

U Osijeku 28. srpnja 2026.

Sutkinja: Ljiljana Jakša

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu rješenja uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava rješenja obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu rješenje (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis rješenje stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti rješenje na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje rješenje mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje sud će rješenje dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave rješenje (članak 335. stavak 11. ZPP).

O žalbi odlučuje županijski sud.

Dostavljeno:

1. Zajednički odvjetnički ured Darko Šuper, Iva Kovačev Radić, Ivan Jukić, Dino Vukušić i Ena Petrović u Osijeku

2. Sunčica Novak Vidović, odvjetnica u Osijeku