REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Garešnici

Garešnica, V. Nazora 22

Psp-31/2024-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici po sutkinji tog suda Dajani Gabud Jandoš, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice BH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po odvjetnicima iz odvjetničkog društva Volić, Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o. iz Garešnice, protiv tuženice GH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Eugenu Duk, odvjetniku iz Kutine, radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 02. srpnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tužiteljice, te punomoćnika tužene i tužene, na ročištu za objavu i uručenje odluke dana 28. srpnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Usvaja se zahtjev tužitelja kao osnovan, a koji glasi:

“Utvrđuje se da je tužena GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetala tužiteljicu BH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 5 UL. MATIJE GUPCA (DVORIŠTE, GOSP. ZGRADA, KUĆA, UL. MATIJE GUPCA) sa sveukupno 683 m2 te u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 5 U SELU (NPL.NEPOZN., PAŠNJAK, VOĆNJAK) sa sveukupno 1680 m2, i to na način da je dana 25. listopada 2024. i 26. listopada 2024. godine uz njezino odobrenje i bez ograde tužene, od strane trećih osoba, odnosno LH i AH prepiljen, srušen i odvezen dio betonske ograde (zida) koja se nalazi izgrađena na prethodno opisanim nekretninama, a koja ograda (zid) je prepiljena i srušena u dužini od 92 cm, širina zida 24 cm i visina 122 cm, tlocrtne površine 0.22 m2, te se tuženoj zabranjuje svako daljnje smetanje na navedeni ili drugi način i nalaže joj se uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku čina smetanja na način, da je tužena dužna sazidati srušeni dio betonske ograde sukladno pravilima struke, sve u roku od 8 dana.

II. Tužena je dužna tužiteljici naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.574,48 €, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. U pravnoj stvari pobliže navedenoj u uvodnom dijelu ove odluke dana 21.11.2024. podnesena je tužba radi smetanja posjeda.

2. U tužbi se navodi, da je tužiteljica upisana kao vlasnik na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Garešnica, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 5 [adresa] (dvorište, gosp. zgrada, kuća, [adresa]) sa sveukupno 683 m², a tužena GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dolazi upisana kao vlasnik na susjednoj nekretnini, upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Garešnica, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 5 u selu (npl.nepozn., pašnjak, voćnjak) sa sveukupno 1680 m ². Dana 25. listopada 2024. godine izvanbračni suprug tužene AH je po nalogu tužene uz njezino znanje i odobrenje prvo prepilio zidanu ogradu tužiteljice koja se nalazi do ceste, te zatim 26. listopada 2024. godine uz pomoć SH i LH razbio i odvezao ostatke betonske ograde u dijelu koji je prepiljen, a sve to u visini od 1,30 metara i u širini od 1 metar. Povodom naprijed navedenih događaja obaviještena je PP Garešnica, koji su napravili izvješće. Člankom 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. Člankom 22. istog Zakona propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Tužitelj predlaže sudu utvrditi čin smetanja posjeda i naložiti tužiteljici uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, tako da sazida srušeni dio betonske ograde sukladno pravilima struke. Nakon, što je održan očevid na licu mjesta uz sudjelovanje geodetskog vještaka, tužiteljica je tužbeni zahtjev uskladila sa nalazom i mišljenjem vještaka, u pogledu dužine, širine i visine uklonjenog dijela ograde /zida, te tužbeni zahtjev glasi kako je pobliže opisano u izreci odluke, što ne predstavlja preinaku tužbenog zahtjeva u smislu čl. 191. Zakona o parničnom postupku, kako to pogrešno smatra punomoćnik tužiteljice, jer se ne radi o promjeni istovjetnosti tužbenog zahtjeva (zahtjev i dalje proizlazi iz iste činjenične i pravne osnove), te se ne radi o povećanju postojećeg zahtjeva ili isticanju drugoga uz postojeći.

3. U odgovoru na tužbu tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice u cijelosti kao neosnovanom. Čini nespornim, da je tužiteljica vlasnik nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica], odnosno da je tužena vlasnik nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica], a koje nekretnine stranaka međusobno međaše. Nesporno je i da je izvanbračni suprug tužene AH uz pomoć LH prvo odrezao dio zidane ograde tužiteljice koji se ne nalazi na čestici iste te da je potom isti dio ograde razbio i uklonio. No, netočno je, da bi sve to AH i LH radili po nalogu tužene, odnosno uz njezino znanje i odobrenje. Naime, tužena je s tužiteljicom bila u komunikaciji te je istu zamolila da ukloni predmetni dio bespravno izgrađene ograde, što je tužiteljica i pristala te dala obećanje da će isto učiniti u vrlo kratkom roku čim angažira izvođače radova. Slijedom navedenog, tužena nije imala apsolutno nikakav interes vršiti bilo kakve radove na istoj ogradi, jer je uklanjanje spornog dijela ograde dogovorila s tužiteljicom, pa tako nije imala interes niti davati bilo kome naloge da vrši rušenje istog dijela ograde kako se to pogrešno i paušalno navodi u podnesenoj tužbi. AH je bez znanja, a pogotovo bez naloga i odobrenja tužene samoinicijativno izvršio navedene radove što tužena oštro osuđuje posebice imajući u vidu da ne želi narušiti dobrosusjedske odnose sa tužiteljicom i da je konačno s istom dogovorila kako će upravo tužiteljica o svom trošku srušiti i ukloniti sporni dio ograde. Slijedom navedenog, tužena ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, te predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tijekom postupka na prijedlog tužiteljice sud je Rješenjem Psp-31/2024-19 od 23.05.2025. odredio privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine , koja se sastoji u sprečavanju neovlaštenog pristupa trećih osoba na nekretnine predlagateljice osiguranja, kao i od sprečavanja opasnosti od bijega kućnih ljubimaca na javnu površinu, tako što je ovlastio tužiteljicu-predlagateljicu osiguranja u roku od 8 dana da ona ili treće osobe po njezinom nalogu zatvor i uz pomoć drvenih dasaka prolaz u betonskoj ogradi koji je nastao rušenjem dijela betonske ograde u visini od 1,30 m i širini od oko 1 m, a koja betonska ograda sa otvorenim prolazom se nalazi na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 5 [adresa] (dvorište, gosp. zgrada, kuća, [adresa]) sa sveukupno 683 m2 te u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 5 u selu (npl.nepozn., pašnjak, voćnjak) sa sveukupno 1680 m², što je tužena protivnica osiguranja dužna trpjeti. Navedeno rješenje je potvrđeno odlukom Gž-1166/2025-2 od 17.11.2025. Županijskog suda u Rijeci.

5. U postupku izvođenja dokaza sud je saslušao stranke te izvršio uvid u dokumentaciju: Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. broj [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina], Izvod iz katastarskog plana, fotografije dostavljene uz tužbu , dopis policijske postaje [adresa] od 14.11.2024., ispis fotografija (list 5-11), ispis fotografija dostavljene po tuženoj (list 19,27-29), ispis elektronske komunikacije (list 32-34), Pročitani su iskazi svjedoka: HH, CH, AH, LH i JH (list 48-52, 98). Pročitao je nalaz i mišljenje sa skicom lica mjesta geodetskog vještaka Alena Loncman (list 102-103).

6. Temeljem provedenih dokaza i njima utvrđenog činjeničnog stanja odlučeno je kao u izreci ove odluke.

7. Sukladno članku 21. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Predmetna tužba je podnesena pravovremeno, jer je podnesena 21.11.2024., a odnosi se na radnje koje su obuhvaćene tužbom kao čin smetanja posjeda i koje su poduzete na dane 25. i 26. listopada 2024.

8. Tužiteljica je u predmetnom postupku bila dužna dokazati, da se u vrijeme poduzimanja radnji po tuženoj, za koje tvrdi da predstavljaju čin smetanja, nalazila u posljednjem stanju posjeda površine za koju tuži i da ju je u tom posljednjem stanju posjeda samovlasno smetala upravo tužena sa radnjama koje se navode u tužbi i tužbenom zahtjevu kao činovi smetanja, a sve ovo u smislu članka 21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

9. Nije bilo sporno, da su radnje koje se navode u tužbi poduzete na dijelu ograde koja je bila u posljednjem posjedu tužiteljice, niti je bilo sporno vrijeme njihova poduzimanja. Nije bilo sporno, da je predmetne radnje koje se tužbom navode činom smetanja posjeda poduzeo AH, izvanbračni suprug tužene uz pomoć sina tužene LH, što je priznao i svjedok AH, kao i LH. Dio ograde koji je uklonjen sagrađen je po tužiteljici, još prije više godina, o čemu su iskazali svjedoci LH i CH. Tužiteljičin suprug HH je iskazao, da je uklonjeni sporni dio zida/ograde se nalazio na zemljištu koje po katastru pripada nekretnini tužene. Nije bilo sporno, da tužiteljica nije pristala odnosno dala odobrenje AH i LH da oni uklone sporni dio zida/ograde. Stoga, kako je nesporno utvrđeno, da je tužiteljica bila u mirnom posjedu spornog dijela zida/ograde, a isti je uklonjen bez njene suglasnosti, odnosno odobrenja, radnje koje su poduzete na dane 25. i 26. 10. sve u 2024. na uklanjanju dijela zida/ograde tužiteljice predstavljaju čin smetanja njezina posjeda. Sporno je bilo, postoji li pasivna legitimacija tužene za poduzete čine smetanja tužiteljičina posjeda u predmetnom slučaju.

10. Tužena je vlasnica i posjednica čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja međaši sa susjednom nekretninom tužiteljice čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sporni dio zida/ograde koji je uklonjen, nalazio se na površini koja pripada tuženoj, što nije bilo sporno /list 102/, međutim isti je predstavljao cjelinu ogradnog zida tužiteljice koji ide sa čestice čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je utvrđeno prilikom očevida i naznačeno u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, te kako je već ranije navedeno bio je u posljednjem posjedu tužiteljice. Iz iskaza saslušanih svjedoka AH, HH, te stranaka proizlazi, da je tužena smatrala, da tužiteljica treba ukloniti sporni dio zida/ograde, jer je isti smetao, budući je tužena trebala urediti fasadu i riješiti pitanje vlage na svojoj kući. Svjedok LH, također je iskazao , da se u kući njegove majke, a tužene spominjala potreba uklanjanja spornog dijela zida/ograde. Obzirom na navedeno, uklanjanje spornog dijela zida/ograde bilo je u korist tužene kao vlasnice i posjednice čkbr. [katastarska čestica], od kojega se ona nije posebno ogradila, u smislu da bi spriječila ili pokušala spriječiti svog izvanbračnog supruga AH i sina LH u poduzimanju radova na uklanjanju spornog dijela zida/ograda. Okolnost da se ista naljutila, posvađala sa suprugom te otišla, toga dana kada je AH pristupio uklanjanju spornog dijela zida/ograde sa lica mjesta vozilom svojoj kćeri, kako iskazuje tužena, nije dovoljna da bi ista od sebe otklonila pasivnu legitimiranost u ovome predmetu, ovo osobito imajući u vidu, da je ista željela i smatrala također potrebnim ukloniti sporni dio zida/ograde, zbog čega se i obraćala tužiteljici sa takvim zahtjevom, o čemu iskazuju i tužena i tužiteljica, a potvrđuje u spis dostavljena elektronska komunikacija između istih. Iz iskaza tužene ne proizlazi, da bi ista nakon što su poduzete radnje na uklanjanju postavljenog zida, ukoliko iste nije odobrila, poduzela bilo koje radnje mirnim putem, da se uspostavi prethodno stanje posjeda, štoviše ista se je protivila u ovome predmetu predloženoj privremenoj mjeri po tužiteljici, kojom se privremeno trebao zatvoriti otvor u ogradi tužiteljice , koji je nastao uslijed poduzetih radnji po AH i LH, članovima obitelji tužene, koji predstavljaju čin smetanja posjeda tužiteljice. Obzirom na navedeno, irelevantno je za pasivnu legitimaciju tužene, je li ista naložila AH i LH da na dane 25. i 26. 10. sve 2024. pristupe uklanjanju spornog dijela zida/ograde, obzirom je isto poduzeto u njezinu korist, a ista se nije ogradila od tih radnji, odnosno poduzela radnje na sprječavanju istih, iako je znala za iste, pa se može smatrati da ih je i odobrila.

11. Na skici lica mjesta sačinjenoj po geodetskom vještaku Alenu Loncman (list 103) prikazana je površina odnosno dimenzija spornog uklonjenog dijela zida/ograde tužiteljice, sve kako je pobliže i navedeno u toč. I. izreke ove odluke. Na nalaz i mišljenje te skicu lica mjesta geodetskog vještaka stranke nisu imale primjedbi.

12. Dakle, imajući u vidu sve ranije utvrđeno i obrazloženo, sud je zahtjev tužiteljice za smetanje posjeda ocijenio osnovanim u smislu čl. 21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa ga usvojio sve kako je pobliže navedeno u toč. I . izreke ove odluke.

13. Obzirom je tužiteljica uspjela u predmetnoj parnici i zatražila naknadu parničnih troškova, ima pravo na njihovu naknadu temeljem članka 154. stavak 1. u svezi članka 155. Zakona o parničnom postupku. Prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (u nastavku OT) opravdan parnični trošak tužiteljice čini jednokratna nagrada njenom punomoćniku odvjetniku za zastupanje po Tbr. 7. toč. 2. OT, u iznosu od 500,00 € (uključuje 4 radnje) te još po 100,00 € za svaku od daljnjih poduzetih radnji, a koje se odnose na: zastupanje na očevidu od 28.04.2026., te na raspravi od 02.07.2026. te za sastav obrazloženog podneska od 23.06. i 05.06. sve 2026. Na priznate nagrade obračunati PDV iznosi 225,00 €. Trošak geodetskog vještačenja i očevida iznosio je 449,48 €, a predujmila ga je tužiteljica, te isti ulazi u opravdan parnični trošak. Dakle, ukupan opravdan trošak tužiteljice, koji je zatražen iznosi 1.574,48 €, a isti joj je dužna naknaditi tužena, sve kako je odlučeno u toč. II. izreke.

U Garešnici, 28. srpnja 2026. godine

S U T K I N J A :

Dajana Gabud Jandoš

P O U K A : Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od uručenja istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri primjerka na Županijski sud.

RJEŠENJE SE DOSTAVLJA:

1. Odvjetnik Tihomir Volić, Garešnica

2. Odvjetnik Eugen Duk, Kutina