REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: R1-103/2024-39

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Jasni Baričević, u izvanparničnom postupku predlagatelja VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Danijelu Matiću, odvjetniku iz ZOU Danijel Matić i Marko Prlić iz Zagreba, Ulica Roberta Frangeša – Mihanovića, protiv protustranaka pod 1) AL, V 12, Revúca, Slovačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) VLB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) HL, Traunreuter Str. 1, Palling, Savezna Republika Njemačka (prije Matkovac 61, Prekopakra), OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4) OL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Slavenu Luštici, odvjetniku iz Zadra, pod 5) SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6) EL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 7) PL, [adresa], Theresienfeld 2604, Austrija, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 8) ZL, [adresa], Theresienfeld 2604, Austrija, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 9) FL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, izvanraspravno dana 28. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Obustavlja se ovaj izvanparnični postupak.

II. Nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi, postupak će se nastaviti po pravilima parničnog postupka, pred nadležnim sudom.

III. Odbija se protu stranka pod 4) sa zahtje vom za naknadu troška ovog izvanpa rničnog postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj VL (dalje u tekstu: predlagatelj) u podnesenom prijedlogu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice protiv protustranke pod 1) IL i dr., navodi da u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] su upisane nekretnine, odnosno zemljišnoknjižne čestice: kat. čest. [katastarska čestica], Blizumin, pašnjak površine 183 m2; kat. čest. [katastarska čestica], Kroz Gornje selo, pašnjak površine 404 m2; kat. čest. [katastarska čestica], Kroz Gornje selo, cesta površine 14 m2; kat. čest. [katastarska čestica] Blizumin, pašnjak površine 1303 m2; kat. čest. [katastarska čestica], Blizumin, dvorište površine 430 m2, a kao vlasnici istih da su upisani predlagatelj i protustranke, sa sljedećim suvlasničkim omjerima:

- VL u 434/2741 dijela,

- IL u 204/2741 dijela,

- VLB u 203/2741 dijela,

- HL u 426/2741 dijela,

- SL u 433/2741 dijela,

- IZABELA MIOČ u 429/2741 dijela,

- OL u 182/2741 dijela,

- PL u 215/2741 dijela,

- ZL u 215/2741 dijela.

Predmetne nekretnine kod Državne geodetske uprave da su upisane u posjedovni list broj 5113, k. o. [katastarska općina] iste oznake, naziva i površine kao i u zemljišnoj knjizi, odnosno u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Kao posjednici predmetnih nekretnina da su upisani predlagatelj i protustranke u prethodno navedenim suvlasničkim omjerima.

1.1. U zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] da su upisane nekretnine, odnosno zemljišnoknjižne čestice: kat. čest. [katastarska čestica], Blizumin, pašnjak površine 392 m2; kat. čest. [katastarska čestica], Blizumin, cesta površine 15 m2, a kao vlasnici ovih nekretnina, odnosno zemljišnoknjižnih čestica da su upisani predlagatelj i protustranke, i to sa sljedećim suvlasničkim omjerima:

- VL u 434/2741 dijela,

- IL u 204/2741 dijela,

- VLB u 203/2741 dijela,

- HL u 426/2741 dijela,

- FL u 433/2741 dijela,

- IZABELA MIOČ u 429/2741 dijela,

- OL u 182/2741 dijela,

- PL u 215/2741 dijela,

- ZL u 215/2741 dijela.

Predmetne nekretnine da su kod Državne geodetske uprave upisane u posjedovni list broj 4668, k. o. [katastarska općina] iste oznake, naziva i površine kao i u zemljišnoj knjizi odnosno u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Kao posjednici predmetnih nekretnina odnosno katastarskih čestica da su upisani su predlagatelj i protustranke u prethodno navedenim suvlasničkim omjerima.

1.2. Naprijed navedene nekretnine, odnosno zemljišnoknjižne čestice prethodno da su predstavljale jednu jedinstvenu zemljišnoknjižnu česticu, a što da potvrđuje i činjenica da ukupan zbroj površina svih zemljišnoknjižnih čestica iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], iznosi ukupno 2741 m2, a koji broj ujedno da predstavlja i nazivnik suvlasničkih omjera u oba zemljišnoknjižna uloška (204/2741, 203/2741…). Ista čestica da je nakon više zaključenih kupoprodajnih ugovora, a koji ugovori da su zaključivani od strane uvodno naznačenih stranaka, dijeljena (cijepana) na više sada postojećih zemljišnoknjižnih čestica, a koje čestice da su formirane kroz odgovarajuće geodetske elaborate/prijavne listove koji su izrađeni i provedeni po zahtjevu određenih uvodno naznačenih stranaka, te sada da predstavljaju vlasništvo odnosno suvlasništvo uvodno naznačenih stranaka, a koje stanje da odgovara današnjem stanju. Konkretno, predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], Blizumin, dvorište, površine 430 m2, da je formirana odgovarajućim prijavnim listom (Geodetski projekt), Klasa: UP/I 932- 07/2023-02/2282, oznaka elaborata-115/2023, a izradu kojeg prijavnog lista (Geodetskog projekta) da je naručio upravo Predlagatelj.

Predlagatelj i protustranke da su bili suglasni sa sadržajem navedenog prijavnog lista (Geodetskog projekta), a protiv odgovarajućeg zemljišnoknjižnog Rješenja- Klasifikacijski broj predmeta:UP/I 932-07/2023-02/2282 od 12.10.2023., kojim je isti prijavni list proveden u zemljišnoj knjizi naslovljenog suda, da nije uložen prigovor. Osim toga, predlagatelj i predloženici da su bili suglasni i sa sadržajem svih drugih provedenih prijavnih listova/geodetskih elaborata, a protiv odgovarajućih zemljišnoknjižnih rješenja koji su predstavljali osnovu za provedbu istih u zemljišnoj knjizi naslovljenog suda, da nije uložen niti jedan prigovor od strane ovih stranaka. Iz svega gore navedenog, da nije sporno da su upravo stranke vlasnici predmetnih nekretnina, uz napomenu da su sve navedene zemljišnoknjižne čestice jedna drugoj susjedne, te kao takve, za potrebe ovog postupka, da se mogu promatrati kao svojevrsna cjelina.

1.3. Unatoč tome što su stranke navedene kao suvlasnici na zemljišnoknjižnim česticama iz AD i AD II ovog prijedloga, u naravi svaka od uvodno naznačenih stranaka da posjeduje točno određenu zemljišnoknjižnu česticu nad kojom i polaže samostalno pravo vlasništva. Među strankama ovog postupka tj. među vlasnicima predmetnih nekretnina nikada da nije bilo spora oko toga koji od suvlasnika navedenih u AD i AD II ovog prijedloga je vlasnik/suvlasnik/posjednik koje nekretnine odnosno zemljišnoknjižne čestice upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Unatoč činjenici da su u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], stranke upisane kao suvlasnici u određenim suvlasničkim omjerima, nedvojbeno da znaju i ne spore tko je samovlasnik i jedini posjednik pojedine zemljišnoknjižne čestice iz AD I i AD II ovog prijedloga. Iste ni na koji način ne koriste, upotrebljavaju ili na bilo koji drugi način posjeduju nekretnine na koju ne polažu pravo vlasništva budući da među njima, a kao što je već navedeno, nema spora tko je vlasnik koje čestice. Daljnji dokaz da se kod zk.č.br. 1612/8, k. o. [katastarska općina] radi upravo o nekretnini odnosno zemljišnoknjižnoj čestici u samovlasništvu predlagatelja je Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 15. travnja 2021. temeljem kojeg da je predlagatelj kupio predmetnu nekretninu od ŠL. Naime, iz tog jasno da proizlazi da je predlagatelj kupio, upravo zk.č.br. 1612/8, k. o. [katastarska općina] s obzirom da je iz usporedbe skice koju je sastavio dipl. ing. geo. JL, a koja je sastavni dio predmetnog kupoprodajnog ugovora i izvoda iz katarskog plana, navedeno jasno proizlazi. Na zk.č.br. 1612/8, k. o. [katastarska općina], BLIZUMIN, Dvorište, površine 430 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], predlagatelj da namjerava sagraditi kuću i zbog čega je već dao izraditi odgovarajući građevinski projekt, te o namjeri gradnje da je upoznao ostale suvlasnike odnosno predloženike koji da se tome nisu protivili i to zbog već iznesene činjenice prema kojoj ne postoji spor oko toga da je upravo predlagatelj stvarni i jedini vlasnik zk.č.br. 1612/8, k. o. [katastarska općina]. Predmetne nekretnine odnosno zemljišnoknjižne čestice upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] su dakle u naravi već geometrijski podijeljene.

1.4. Predmetne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi da su već geometrijske podijeljene, kako je to prikazano u samom prijedlogu, pa predlagatelj da ističe kako su predlagatelj i predloženici pod 1) – 4) već formirali svoje čestice na koje polažu isključivo vlasništvo, dok predloženici pod 5) – 9) svoje čestice da nisu još konačno formirali, a što je vidljivo i iz činjenice da su iste "sadržane" u postojećoj čest. br. 1612/7 k. o. [katastarska općina], a koja u sebi u naravi da sadrži 3 zasebne čestice (jedna da pripada predloženiku pod 5) i pod 9), druga da pripada predloženiku pod 6), a treća da pripada predloženiku pod 7) i 8) koje predstavljaju samovlasništvo pojedinih predloženika, i koje će se tek morati formirati u odgovarajućem postupku. Radi boljeg razumijevanja niže da prikazuje pripadnost pojedine nekretnine pojedinom predlagatelju/predloženiku.

1.5. Predlagatelj kao suvlasnik nekretnina odnosno zemljišnoknjižnih čestica upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] da napominje kako je predloženo razvrgnuće suvlasničke zajednice na naprijed opisanim nekretninama pravno moguće i dopušteno. Isto da ne bi bilo na štetu predloženika budući da predlaže djelomično razvrgnuće suvlasništva (po ekvivalentu) na način da isti, uzimajući u obzir svoje sadašnje suvlasničke omjere, postane samovlasnik u odnosu na onu zemljišnoknjižnu česticu koja je prethodno prikazana u odgovarajućoj tablici odnosno u odnosu na zk.č.br. 1612/8, k. o. [katastarska općina], BLIZUMIN, Dvorište, površine 430 m2. Predloženici da bi uzimajući u obzir ovaj prijedlog ostali suvlasnici u postojećim suvlasničkim omjerima na preostalim nekretninama odnosno zemljišnoknjižnim česticama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a što da bi i odgovaralo “stvarnom stanju na terenu“ i doprinijelo uređenju zemljišnoknjižnog stanja među strankama ovog prijedloga budući da bi predlagatelj stekao samovlasništvo nad onom zemljišnoknjižnom česticom koja predstavlja njegovo samovlasništvo, dok da bi predloženici naknadno mogli također upisati svoje pravo vlasništva nad preostalim nekretninama odnosno zemljišnoknjižnim česticama sukladno stvarnom stanju na terenu. Bitno da je napomenuti da bi predloženici također zadržali istu “količinu kvadrata“ koju imaju i bez predloženog postupka razvrgnuća. U tom smisle da ne može biti sporno kako ovaj prijedlog predlagatelja ne dira u postojeća prava predloženika. Predlagatelj stoga da smatra da za prihvaćanje prijedloga nema prepreka, te da isto ide u korist svih stranaka ovog postupka kojem je cilj “uređenje i sređivanje“ postojećeg zemljišnoknjižnog stanja. S obzirom na sve naprijed izneseno, da podnosi ovaj prijedlog naslovljenom sudu i predlaže da sud po provedenom postupku, a uzimajući u obzir odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, naročito čl. 48. st. 1. i čl. 52. st. 1. navedenog Zakona, donese Rješenje o razvrgnuću suvlasničke zajednice stranaka na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na način kako je to pobliže naznačeno u samom prijedlogu.

2. Dopisom od 3. travnja 2024. sud je protustrankama pod 1) do 9) dostavio prijedlog s prilozima uz pozivi da se u roku 15 dana, očituju na isti. Protustranke pod 1) do 9) iako su uredno zaprimile prijedlog na isti se nisu očitovale, dok je protustranka pod 3) HL u dostavljenom odgovoru od 10.5.2024. (l.s.49) izjavila da se slaže sa prijedlogom predlagatelja.

3. Protustranka pod 4) OL u dostavljenom odgovoru na prijedlog (l.s.42) navodi da je stvarni vlasnik i posjednik nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica], pov. 182 m2 k. o. [katastarska općina], za cijelo (1/1), a upisi u zemljišnoj knjizi, izuzev naravno, onog od ovog predloženika, da ne odgovaraju stvarnom stanju. Utoliko predloženik pod 4) da se protivi da se njegova nekretnina dijeli i bude predmet diobenog postupka, jer to da ne odgovara stvarnom stanju i implicira netočne pravne odnose i druge posljedice (stvarno stanje vlasništva nije takvo da je potrebno išta dijeliti, upisi suvlasništva su samo tu formalno), mada su navodi iz povjesnice prijedloga u znatnoj mjeri točni. Predloženik pod 4) unatoč tome što se ne slaže s ovim postupkom, da smatra da nema spora, te da je uputno da se uređenje zk stanja razriješi među strankama na drugačiji odgovarajući način.

4. Predlagatelj u očitovanju na odgovor protustranke pod 4) (l.s.45-46) navodi da ne spori i da je suglasan da je predloženik pod 4) stvarni vlasnik i posjednik nekretnine zk.č.br. 1612/1 k. o. [katastarska općina]. Ujedno, da ne spori i da je suglasan s tvrdnjom predloženika pod 4) da između predlagatelja i ovog predloženika, pa i ostalih predloženika ne postoji spor, pa tako niti spor oko toga tko točno je stvarni vlasnik koje od nekretnina/zemljišnoknjižnih čestica navedenih u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Upravo iz ovih navedenih tvrdnji da proizlazi osnovanost prijedloga predlagatelja kojim predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice, pa i potreba za razvrgnuće suvlasničke zajednice, a sve u cilju da predlagatelj stekne samovlasništvo čestice na koju on polaže pravo vlasništva, dok ujedno isti da nema nikakvih aspiracija u odnosu na zk.č.br. 1612/1 k. o. [katastarska općina] koja nesporno predstavlja vlasništvo predloženika pod 4). Kao što je u više navrata u prijedlogu istaknuo, prihvaćanjem predloženog prijedloga razvrgnuća ni na koji način da se neće dirati u prava i interese predloženika, pa tako niti u prava i interese predloženika pod 4) budući da je isti formirao “svoju“ česticu i to upravo 1612/1 k. o. [katastarska općina], a na koju predlagatelj da ne polaže pravo vlasništva, niti se na bilo koji način dira u vlasništvo ili posjed predmetne čestice. Pored toga, predlagatelj da želi istaknuti da se ne može složiti s tvrdnjom predloženika pod 4) prema kojoj stvarno stanje vlasništva nije takvo da je potrebno išta dijeliti, upisi suvlasništva da su samo tu formalno s obzirom da pravni poredak Republike Hrvatske ne poznaje upise u zemljišnoj knjizi koji su samo formalni, već isti da prikazuju stvarno i pravno stanje nekretnina upisanih u predmetnu zemljišnu knjigu zbog čega da je upravo prijedlog predlagatelja ispravan i primjeren način uređenja zemljišnoknjižnog stanja, a što da je u interesu svih, pa i predloženika pod 4) koji se složio da je predmetno suvlasništvo potrebno razvrgnuti kako bi se u zemljišnu knjigu upisalo stvarno stanje, kako u odnosu na vlasništvo tako i u odnosu na posjed, a koje stvarno stanje između stranaka ovog postupka nije sporno, a što predloženik pod 4) utvrđuje u točki III odgovora na prijedlog od 17. travnja 2024. Predlagatelj ističe da je potrebno istaknuti i nepravilan navod predloženika pod 4) koji u odgovoru navodi kako je stvarni vlasnik i posjednik nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica] pov. 182 m2 k. o. [katastarska općina] za cijelo (1/1), a to što s obzirom na sadašnje zemljišnoknjižno stanje navedeno u odgovarajućem zemljišnoknjižnom izvatku nije točno, a što je i samom predloženiku pod 4) poznato. Ovaj postupak da je pokrenuo upravo u želji da se faktično i zemljišnoknjižno stanje izjednače na način da oba odgovaraju istini. Obzirom na članak 47. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao i na tvrdnje i činjenice iznesene u prijedlogu, predlagatelj da ustraje pri istome, jer smatra da ne postoje pravne prepreke za prihvaćanje istoga, te da upravo navedeni prijedlog ide u smjeru uređenja zemljišnoknjižnog stanja među strankama ovog postupka, a što da je u interesu svih stranaka ovog postupka.

5. Protustranka pod 4) u podnesku od 05.07.2024. još jednom je istakla da predlagatelj nije odabrao pravilan način rješenja svog pravnog pitanja, a to da je ishođenje upisa uknjižbe prava vlasništva na nekretnini č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na koju polaže pravo. Naime, predlagatelj da smatra da je vlasnik za cijelo (1/1) te nekretnine i ovim postupkom želi da postigne upis uknjižbe prava vlasništva u svoju korist. Pravo vlasništva te nekretnine predlagatelju nitko da ne osporava, kao što ni on (predlagatelj) ne osporava protustranci pod 4) pravo vlasništva njegove nekretnine č. zem. [katastarska čestica] pov. 183 m2, pa iz toga više nego da je jasno da su sporni suvlasnički udjeli na nekretnini predlagatelja (osim njegovog upisa), kao i na nekretnini protustranke pod 4) (osim njegovog upisa). Slijedom iznesenog drži da je eklatantno da je predlagatelj uputio neosnovan prijedlog u samom početku, a što da je razvidno iz početnih premisa predlagatelja iz točke IV. prijedloga: - - „Unatoč tome što su stranke navedene kao suvlasnici na zemljišnoknjižnim česticama iz AD I AD II ovog Prijedloga, u naravi svaka od uvodno naznačenih stranaka posjeduje točno određenu zemljišnoknjižnu česticu nad kojom polaže i samostalno pravo vlasništva.“…. …“nema spora tko je vlasnik koje čestice...“ itd. Nadalje, ističe da je u svom odgovoru na vrijeme skrenuo pozornost predlagatelju na navedeno, nakon toga predlagatelju da je ponuđeno da se aktivira drugi adekvatni način rješavanja ove problematike, što isti da je odbio. Stoga, ukoliko dođe do obustave postupka, od predlagatelja da traži da mu nadoknadi troškove ovog postupka, specificirane u samom podnesku.

6. Potom predlagatelj u dostavljenom podnesku od 05.07.2024. (l.s.67-71) ističe kako predloženik pod 4) sukladno izjavi danoj na ročištu održanom dana 4. srpnja 2024., ne osporava pravo vlasništva predlagatelja na čestici na kojoj traži upis i ne protivi se da predlagatelj postigne upis uknjižbe prava vlasništva na onoj čestici u odnosu na koju traži da mu se u ovom postupku omogući upis u zemljišnu knjigu. Među strankama da nije niti može biti sporno, a s obzirom na upis u zemljišnoj knjizi, da su stranke ovog postupka upisane kao suvlasnici nekretnina koje su predmet ovog postupka.

6.1. Među strankama da je sporan način uređenja međusobnih prava i obveza stranaka ovog postupka pri čemu predloženik pod 4) pogrešno smatra kako način koji je predložio u ovom postupku nije ispravan, temeljeći to svoje mišljenje između ostalog i na sudskoj praksi dostavljenoj od strane predloženik pod 4), a koja da nije relevantna i bitna za ovaj postupak. Naime, u sudskoj praksi dostavljenoj od strane predloženika pod 4) da je jasno navedeno da se ista odnosi isključivo na slučaj u kojem između suvlasnika postoji pisani sporazum odnosno ugovor o diobi nekretnine, što u ovoj pravnoj stvari da nije slučaj. Kada bi pisani sporazum postojao, predlagatelj da bi jednostavno na osnovi takvog sporazuma zatražio upis svog prava vlasništva kod nadležnog suda, a kako takav sporazum ne postoji, da je prisiljen voditi ovaj izvanparnični postupak. Da je izabrao ispravan i zakonom predviđen put, da ukazuje na odluku Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj: Gž 642/2020-3 od 1. rujna 2020., gdje u svojoj odluci jasno navodi da će Sud provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina povodom prijedloga predlagatelja ukoliko nisu sporni suvlasnički omjeri odnosno veličina udjela stranaka na nekretnini koja je predmet razvrgnuća, bez obzira što je razvrgnuće provedeno sporazumom stranaka na način da svaka stranka samostalno posjeduje točno određeni realni dio te nekretnine, ukoliko stranke svoj sporazum nisu provele u zemljišnim knjigama.

U konkretnom predmetu da je jasno da pisani sporazum između stranaka ne postoji, a čak i da postoji, stranke svoj sporazum da nisu provele u zemljišnim knjigama zbog čega pravni put kako ga je predložio u ovom postupku da je ispravan i moguć, a kako to proizlazi i iz čl. 47. st.2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji jasno da govori da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, dok članak 47. st. 1. ZV-a govori kako mu to pravo ne zastarijeva. Dakle, kao suvlasnik kako predlaže razvrgnuće suvlasništva, sud da je po takvom prijedlogu dužan postupiti ako je takav prijedlog moguć i dopušten (čl. 47. st. 1. ZV-a).

6.2. Nadalje, predlagatelj ističe da usklađivanje zemljišnoknjižnog stanja na način kako to predlaže protustranka pod 4) da je faktički nemoguće. Naime, predloženici da žive u inozemstvu (Njemačka, Austrija, Slovačka, Švicarska, SAD) pa da ih je nemoguće okupiti u isto vrijeme na istom mjestu zbog čega da je i pokrenut ovaj postupak s čime da su svi suvlasnici, osim protustranke pod 4), suglasni koji i sam da ne spori odlučne činjenice zbog čega da analognom primjenom čl. 332.a st.2. Zakona o parničnom postupku u vezi s člankom 2. Zakona o izvanparničnom postupku podneseni prijedlog da treba prihvatiti. Da je tome tako da je vidljivo i iz činjenice da su svi uredno zaprimili prijedlog bez da je itko na njega prigovorio. Također da ističe da bi se usklađivanjem zemljišnoknjižnog stanja kroz parnični postupak (tužba radi utvrđenja prava vlasništva) na način da predlagatelj traži da se utvrdi da je isti samovlasnik predmetne čestice išlo na štetu svih drugih suvlasnika. Naime, pokretanjem tužbe kojom bi tražio da se upiše kao samovlasnik zk.č.br. 1612/8, k. o. [katastarska općina], da bi ostao upisan kao suvlasnik na svim ostalim česticama na kojima su kao suvlasnici upisani sudionici ovog postupka, pa time da bi došao u znatno povoljniji položaj u odnosu na ostale suvlasnike, u kojem slučaju da bi bio samovlasnik ranije spomenute zk.č.br. 1612/8, k. o. [katastarska općina], ali ujedno da bio i suvlasnik svih ostalih čestica, čime bi u odnosu na ostale suvlasnike bio u znatno povoljnijem položaju, “uzimajući“ od njih dio vlasništva, a ne “dajući“ im ništa za uzvrat. Provedbom takvog upisa svojim suvlasničkim udjelima da bi mogao slobodno raspolagati i iste otuđiti, (primjerice prodati ili darovati trećim osobama), zbog čega da mu i dalje ostaje nejasno zašto bi posegnuo za takvim rješenjem na štetu svih drugih suvlasnika. Podneseni prijedlog da ne bi bio na štetu predloženika budući da predlaže djelomično razvrgnuće suvlasništva (po ekvivalentu) na način da uzimajući u obzir svoje sadašnje suvlasničke omjere postane samovlasnik na zk.č.br. 1612/8, k. o. [katastarska općina], a predloženici da bi ostali suvlasnici u postojećim suvlasničkim omjerima na preostalim nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a što da bi i odgovaralo “stvarnom stanju na terenu“. To da bi doprinijelo uređenju zemljišnoknjižnog stanja među strankama jer da bi on stekao samovlasništvo nad onom zemljišnoknjižnom česticom koja predstavlja njegovo samovlasništvo, dok bi predloženici naknadno mogli također upisati svoje pravo vlasništva nad preostalim nekretninama sukladno stvarnom stanju na terenu bez da itko od suvlasnika bude oštećen. Predloženici također da bi zadržali istu “količinu kvadrata“ koju imaju i bez predloženog postupka razvrgnuća. Ujedno da ukazuje i na čl. 19. st. 1. Zakona o parničnom postupku, a prema kojem da bi se parnični postupak trebao obustaviti ukoliko bi se utvrdilo da bi se postupak trebao provesti prema pravilima izvanparničnog postupka, a kako se ovaj postupak razvrgnuća treba provesti prema pravilima izvanparničnog postupka u slučaju podnošenja tužbe sud da bi trebao odbaciti takvu tužbu ovdje predlagatelja. Ovakav pravni stav da zauzima Općinski sud u Splitu u svojoj odluci posl. br. P-4045/2002 od 20. siječnja 2023. Da je umjesto pokretanja ovog izvanparničnog postupka pokrenuo tužbi radi utvrđenja prava vlasništva, tada da bi, sukladno članku 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku, morao dokazati postojanje pravnog interesa za podnošenje takve tužbe odnosno da bi morao dokazati da svoje pravo može ostvariti isključivo u parnici, a ne drugim pravnim putem. Navedeno kao tužitelj da ne bi mogao učiniti budući da mu je na raspolaganju upravo postupak razvrgnuća suvlasništva pa bi mu takva tužba bila odbačena kao nedopuštena. Upravo stoga da je izabrao ovaj pravni put poštujući pri tome osnovno parnično načelo prema kojem angažman suda u parnici da se može tražiti isključivo ukoliko ne postoji drugi, “blaži“, pravni put. Smatra da za prihvaćanje prijedloga nema prepreka te isto da ide u korist svih stranaka ovog postupka kojem da je cilj “uređenje i sređivanje“ postojećeg zemljišnoknjižnog stanja.

7. Protustranka pod 4) na naprijed iznesene navode i stavove predlagatelja, u podnesku od 10. srpnja 2024. (l.s.75) ističe da je sporno to što su stranke suvlasnici nekretnina u odnosu na koje se razvrgnuće predlaže. Predlagatelj da je isključivi vlasnik jedne čestice, a on da da je vlasnik druge, kako je to već pojasnio u toku postupka. Kada su suvlasnički omjeri sporni, da nema uvjeta za izvanparnični postupak. U tim uvjetima, i pored navedene pravne situacije, da nema uvjeta za razvrgnuće suvlasničke zajednice. Sudska praksa koju je dostavio to jasno da podupire, dok sudska praksa koju je dostavio predlagatelj da ne dokazuje ništa u vezi sa ovim predmetom.

7.1. Protustranka pod 4) u podnesku od 25. srpnja 2024. (l.s.80). ponavlja da predlagatelj nije odabrao pravilan način rješenja svog pravnog pitanja, a to da je ishođenje upisa uknjižbe prava vlasništva na nekretnini na koju polaže pravo, a to da je č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, predlagatelj, da smatra da je vlasnik za cijelo (1/1) te nekretnine i ovim postupkom da želi da postigne upis uknjižbe prava vlasništva u svoju korist. Pravo vlasništva te nekretnine predlagatelju nitko da ne osporava, kao što ni on (predlagatelj) ne osporava protustranci pod 4) pravo vlasništva njegove nekretnine č. zem. [katastarska čestica] pov. 183 m2, pa iz toga jasno da proizlazi da su sporni suvlasnički udjeli na nekretnini predlagatelja (osim njegovog upisa), kao i na nekretnini protustranke pod 4) (osim njegovog upisa). Predlagatelj svoje pravo vlasništva da je eventualno mogao utvrđivati u parnici formalnom tužbom protiv ostalih suvlasnika nekretnine, a ne putem razvrgnuća suvlasničke zajednice. Naime, razvrgnuće pretpostavlja da svakom od suvlasnika na ime njegovog suvlasničkog udjela pripadne određeni dio nekretnine ili dio iznosa dobivenog eventualnom civilnom diobom nekretnine što već samo po sebi da ukazuje na neosnovanost prijedloga predlagatelja budući da isti tvrdi kako je upravo on vlasnik za cijelo č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što i nije sporno. Slijedom iznesenog da ustraje na tome da je predlagatelj uputio očito neosnovan prijedlog u samom startu, a što je razvidno iz početnih premisa predlagatelja iz točke IV. prijedloga: „Unatoč tome što su stranke navedene kao suvlasnici na zemljišnoknjižnim česticama iz AD I AD II ovog Prijedloga, u naravi svaka od uvodno naznačenih stranaka posjeduje točno određenu zemljišnoknjižnu česticu nad kojom polaže i samostalno pravo vlasništva.“…. …“nema spora tko je vlasnik koje čestice.“ itd. Stoga da predlaže obustaviti ovaj postupak i obvezati predlagatelja da mu naknadi troškove ovog postupka, kako je to specificirao u podnesku.

Nadalje, protustranka pod 4) ukazuje da je dobio poziv za odgovor na tužbu u predmetu P-2620/2024, tužiteljice ŽL, protiv ovdje stranaka (izuzev ML), kod ovog suda, gdje se traži pravo vlasništva nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što da je još jedan dokaz onoga što konstantno tvrdi da predlagatelj nema pravnog i činjeničnog uporišta za pokretanje ovog postupka. Isto tako kod ovog suda i sam da je pokrenuo postupak radi utvrđenja prava vlasništva za cijelo na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Predlagatelj na prednje navode protustranke pod 4) navodi da nije jasno u kojem smislu bi i na koji način, parnični postupak koji se odvojeno vodi od ovog izvanparničnog postupka i koji je pokrenut nakon ovog postupka, ima veze sa ovim zasebnim izvanparničnim postupkom. Predmetni postupak da je pokrenuo uvažavajući prije svega čl. 19. st. 1. Zakona o parničnom postupku kao i ustaljeni pravni stav izražen u više sudskih odluka pa tako i u odluci Općinskog suda u Splitu od 20. siječnja 2023., poslovni broj: P-4045/2022. Kako je već prethodno detaljno pojasnio pravnu osnovu na kojoj temelji osnovanost svog prijedloga i činjenicu da vođenje parničnog postupka (tužbe) radi ostvarenje onih pravnih ciljeva koje predlagatelj namjerava ostvariti u ovom postupku nije primarno predviđen put parnice nego upravo put postupka razvrgnuća (izvanparnični postupak), pa stoga da i dalje da ustraje pri podnesenom prijedlogu za razvrgnućem.

9. Slijedom naprijed navedenog, razvidno je da je predlagatelj protiv protustranaka pod 1) do 9) podnio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, i to kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] ,upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te kat. čest. [katastarska čestica], i kat. čest. [katastarska čestica] upisanih zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojim a su predlagatelj i protustranke upisani kako suvlasnici u tamo naznačenim suvlasničkim udjelima predlažući da se razvrgne suvlasnička zajednica nekretnina, na način da mu na ime suvlasničkog udjela u vlasništvo za cijelo pripadne kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok protustranke pod 1)-8) u postojećim suvlasničkim udjelima, da ostaju suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te protustranke pod 1)-9) u postojećim suvlasničkim omjerima, da ostaju suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kako je to pobliže naznačeno u podnesenom prijedlogu.

10. Nadalje, razvidno je da se protustranka pod 4) BL usprotivio ovom prijedlogu predlagatelja, odnosno provođenju ovog izvanparničnog postupka jer smatra, a kako je već naprijed navedeno, da je predlagatelj trebao pokrenuti adekvatan parnični postupak, radi utvrđenja prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne ovaj izvanparnični postupak, obzirom da iz podnesenog prijedloga, kako to sam predlagatelj u istom navodi, bi bio isključivi vlasnik i posjednik predmetne čest. zem. kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], unatoč tome što je ista u zk upisana kao suvlasništvo stranaka ovog postupka.

11. Odredbom čl.47. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV), propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno, to mu pravo ne zastarijeva.

11.1. Odredbom čl. 48. st.1. ZV je propisano da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede koji se suvlasništvo razvrgava, dok stavkom 3. ovog istog članka propisano je da ka se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drugačije.

12. Iz priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka za predmetne nekretnine (l.s. 11- 33) razvidno je da su stranke ovog postupka, odnosno predlagatelj i protustranke pod 1) do 9) upisani suvlasnicima na predmetnim neokretnima u tamo naznačenim suvlasničkim udjelima.

12. 1. Odredbom čl.36. st. 1. ZV propisano je ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio tog a prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su oni suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi. Dakle, suvlasništvo, jest vlasništvo više osoba na istoj fizički nepodijeljenoj stvari po dijelovima koji su alikvotno određeni, pa uzimajući u obzir zemljišno knjižne upise na predmetnim nekretninama za zaključiti je da su u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina], na predmetnim nekretninama, pa tako i na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koji predlagatelj predlaže da provedenim razvrgnućem ista mu pripadne za cijelo, predlagatelj i protustranke upisani suvlasnicima istih.

13. Međutim, unatoč utvrđenoj činjenici da su stranke u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici predmetnih nekretnine, sam predlagatelj u podnesenom prijedlogu za razvrgnuće navodi da unatoč tome što su stranke navedene kao suvlasnici na zemljišnoknjižnim česticama iz AD I i AD II ovog prijedloga, u naravi svaka od uvodno naznačenih stranaka da posjeduje točno određenu zemljišnoknjižnu česticu nad kojom i polaže samostalno pravo vlasništva. Stranke upisane kao suvlasnici u određenim suvlasničkim omjerima, da nedvojbeno da znaju i ne spore tko je samovlasnik i jedini posjednik pojedine zemljišnoknjižne čestice iz AD I i AD II ovog prijedlog, te predmetne nekretnine odnosno zemljišnoknjižne čestice upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] da su u naravi već geometrijski podijeljene. Ove navode predlagatelja protustranke nisu opovrgle, pa tako ni protustranka pod 4), pa kada se tome uzme u obzir činjenica da su predmetne nekretnine nekad predstavljale jednu nekretninu tj. katastarsku česticu, koju je ranije vlasnik prodavao suvlasnicima tako da je svaki dobio određeni dio iste, a od toga se formirale predmetne nekretnine, a kako to slijedi iz navoda iznesenih u prijedlogu za razvrgnuće, ovaj sud smatra da unatoč postojećem upisu stranaka kao suvlasnika na predmetnim nekretninama, suvlasnička zajednica na istima ne postoji jer je očito da je svaki suvlasnik postao vlasnikom onog kupljenog određenog realnog dijela ranije nekretnine, a koji je kasnije parcelacijom formiran kao nova katastarska čestica, pa stoga nije bilo osnova za pokretanjem ovog izvanparničnog postupka, radi čega je ovaj sud sukladno odredbi čl. 28 Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne Novine“ br..59/2023), odlučio kao u toč. I. i II.izreke ovog rješenja.

14. U pogledu zatraženog troška protustranke pod 4) za ukazati je da kad sud stranku s njezinim zahtjevom radi razvrgnuća zajednice uputi na parnicu (toč. I. izreke) tada će stranka troškove koje je imala u izvanparničnom postupku, dakle nastale tzv. pretprocesne troškove ostvarivati kao dio parničnih troškova, pa je stoga valjalo odlučiti kao u toč. III izreke ovog rješenja.

Zadar, 28. srpnja 2026.

S u t k i nj a

Jasna Baričević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka, putem ovog suda na nadležni Županijski sud

DNA: 1.Predlagatelju po pun. Danijelu Matiću, odvjetniku u ZOU Matić Prlić u Zagrebu,

2. Protustranci pod 4) po pun. Slavenu Luštici, odvjetniku u Zadru,

3. Protustrankama pod 1) do 3), pod 5) do 9) osobno.