Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-73/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja 1. ĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. FD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnicima Miri Boban i Gordanu Loliću, odvjetnicima u ZOU u Splitu, Šegedinova 1, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel u Solinu poslovni broj Z- 34477/2020 od 7. listopada 2024., dana 28. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba 1. i 2. predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel u Solinu poslovni broj Z-34477/2020 od 7. listopada 2024.

II. Određuje se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe izjavljene žalbe u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je u t. I izreke odbijen prijedlog predlagatelja za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine pobliže opisanu kao u izreci pobijanog rješenja, u t. II izreke je naložen upis zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretnini iz t. I izreke u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u t. III izreke je naložena provedba rješenja Općinskom sudu u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel u Solinu.

2. Protiv navedenog rješenja se žale se 1. I 2. Predlagatelji iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08 - ispravak, 57/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijano ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenja ovaj sud nalazi da u tijeku prvostupanjskog postupka, kao ni pri donošenju rješenja, nisu počinjene bitne postupovne odredbe na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Polazeći od utvrđenja da predlagatelji ad/1. i ad/2. nisu u posjedu isprave koja bi učinila vjerojatnim da su vlasnici nekretnina u cijelosti, a na predloženi način ispravak nije moguće provoditi u pojedinačnom ispravnom postupku bez ovjerenog prijavnog lista jer opisano stanje upućuje na to da predlagatelji polažu pravo na realni dio predmetne nekretnine, pri čemu sama tvrdnja o neusklađenosti zemljišne knjige sa stvarnim stanjem nije opravdani razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, sud prvog stupnja odbija prijedlog predlagatelja ad/1. i ad/2. ,pozivom na odredbu čl. 208. st. 3. ZZK i odlučuje kao u izreci.

7. Odluka suda prvog stupnja je pravilna i zakonita, a žalbeni navodi neosnovani.

8. Odredba čl. 208. st. 1. ZZK propisuje da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. U stavku 3. istog članka je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

9. Odredbom čl. 209. st. 1. ZZK propisano je da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, te st. 4. kojom je propisano da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

10. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, odnosno da zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (tako i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev- 346/2023 od 13. lipnja 2023.).

11. Tako je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da predlagatelji ad/1. i ad/2. nisu učinili vjerojatnim da im pripada pravo suvlasništva predmetnih nekretnina, već se može smatrati da su predlagatelji suvlasnici samo jednog (točno geometrijski određenog) dijela navedenih zemljišnih čestica, ali ne i cijelih predmetnih nekretnina. U takvoj situaciji zemljišno knjižni sud ne može dopustiti upis suvlasništva u idealnom dijelu na navedenim nekretninama, kako je to predloženo predmetnim prijedlogom, već jedino pod pretpostavkom da promijeni i podatke u posjedovnici, u kojem slučaju prijedlogu treba priložiti i prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, sukladno s odredbom čl. 209. st. 6. ZZK.

12. Naime, prema odredbi čl. 36. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZV) ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

13. Vlasnik točno određenog realnog dijela neke nekretnine nije ujedno i suvlasnik određenog idealnog dijela nepodijeljene nekretnine. Stoga je pravilan zaključak suda prvog stupnja da dostavljenim ispravama predlagatelji ad/1. i ad/2. nisu učinili vjerojatnim da im pripada pravo suvlasništva navedenih nekretnina.

14. Ostali žalbeni navodi predlagatelja ad/1. i ad/2. koji se odnose na postojanje opravdanog razloga za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka predstavljaju njegovo viđenje samog postupka te ne utječu na pravilnost i zakonitost odluke suda prvog stupnja.

15. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu predlagatelja ad/1. i ad/2. odbiti kao neosnovanu te je odlučiti kao u izreci ovog rješenja na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP i čl. 149. st. 3. ZZK.

U Zagrebu 28. srpnja 2026.

Sutkinja

Vlasta Mrzljak