Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Stalna služba u Ivancu

Akademika Mirka Maleza 3, Ivanec

Poslovni broj: Ovrv-7406/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, po sutkinji tog suda Nataši Sever, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Gordane Družinić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Zagrebačka banka d.d., OIB: 92963223473, Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, kojeg zastupa punomoćnik Goran Durmiš, odvjetnik iz OD Bekina, Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. iz Zagreba, protiv 1. ovršenika ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. ovršenika IE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, ovrhom općenito na imovini ovršenika, izvan ročišta, 27. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelja Zagrebačka banka d.d., OIB: 92963223473, Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10 protiv 1. ovršenika pokojnog ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], podnesen 17. lipnja 2026., kao nedopušten.

II. Odbija se prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja Zagrebačka banka d.d., OIB: 92963223473, Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10 protiv 2. ovršenika IE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], podnesen 17. lipnja 2026., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je 17. lipnja 2026. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv 1. ovršenika pokojnog ME i 2. ovršenika IE.

2. Prijedlog za ovrhu ovrhovoditelj temelji na vjerodostojnoj ispravi – izvatku iz poslovnih knjiga od 29. svibnja 2026. koji glasi na pok. dužnika FE, dok su pok. ME i IE navedeni kao nasljednici.

3. Prijedlog ovrhovoditelja u odnosu na 1. ovršenika nije dopušten, dok u odnosu na 2. ovršenika nije osnovan.

4. Naime, uvidom u evidencije Ministarstva pravosuđa, Jedinstvenog registra osoba Republike Hrvatske, sud je utvrdio kako je 1. ovršenik preminuo **.**.2025., dakle prije podnošenja prijedloga za ovrhu.

5. Stoga je, sukladno članku 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024.; dalje: OZ) i članaka 77., 82. i 83. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.) sud odbacio prijedlog za ovrhu u odnosu na 1. ovršenika, bez pozivanja ovrhovoditelja na ispravak ili dopunu prijedloga za ovrhu, budući da se radi o nedostatku prijedloga za ovrhu koji se ne može otkloniti, a niti postoje uvjeti za određivanjem prekida ovog postupka.

6. Odredbom čl. 22. OZ-a propisano je da se ovrha određuje samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako zakonom nije drukčije određeno. Prema čl. 23. OZ-a taksativno je navedeno što se smatra ovršnom ispravom, dok je čl. 32. OZ -a propisano da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla, a ako se prijenos ne može dokazati na taj način prijenos tražbine se dokazuje pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. St. 2. navedenog članka propisano je da se ta odredba na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik, dok je st. 3. propisano da ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao novi ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja ako javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je nakon pokretanja ovršnog postupka tražbina na njega prenesena ili da je na drugi način na njega prešla, a ako se prijenos ne može dokazati na taj način prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, a novi ovrhovoditelj mora primiti ovršni postupak u onom stanju u kojem se on nalazu u trenutku kad u njega stupa. Navedena odredba se primjenjuje i ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene dužnika.

7. Budući da ovrhovoditelj u konkretnom slučaju prijedlog za ovrhu temelji na vjerodostojnoj ispravi te da 2. ovršenik u priloženoj vjerodostojnoj ispravi na temelju koje je predložena ovrha nije označen kao ovrhovoditeljev dužnik, već kao nasljednik pok. dužnika, valjalo je primjenom citiranih zakonskih odredbi odbiti prijedlog ovrhovoditelja da se radi namirenja njegove novčane tražbine koju je imao prema pok. FE provede ovrha na novčanoj tražbini po računu 2. ovršenika IE. Ovrhovoditelj može svoje pravo ostvarivati isključivo i jedino u parničnom postupku u kojem će svoju tražbinu dokazivati izvodom iz ovjerovljenih poslovnih knjiga o postojanju duga te pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju u odnosu na nasljednika, ovdje 2. ovršenika.

8. Jednako stajalište zauzeto je na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 23. studenog 2023. na kojem je usvojen zaključak koji glasi: "Primjena članka 32. stavka 1. Ovršnog zakona kojim je propisano da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla, te ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, a koji članak se primjenom stavka 2. istog članka na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik, ne odnosi se i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na pok. dužnika određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj dokazuje prijenos ovršne tražbine na nasljednike rješenjem o nasljeđivanju."

9. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Ivancu 27. srpnja 2026.

Sutkinja

Nataša Sever

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno, ili poštom preporučeno, u tri primjerka, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1/ Ovrhovoditelju, po punomoćniku Goranu Durmišu, odvjetniku iz OD Bekina, Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. iz Zagreba