Poslovni broj: UsI-2082/2025-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, uz sudjelovanje zapisničarke Radojke Ćupurdija, u upravnom sporu tužitelja Općine Marina, Marina, Ulica Ante Rudana 47, OIB: 84238675791, koju zastupa opunomoćenica odvjetnica Ivana Hrstić Marinac, Split, Ulica Ante Starčevića 24, protiv tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Split, Službe sigurnosti plovidbe, Split, Obala Lazareta 1, OIB: 22874515170, radi uklanjanja, 27. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/I-342-22/25-01/111, Urbroj: 530-04-9-1-25-1 od 8. srpnja 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe u ovome sporu.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška ovoga spora.

Obrazloženje

1. Navedenim rješenjem tuženika (dalje: osporeno rješenje), tužitelju je naređeno da, u roku od 3 mjeseca od dana dostave toga rješenja, ukloni od nepoznatog počinitelja izveden kameni nasip-šljunak, ukupne površinu od 1040 m[2] (na slici tijelo označeno slovima A-B-C-F-G-H-I-J-K-A) koji se nalazi na dijelu kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 91 m[2] (na slici tijelo označeno slovima B-C-F- G-B) te dio nasipa u površini 949 m[2] u moru izvan granica katastarske općine [katastarska općina] (na slici tijelo označeno slovima A-B-G-H-I-J-K-A); sve volumena unutar zadanog obuhvata 1200 m[3] , te da pomorsko dobro sanira i vrati u prvotno stanje, sukladno njegovoj prirodi i namjeni, radi otklanjanja posljedica protupravnih zahvata u prostoru i ljudskih radnji navedenih u izreci ovog rješenja; jer će se, u protivnom, pristupiti prisilnom izvršenju putem druge osobe na tužiteljev trošak.

2. Tužitelj, u pravodobnoj tužbi i na raspravi, u bitnome, prigovara kako se izlaže u nastavku obrazloženja ove presude i rješenja ističe zahtjeve navedene gore u izreci.

3. Tuženik, u odgovoru na tužbu, u bitnome, navodi, u smislu da, prigovorima iznesenim u ovome sporu tužitelj nije doveo u sumnju zakonitost osporenog rješenja pa predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva. Dodatno ističući kako se navodi u nastavku obrazloženja ove presude.

4. U ovome upravnom sporu, kojega je predmet ocjena zakonitosti osporenog rješenja, dostavljanjem navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 25. lipnja 2026., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima druge stranke te svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora; shodno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24; dalje ZUS).

5. Rasprava je održana u prisutnosti uvodno imenovane zastupnice tuž itelja a bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika koji nije opravdao izostanak (članci 89. stavak 4. i 91. stavak 3. ZUS-a).

6. Na raspravi je izveden dokaze uvidom u svu dokumentaciju spisa ovoga spora i spisa tuženika u kojemu je doneseno osporeno rješenje a koji je dostavljen uz odgovor na tužbu. Preostale, po tužitelju predložene, dokaze (saslušanjem stranaka i svjedokinje ĐL, očevidom lica mjesta s vještacima graditeljske i geodetske struke i zaštite okoliša, pribavljanjem podataka nadležne policijske uprave i državnog odvjetništva o njihovom postupanju vezano za predmetni zahvat) ovaj sud nije izvodio jer je to bilo suvišno za presuđenje kod prethodno navedenih izvedenih dokaza.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Člankom 15. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" br. 83/23., dalje: ZPDML) je propisano:

(1) Nezakonito izgrađene zgrade i druge građevine izgrađene na pomorskom dobru, jednostavne građevine i drugi izvedeni zahvati u prostoru na pomorskom dobru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem ne mogu se ozakoniti.

(2) Nezakonito izgrađene građevine i izvedene zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem dužan je ukloniti graditelj odnosno investitor gradnje o svom trošku na temelju rješenja inspektora pomorskog dobra.

(3) Ako se graditelj odnosno investitor gradnje ne može utvrditi, nezakonito izgrađenu građevinu i/ili izveden zahvat u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem dužna je ukloniti jedinica lokalne samouprave na čijem se području građevina nalazi, u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom na temelju rješenja inspektora pomorskog dobra.

(4) Žalba protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Člankom 188. ZPDML je propisano:

„(1) Naredba za uklanjanje je upravna mjera inspekcijskog nadzora koja se donosi radi uklanjanja građevine i njezinih dijelova, objekata gotove konstrukcije, tipskih i drugih objekata jednostavne gradnje, pomorskih objekata, lučkih uređaja, vozila, olupina, podrtina, štandova, raznih drugih predmeta, stvari, otpada i svega ostalog što je izgrađeno, postavljeno ili odloženo na pomorsko dobro:

1. bez valjane pravne osnove propisane ovim Zakonom i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

2. protivno uvjetima utvrđenim u koncesiji, posebnoj upotrebi i dozvoli

3. protivno odredbama ovoga Zakona i drugih propisa donesenim na temelju ovoga Zakona i/ili

4. za koje je ovim Zakonom i drugim propisima propisana obveza uklanjanja s pomorskog dobra i/ili

5. koji su odloženi ili ostavljeni na pomorskom dobru protivno propisima o redu na pomorskom dobru jedinice lokalne samouprave ili protivno općim aktima lučke uprave i/ili

6. u drugim slučajevima kada je to propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Uklanjanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća predaju tih uklonjenih stvari kao otpada osobi ovlaštenoj u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom. (3) Naredba za uklanjanje može se donijeti kao zasebna upravna mjera inspekcijskog nadzora ili uz druge upravne mjere propisane odredbama ovoga Zakona. (4) Rješenje kojim nalaže uklanjanje inspektor pomorskog dobra može donijeti kao usmeno rješenje u skladu s odredbama članka 189. ovoga Zakona.

(5) Protiv rješenja koje inspektor pomorskog dobra donosi na temelju odredbi ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.“

Člankom 190. ZPDML je propisano:

(1) Naredba za povrat pomorskog dobra u prvotno stanje je upravna mjera inspekcijskog nadzora kojom se nalaže saniranje i vraćanje pomorskog dobra u prvotno stanje, sukladno njegovoj prirodi i namjeni, radi otklanjanja posljedica protupravnog zahvata u prostoru ili drugih ljudskih radnji zbog kojih se može donijeti upravna mjera zabrane korištenja pomorskog dobra i/ili druga upravna mjera inspekcijskog nadzora propisana odredbama ovoga Zakona.

(2) Naredba za povrat pomorskog dobra u prvotno stanje može se donijeti kao zasebna upravna mjera inspekcijskog nadzora ili uz druge upravne mjere propisane odredbama ovoga Zakona.

(3) Protiv rješenja koje inspektor pomorskog dobra donosi na temelju odredbi ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

9. Čitanjem osporenog rješenja i spisa tuženika u ovome je sporu utvrđeno sljedeće.

10. Tuženik je 27. veljače 2025. obavio inspekcijski nadzor pomorskog dobra o kojemu je sačinio zapisnik s fotografijama (sve u spisu tuženika). Na tomu se zapisniku navodi da su na obalnom pojasu u blizini k. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od strane za sada nepoznatog počinitelja, izvršeni zahvati: obalni zid s gromadama čistog kamena u dužini 70-100 m, nasuta postojeća plaža u dužini cca 100 m i količini 500-1000 m[3] materijala, od obalnog kamenog zida prema cesti nasut šoder-tampon poravnat u konusu dužine cca 70-100 m i širine 10-15 m do ceste-puta, napravljene betonske posude u kojima su posađene palme, sve uz cestu - put.

11. Uvidom u podatke katastra, zemljišne knjige i DOF snimaka, utvrđeno je da se predmetni zahvat nalazi na dijelu kat. Čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u zemljišnu knjigu upisana kao "obala" dok se dio nasipa u površini 949 m[2] nalazi u moru izvan granica k. o. [katastarska općina]; slijedom čega je utvrđeno da je predmetni zahvat unutar granica pomorskog dobra, u smislu članka 6. ZPDML.

12. Na okolnost točnog utvrđivanja granica ovdje predmetnoga zahvata, određeno je i provedeno geodetsko vještačenje (br. 107/25, "U Splitu, 5.6.č2025. g.", po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Mili Čatipoviću, mag.ing.) koje je u spisu tuženika.

13. Uvidom u Geoinformacijski sustav pomorskog dobra Splitsko-dalmatinske županije, utvrđeno je da se radi o pomorskom dobru u općoj upotrebi, odnosno, da se ne radi o lučkom području, niti području pod koncesijom, a uvidom u Registar dozvola/akata informacijskog sustava prostornog uređenja, da za predmetnu česticu nisu izdavane dozvole/akti za gradnju.

14. Prigovorima koje je tužbeno i raspravno iznio u ovome sporu, od činjenica koje su u smislu gore citirane mjerodavne zakonske materijalne regulative bitne za rješavanje ove upravne stvari, tužitelj:

- čini nespornim da se radi o nezakonito izgrađenim građevinama odn. zahvatima u prostoru unutar granica pomorskog dobra, ali

- spori opis i identifikaciju odnosne građevine odn. zahvata iz osporenog rješenja; te

- spori da bi on (tužitelj) bio obveznikom naredaba izrečenih mu osporenim rješenjem, prigovarajući da je tuženik preuranjeno i pogrešno zaključio da se graditelj odnosno investitora ne može utvrditi.

15. Glede navedenih bitnih činjenica koje navedenim prigovorima tužitelja osporava, navesti je da iste ovaj sud ocjenjuje pravilno utvrđenima osporenim rješenjem i nedovedenima u sumnju ovim tužiteljevim prigovorima; a zbog sljedećih razloga. Opis i identifikacija odnosne građevine odn. zahvata iz osporenog rješenja su utvrđeni s dokaznim uporištem u zapisniku o inspekcijskom pregledu lica mjesta te u geodetskom vještačenju koje je upravo na okolnost točnog utvrđivanja prostornih granica cjeline i pojedinih dijelova zahvata koji se osporenim rješenjem tužitelju naređuje ukloniti, u postupku prije donošenja toga rješenja provedeno . Tim su geodetskim vještačenjem granice toga zahvata odn. predmetnoga uklanjanja određene slovnim oznakama na skicama i fotografijama iz toga vještačenja, koje su sastavni dio osporenog rješenja. Nadalje, sam je tužitelj, u njegovu pisanom očitovanju od 26. ožujka 2025. koje je dao u postupku prije donošenja osporenog rješenja, izrijekom naveo da se radi o radnjama nepoznatog počinitelja, pa se tomu suprotne prigovore koje tužitelj sada iznosi ne može prihvatiti. Pritom tužitelj-jedinica lokalne samouprave, u ovome sporu ni ne spori činjenicu da se cjelina ovdje predmetnoga zahvata iz osporenog rješenja nalazi na njegovu području.

16. Neosnovano tužitelj navodi da bi postupanja tijela kaznenog progona (policije i državnog odvjetništva) koja su u tijeku glede ovdje predmetnoga zahvata, bila od prethodnog značaja u ovome upravnom sporu u smislu prekidnog razloga odn. prethodnog pitanja (članak 105. stavak 2. točka 1. ZUS-a) glede odgovorne osobe odn. počinitelja a time i investitora. Naime, to predstavlja drugu pravnu stvar koja se ravna po kaznenonopravnim propisima, a zakonitost upravnog rješenja u upravnom sporu upravni sud ocjenjuje prema mjerodavnim materijalnim i procesnim upravnim propisima i činjeničnom stanju u vrijeme donošenja upravnog rješenja. Prema činjeničnom stanju u vrijeme donošenja osporenog rješenja, investitor odn. graditelj je nepoznat, što je sam tužitelj izrijekom naveo u već spomenutoj njegovoj pisanoj izjavi koju je dao u postupku prije donošenja osporenog rješenja.

17. Ni ostalim, u nastavku izloženim i obrazloženo analiziranim , tužiteljevim prigovorima, po ocjeni ovoga suda, nije dovedena u sumnju pravilnost i potpunost prethodno izloženog činjeničnog stanja i primjene prethodno izloženog mjerodavnog materijalnog prava u osporenom rješenju.

18. Tužitelj prigovara da je izreka osporenog rješenja neodređena i neizvršiva, da nisu ocijenjene ekološke i fizikalne posljedice i štete koje prijete izvršenjem naredbe o uklanjanju tako velike količine nasutog materijala (1200 m[3] ), kao i posebni pravni režimi koji za takve i usporedive zahvata u moru i na obali predviđaju obvezu ishođenja posebnih uvjeta. Navedeni su tužiteljevi prigovori neosnovani zbog sljedećih razloga. Izrekom osporenog rješenja posve su određene njime tužitelju izrečene naredbe za uklanjanje i za povrat pomorskog dobra u prvotno stanje, i to u pogledu toga što je i gdje je sve što se tužitelju tim rješenjem naređuje ukloniti i vratiti u prvotno stanje. Pritom je, kako je to već gore navedeno, upravo na okolnost točnog utvrđivanja prostornih granica cjeline i pojedinih dijelova zahvata koji se osporenim rješenjem tužitelju naređuje ukloniti, u postupku prije donošenja toga rješenja, provedeno geodetsko vještačenje kojim su granice toga zahvata odn. predmetnoga uklanjanja određene slovnim oznakama na skicama i fotografijama iz toga vještačenja, koje su sastavni dio osporenog rješenja. S pravom tuženik u odgovoru na tužbu ukazuje na to da je tužitelj, kao adresat osporenim rješenjem izrečenih mu upravnih mjera inspekcijskog nadzora odn. naredaba za uklanjanje i za povratu pomorskog dobra u prvotno stanje koje su predviđene zakonom (članci 188. i 190. ZPDML), ujedno i adresat, tim istim zakonom, u sklopu te iste mjere uklanjanja, propisane obveze predaje uklonjenih stvari kao otpada osobi ovlaštenoj u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom (članak 188. stavak 2. ZPDML). Vezano za prijeteće štetne posljedice radnje uklanjanja na koje se netom izloženim tužiteljevim prigovorima upire, navesti je tužitelju da je na njemu da predmetnu obvezu uklanjanja izvrši s dužnom pažnjom, kao i da se tužitelj neosnovano poziva na posebne propise vezano za zahvate na pomorskom dobru a s obzirom da su, upravo primjenom tih prethodno navedenih posebnih propisa (odredaba ZPDML), tužitelju osporenim rješenjem i izrečene navedene tim odredbama predviđene mjere odn. naredbe. To tim više što je tim zakonom tužitelju, kao jedinici lokalne samouprave, izrijekom propisana, ne samo obveza uklanjanja nezakonito izgrađene građevine i/ili zahvata ako se graditelj odnosno investitor gradnje ne može utvrditi (članka 15. stavak 3. ZPDML) nego mu je propisana i obveza poduzimanja svih radnji radi sprječavanja nezakonitog postupanja, samovlasnog zauzeća, devastacije pomorskog dobra i nezakonitog nasipavanja (članka 37. stavak 4. ZPDML) pa su navedene "represivne" zakonom propisane mjere koje su tužitelju izrečene osporenim rješenjem, posljedične i tomu što tužitelj na ovdje predmetnome dijelu pomorskoga dobra na njegovu području, nije učinkovito izvršio navedene "preventivne" mjere koje mu u obvezu stavlja spomenuta odredba iz članka 37. stavak 4. ZPDML. Stoga su, suprotno prigovorima tužitelja, tužitelju osporenim rješenjem izrečene mjere, ne samo zakonite nego i razmjerne legitimnom općem društvenom cilju nužne pojačane zaštite pomorskog dobra, kao općeg dobra odn. kao kategorije od posebnoga javnog interesa (arg. ex članaka 4. do 6. ZPDML). Utoliko ne stoje ni tužiteljevi prigovori kojima se upire na nerazmjernost osporenim rješenjem izrečenih mu navedenih mjera/naredaba.

19. Zbog navedenog ovaj sud nalazi da je osporeno rješenje doneseno u zakonito provedenom postupku te pravilnom primjenom gore citiranih mjerodavnih zakonskih materijalnopravnih odredaba na pravilno i potpuno utvrđeno gore izloženo činjenično stanje. To, iz gore navedenih razloga, nije dovedeno u sumnju navedenim prigovorima koje je tužitelj istaknuo tijekom ovoga spora.

20. Stoga je osporeno rješenje ocijenjeno zakonitim pa je, točkom I. izreke ove presude, tužbeni zahtjev za poništenje toga rješenja odbijen kao neosnovan , na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a.

21. Budući da je osporeno rješenje ocijenjeno zakonitim, ovaj sud nije našao osnove za usvajanje tužiteljevog prijedloga za odgodnim učinkom tužbe koji je stoga , točkom II. izreke ovoga rješenja, odbijen kao neosnovan, na temelju članka 42. ZUS- a.

22. Tužitelj je izgubio ovaj spor pa je, točkom III. izreke ovoga rješenja, odbijen i sa zahtjevom za naknadu troška, na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a.

U Splitu 27. srpnja 2026.

SUDAC

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja, dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana dostave, putem ovoga sud, u 4 primjerka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude i rješenja o trošku a ne odgađa izvršenje pobijanog rješenja o odbijanju odgodnog učinka tužbe.

DNA:

- opun. tužitelja uz zapisnik o objavi

- tuženiku uz zapisnike o raspravi i objavi

- u spis pa spis u kal 50 dana.