Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ovr-798/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sucu Borisu Mimici, kao sucu pojedincu, temeljem nacrta odluke sudskog savjetnika Luke Šarića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H- ABDUCO d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 13667298928, zastupan po punomoćniku Ivi Vukoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika SIMELA d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 54474091210, zastupan po punomoćniku Vladimiru Vučkoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi odgode ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Ovr-428/2018-69 od 1. rujna 2025., dana 24. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovrhovoditelja H-ABDUCO d.o.o., i preinačuje se rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Ovr-428/2018-69 od 1. rujna 2025. na način da se odbija prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe od 12. kolovoza 2025., kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
"Određuje se odgoda ovrhe do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred Trgovačkim sudom u Zagrebu vodi pod poslovnim brojem P-48/2025.“
2. Protiv prvostupanjskog rješenja ovrhovoditelj je izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., dalje u tekstu: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., dalje u tekstu: OZ). Ovrhovoditelj u žalbi u bitnome navodi kako presuda na koju se ovršenik poziva od 27. veljače 2024. ne obvezuje sud u ovom postupku, dok u postupku koji se pred Trgovačkim sudom u Zagrebu vodi pod poslovnim brojem P- 48/2025 nije donesena niti prvostupanjska presuda. Nadalje, navodi kako je uz prijedlog za ovrhu dostavio solemnizirani Ugovor o prijenosu sredstava osiguranja od 14. travnja 2016. sklopljen između prethodnog vjerovnika Hypo Alpe Adria Bank d.d. i ovrhovoditelja u obliku javnobilježničkog akta čime je postupio sukladno odredbi članka 32. stavak 1. OZ-a. Na koncu, predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se odbije prijedlog za odgodu ovršenika, podredno, ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Ovršenik je podnio odgovor na žalbu, osporavajući žalbene navode ovrhovoditelja te u bitnome navodeći kako se neosnovano ovrhovoditelj u žalbi poziva na odluku Županijskog suda u Šibeniku, posl. br. Gž-Ovr-154/2019 od 27. prosinca 2019., s obzirom da županijski sud u ovršnom postupku nije ovlašten odlučivati o aktivnoj legitimaciji jer se radi o prigovoru o kojem se raspravlja u parničnom postupku. S druge pak strane, ističe kako je zaprimio je presudu Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-907/2022-3 od 27. veljače 2024. kojim je preinačena prvostupanjska presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-1953/2021 od 13. svibnja 2022., u kojima se radilo o pravno i činjenično potpuno identičnom postupku u kojem se ovrha temelji na identičnoj dokumentaciji, te kako je izvjesno da će parnični postupak koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-48/2025 završiti na način da će ovrha biti obustavljena. Na koncu, predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu ovrhovoditelja i potvrdi pobijano rješenje kojim je ovrha odgođena.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 365. stavka 2. ZPP- a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio koju od bitnih povreda odredaba postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Prvostupanjski sud je ocijenio kako je u konkretnom slučaju ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu obzirom je iduća radnja u ovom postupku donošenje rješenja o dosudi predmetne nekretnine ovrhovoditelju, a ovršenik već raspolaže pravomoćnom presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: Gž-907/2022-3 od 27. veljače 2024. kojim je preinačena prvostupanjska presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: P-1953/2021 od 13. svibnja 2022. na način da je utvrđena nedopuštenom ovrha određena rješenjem Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovr-3189/2018 od 22. kolovoza 2018., a koji ovršni postupak se vodio među istim strankama, na temelju iste ovršne isprave i to sve obzirom ovrhovoditelj niti ne raspolaže valjanom ovršnom ispravom, odnosno iz predmetnog Ugovora o ustupu ne proizlazi da je tražbina ranijeg vjerovnika prenesena na ovdje ovrhovoditelja. Također, prvostupanjski sud je istaknuo kako se odgodom ovrhe samo privremeno određuje nepoduzimanje ovršnih radnji sa ciljem sprečavanja nastanka štetnih posljedica za ovršenika, a s druge strane ovrhovoditelj, u slučaju da tužbeni zahtjev ovršenika bude odbijen kao neosnovan, ovrhu može nastaviti i namiriti svoju tražbinu.
7. Takav zaključak prvostupanjskog suda ne može se prihvatiti kao pravilan.
8. Naime, odredbom čl. 65. OZ-a propisano je da sud može odgoditi ovrhu na prijedlog ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje uz kumulativno ispunjenje jednog od uvjeta taksativno određenih čl. 65. st. 1. OZ.
9. Pošavši od utvrđenja da je ovršenik pravodobno izjavio žalbu protiv rješenja o ovrsi te pokrenuo parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je ispunjena jedna od pretpostavki iz čl. 65. st. 1. toč. 1. i 5. OZ-a.
10. Međutim, sama činjenica da je ispunjena jedna od zakonom propisanih pretpostavki za odgodu ovrhe nije dostatna za usvajanje prijedloga, budući da navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene s uvjetom da ovršenik učini vjerojatnim kako bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja.
11. U konkretnom slučaju, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Naime, svaka ovrha po svojoj naravi predstavlja određeni teret i nepovoljne posljedice za ovršenika, no takve posljedice same po sebi ne predstavljaju nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a.
11.1. Prilikom ocjene postojanja vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, težište ispitivanja treba usmjeriti prvenstveno na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost da ovršenik, u slučaju uspjeha u parničnom postupku, ostvari povrat onog što je ovrhovoditelj neosnovano stekao provedbom ovrhe. Ovršenik u tom pravcu nije iznio konkretne činjenice niti je predložio ili dostavio dokaze iz kojih bi proizlazilo da bi zbog imovinskog stanja ovrhovoditelja bio onemogućen u ostvarivanju povrata onoga što bi eventualno bilo naplaćeno provedbom ovrhe.
12. Naprotiv, ovršenikovi navodi svode se isključivo na tvrdnje o izvjesnosti da će parnični postupak koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-48/2025 završiti na način da će ovrha biti obustavljena. Naime, i kada bi se prihvatila takva tvrdnja kao vjerojatna, ona sama po sebi ne čini vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a. Za ocjenu postojanja te pretpostavke odlučno je postoji li vjerojatnost da ovršenik, u slučaju uspjeha u parnici, neće moći ostvariti povrat onoga što je ovrhovoditelj naplatio provedbom ovrhe. Budući da ovršenik nije iznio niti učinio vjerojatnima okolnosti koje bi upućivale na takav zaključak, njegovi navodi o vjerojatnom uspjehu u parničnom postupku nisu od značaja za odluku o prijedlogu za odgodu ovrhe.
13. Slijedom navedenoga, ovaj sud zaključuje da u konkretnom slučaju nisu ispunjene kumulativne pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a, jer, iako je ispunjen uvjet iz toč. 1. i 5. navedene odredbe, ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u smislu navedene zakonske odredbe.
14. Stoga, valjalo je, temeljem odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Splitu, 24. srpnja 2026.
SUDAC
Boris Mimica