REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr-2687/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Juri Pezelju, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja EF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Petar Kovačević, odvjetnik u Zagrebu, Ulica Hermana Bužana 36, protiv I. protivnika osiguranja ŠF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. protivnika osiguranja CF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III. protivnika osiguranja OLD BRICK d.o.o., Zagreb, Karlovačka cesta 219/1, OIB:10511204199, IV. protivnika osiguranja UF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], V. protivnika osiguranja BB STRUCTURALIS d.o.o., [adresa], OIB:28038034611, svi zastupani po opunomoćeniku Vlatku Bukovcu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva PENEZIĆ I PARTNERI d.o.o., Zagreb, Strojarska 22, povodom prijedloga za osiguranje privremenim mjerama, dana 27. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagateljice osiguranja EF za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine podnesen 26. srpnja 2025. kao neosnovan.

II. Nalaže se predlagateljici osiguranja EF naknaditi I. protivniku osiguranja ŠF, II. protivniku osiguranja CF, III. protivniku osiguranja OLD BRICK d.o.o., IV. protivniku osiguranja UF, V. protivniku osiguranja BB STRUCTURALIS d.o.o. trošak ovog postupka u iznosu 375,00 €, u roku 8 dana.

Obrazloženje

1.Predlagateljica osiguranja u prijedlogu za osiguranje nenovčane tražbine podnesenom 26. srpnja 2025. u bitnom navodi da je vlasnica nekretnine zk.č.br. 4917/2 k. o. [katastarska općina], jednokatne stambene zgrade na adresi u [adresa], br. 17 A, a što u naravi predstavlja jednu od dvije stambenih jedinica u jedinstvenoj stambenoj zgradi, kasnije upisanoj na dvije čestice, a vlasnici druge čestice 4917/1, k. o. [katastarska općina], su I. protivnik osiguranja i II. protivnik osiguranja, a prema Projektu uklanjanja građevine TD: 3/24 od lipnja 2024. proizlazi da su predlagateljica osiguranja i I. protivnik osiguranja i II. protivnik osiguranja suvlasnici predmetne jedinstvene stambene zgrade, odnosno suvlasnici zajedničkog zida i zajedničkih priključaka za struju, vodu, plin, kanalizaciju i telekomunikacije. Dana 17. srpnja 2025. I. protivnik osiguranja i II. protivnik osiguranja su putem III. protivnika osiguranja kao izvođača i IV. protivnika osiguranja i V. protivnika osiguranja kao nadzora, započeli s radovima uklanjanja dijela jedinstvene stambene zgrade u dijelu koji se katastarski nalazi na zk.č.br. 4197/1, k. o. [katastarska općina]. Međutim, unatoč obvezi iz toč. 3.1.3. potvrđenog Projekta uklanjanja, radovi su započeti bez da su protivnici osiguranja putem nadležnih pravnih osoba razdvojili i izveli nove priključke za vodu, plin, kanalizaciju i telekomunikacijsku infrastrukturu za građevinu predlagateljice osiguranja. Navodi da novi priključak za struju za objekt predlagateljice osiguranja nije izveden jer se na fotografiji vidi prerezani dosadašnji zajednički kabel na zajednički priključak struje za oba dijela zgrade. U odnosu na druge priključke ukazuje da se isti i dalje nalaze pod zemljom na parceli I. protivnika osiguranja i II. protivnika osiguranja te iz toga razloga nisu niti razdvojeni, odnosno da nisu napravljeni novi priključci. Uslijed takvog postupanja, bez opskrbe električne energije, gubitka opskrbe vodom i plinom predlagateljici osiguranja i njenoj obitelji nesporno svakodnevno nastaje teška i nenadoknadiva šteta bez kojih je današnji svakodnevni život nezamisliv. Osim toga, u slučaju da protivnici osiguranja završe uklanjanje svojeg objekta i izgrade novi objekt, a bez da su prethodno izveli nove priključke za objekt predlagateljice osiguranja, naknadno spajanje na javnu komunalnu infrastrukturu teško će biti moguće a ispunjenje tražbine predlagateljice osiguranja će zasigurno biti znatno teže i skuplje nego da se postojeći priključci razdvoje u ovoj fazi radova. Slijedom navedenog predlaže da sud što hitnije i prije pokretanje parničnog postupka, a radi osiguranja nenovčanih tražbina predlagateljice osiguranja, donese mjeru kojom će zabraniti protivnicima osiguranja da samostalno ili putem treće osobe poduzimaju radove uklanjanja: skidanje pokrova zidnog i krovnog pokrova, rušenja nadozida i zabata potkrovlja, rušenje podne konstrukcije potkrovlja, rušenje nosivih zidova, rušenje zidova kata na zidovima prizemlja, rušenje prizemlja, razbijanje temelja, rušenje zidova i stubišta podruma; na građevini koja se nalazi na zk.č.br. 4917/1, a prije nego se izvede razdvajanje zajedničkih priključaka i izvođenje novih priključaka za struju, vodu, plin, kanalizaciju i telekomunikaciju infrastrukturu prema Projektu uklanjanja građevine TD: 3/24 od lipnja 2024. U protivnom sud će im izreći novčanu kaznu te će, ako se i nakon donošenja ovog rješenja budu ponašali suprotno svojim gore navedenim obvezama, na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu kojom je zaprijetio.

2.U odgovoru na predloženu mjeru protivnici osiguranja osporavaju njenu osnovanost te ističu niz netočnih i kontradiktornih navoda. Prvenstveno navode da je točno da su stranke vlasnici dva objekta na susjednim česticama zk.č.br. 4917/2 i zk.č.br. 4917/1, ali se ne radi o jednom objektu niti „jedinstvenoj stambenoj zgradi“ kako to predlagateljica osiguranja nastoji tendenciozno prikazati već je riječ o dvije zasebne zemljišnoknjižne čestice koje su upisane u dva zasebna zemljišnoknjižna uloška. Isto tako netočni su navodi predlagateljice osiguranja da oba objekta imaju zajednički zid jer je ista u kontradikciji sa javnim ispravama, kao i dokumentaciji koju je izradio predlagatelj osiguranja u postupku legalizacije nezakonito izgrađenog objekta na zk.č.br. 4917/2 k. o. [katastarska općina], u kojoj stoji da je sam predlagatelj osiguranja u snimci izvedenog stanja naveo kako njegov objekt ima 4 zida, što jasno ukazuje kako zid koji se naslanja na nekretninu I. i II. protivnika osiguranja nije „zajednički zid“. Također navode da nekretnina u vlasništvu predlagatelja osiguranja ima zaseban priključak za vodu i zaseban mjerni sat, a to jasno proizlazi iz dokumentacije koja se dostavlja u prilogu s obzirom da je prednik predlagatelja osiguranja (ĆF) zatražio još 1983. razdvajanje priključaka, a što je zatim i učinjeno. Što se tiče priključka struje ukazuju da su I. i II. protivnici osiguranja još 2023. dali predlagatelju pisanu suglasnost kojom pristaju da HEP-ODS Elektra Zagreb predlagatelju osiguranja izradi nov priključak na fasadi objekta na adresi [adresa], jer priključak struje koji je predlagatelj osiguranja koristio nije bio tehnički ispravan, a što je utvrđeno i rješenjem Državnog inspektorata od 27. prosinca 2024., Klasa: UP/I- 390/02/24-02/4, te je naloženo HEP-ODS Elektra Zagreb, operateru distribucijskog sustava, da u roku od 30 dana izvrši odvajanje priključaka na lokaciji [adresa] i [adresa]. Međutim, kako predlagatelj nije dopustio izvođenje radove na izmještanju priključka, HEP-ODS Elektra je zatražila od Općinskog građanskog suda u Zagrebu izdavanje privremene mjere te je u konačnici u travnju 2025. izvršila iskapčanje neispravnog priključka te isključila predlagatelja osiguranja iz mreže. U odnosu na priključak plina ukazuju kako se isti nalazi na djelu objekta predlagatelja osiguranja koji je nelegalno izgrađen te je Gradska plinara Zagreb d.o.o. pokušala pristupiti na nekretninu predlagatelja osiguranja kako bi izvršila ispitivanje i zamjenu priključka, međutim predlagatelj osiguranja nije dozvolio ni djelatnicima Gradske plinare Zagreb izvođenje radova. Stoga je pružatelj komunalne usluge isporuke plina zatražio i ishodio kod naslovnog suda privremenu mjeru kojom se nalaže predlagatelju osiguranja da dopusti djelatnicima Gradske plinare Zagreb d.o.o. pristup priključku radi izvanrednog ispitivanja i pregleda ispravnosti plinske instalacije te radi zamjene plinomjera, odnosno obustave isporuke plina na adresi [adresa] (nekretnina predlagatelja osiguranja). Iz svega je razvidno da je upravo predlagatelj osiguranja taj koji svojim postupcima onemogućava pružatelje operatere distribucijskog sustava i pružatelje komunalnih usluga u redovitom obavljanju svojih aktivnosti, sprječava pristup na svoju nekretninu, onemogućava izmještanje priključka, ugrožava sve susjedne nekretnine svojim neispravnim priključcima. Protivnici osiguranja nisu obveznici navodne nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja niti protivnici osiguranja mogu svojim postupanjem osigurati izmjenu priključaka, jednako kao što ne mogu onemogućiti predlagatelju osiguranja isporuku vode, plina ili struje, budući da takve radnje mogu činiti samo operateri distribucijskog mrežnog sustava i pružatelji komunalnih usluga. Nisu ostvarene zakonske pretpostavke za donošenje rješenja kojim bi se odredila privremena mjera jer predloženo traženje predlagatelja ne uređuje privremeno stanje prema protivnicima osiguranja, već de facto trajno zabranjuje protivnicima osiguranja izvođenje radova na njihovoj nekretnini, i to sve dok se ne izvedu novi priključci na nekretnini predlagatelja osiguranja, što nije u ovlasti protivnika osiguranja niti protivnici osiguranja mogu izvesti takve radove. Nadalje, predlagatelj osiguranja ničim ne dokazuje postojanje opasnosti da bez određivanje privremene mjere neće moći ostvariti svoju nenovčanu tražbinu. Nasuprot otme, kako je već naglašeno, I. i II. protivnici osiguranja su zbog dotrajalosti objekta koji se nalaze na njihovoj nekretnini (kuća i garaža na zk.č.br. 4917/1 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), zatražili i ishodili sve potrebne dozvole za uklanjanje postojećih objekata i izgradnju zamjenskog objekta, a građevinska inspekcija koja je izvršila uviđaj na nekretnini I. i II. protivnika osiguranja, provjerila potrebnu građevinsku dokumentaciju te utvrdila kako nema nikakvih zapreka da se nastavi sa uklanjanjem objekta u vlasništvu I. i II. protivnika osiguranja. Zaključno predlažu odbiti prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere kao neosnovan i obvezati predlagatelja osiguranja da naknadi protivnicima osiguranja troškove ovog postupka.

3.Prijedlog nije osnovan.

4.U čl. 346 st. 1 Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

5.U čl. 347 st. 1 OZ propisane su vrste privremenih mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, te proizlazi da sud može odrediti svaku mjeru kojom se postiže svrha takvog osiguranja. Također, sud može, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, odrediti privremenu mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.

6.Dakle, da bi se uopće razmatrao prijedlog, osim podataka iz čl. 341 OZ, mora postojati vjerojatnost da tražbina, kako ju predlagatelj obrazlaže, postoji te da protivnik osiguranja svojim postupcima (radnjama) sprječava ili znatno otežava ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Nadalje, u prijedlogu mora biti navedeno u kojem roku će biti pokrenut postupak radi opravdanja donesene mjere (tražbine za koju se traži osiguranje).

7.Prema podatcima u spisu proizlazi da predlagateljica osiguranja svoju tražbinu prema protivniku osiguranja obrazlaže činjenicom da prije početka radova na susjednoj nekretnini nije provedeno odvajanje priključaka kojima bi joj bio omogućen neometan pristup komunalnim uslugama opskrbe električne energije, vode, plina i telekomunikacijama. Ovo iz razloga što se instalacije navedenih usluga nalaze na nekretnini koja je u vlasništvu I. i II. protivnika osiguranja, a u biti se radi o jednom, "dvojnom objektu" koji ima zajednički zid i zajedničke komunalne priključke. Slijedom toga predlagateljica zapravo traži da sud naloži protivnicima osiguranja zabranu bilo kakvih radova na nekretnini u vlasništvu I. i II. protivnika osiguranja sve dok se ne provede predmetno odvajanje priključaka opisane komunalne infrastrukture. Međutim, iz priložene dokumentacije predlagateljice osiguranja i one kojim protivnici osiguranja daju svoj odgovor na prijedlog, sud nije utvrdio da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnom postojanje svoje tražbine prema svim protivnicima osiguranja, poglavito što se tiče III., IV. i V. protivnika osiguranja. Naime, pitanje položaja komunalne infrastrukture i odvajanja priključaka odnosi se na I. i II. protivnika osiguranja kao suvlasnike susjedne nekretnine zk.č.br. 4917/1. Iako očito dio ovih instalacija (osim vodovodnog priključka za koji je nedvojbeno da je odvojen tijekom 80-tih godina prošlog stoljeća na zahtjev prednika predlagateljice ĆF – list 135 spisa), prolazi zemljištem u vlasništvu I. i II. protivnika osiguranja, tražbina na izvedbu samostalnih priključaka za objekt na adresi [adresa] kao takva ne može biti usmjerena prema osobama koje samo izvode radove rušenja i gradnje objekta po nalogu vlasnika nekretnine. Kao prvo, sud nije utvrdio da se radi o jedinstvenom objektu, odnosno dvojnom objektu kojeg bi stranke bile suvlasnici već o samostalnim nekretninama. Nije utvrđeno da bi protivnici osiguranja radove poduzeli bez potrebne dokumentacije jer se u spisu nalazi Projekt uklanjanja građevine kao i potrebna odobrenja nadležnih tijela. Isto tako nije utvrđeno da bi protivnici osiguranja svojim činidbama na bilo koji način onemogućili (isključili) predlagateljicu osiguranja iz korištenja električne energije, vode, plina i telekomunikacija jer prema Rješenju Državnog inspektorata od 27. prosinca 2024. te ondje naznačenih postupaka osiguranja, upravo predlagateljica osiguranja onemogućuje izvedbu novog, tehnički ispravnog i sigurnog priključka el. energije i priključka plina. Radi njenog protivljenja HEP ODS d.o.o. odnosno Gradska plinara Zagreb d.o.o. bili su prinuđeni pokrenuti postupke osiguranja privremenim mjerama kako bi se izveli novi samostalni priključci za nekretninu predlagateljice osiguranja, a sve sukladno zakonskim i sigurnosno tehničkim pravilima. Slijedom toga je i došlo do obustave korištenja predmetnih usluga. Upravo su I. i II. predlagatelji inzistirali i bili spremni omogućiti nadležnim komunalnim službama i poduzećima da izvrše odvajanje priključaka el. energije i plina, pa na temelju svih dokaza sud nije utvrdio da bi ostvarenje tražbine predlagateljice, kako ju obrazlaže, prema protivnicima osiguranja bilo radnjama protivnika osiguranja sprječavano i znatno otežavano, odnosno da bi radnjama prouzrokovalo nasilje i nastanak nenadoknadive štete. Osim njenih tvrdnji, nije dostavljen niti jedan dokaz da je predlagateljica njihovim radnjama onemogućena koristiti el. energiju, plin i vodu, a niti da bi protivnici osiguranja postupili protivno točki 3.1.3 Projekta uklanjanja građevine TD: 3/24 od lipnja 2024. jer u njoj ne stoji obveza protivnika osiguranja izvesti i izgraditi samostalan priključak za susjedni objekt već "… prethodno omogućiti razdvajanje priključaka i nove priključke za susjednu građevinu kako bi njena funkcija ostala neometana….Prije obavljanja navedenih postupaka potrebno je obavijestiti nadležne službe, a sve je opisano unutar posebnih uvjeta koji su dio gore navedenih projekata." Protivnici osiguranja, tj. I. i II. protivnici su kao suvlasnici susjedne nekretnine i pokrenuli većinu postupaka oko razdvajanja priključaka upravo kako bi mogli pristupiti postupku rušenja starog objekta i izgradnje novog.

8.Iz svega naprijed navedenog proizlazi da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da bi predloženu mjeru trebalo donijeti iz razloga u čl. 346 st. 1 toč. 1 i 2 OZ pa je valjalo prijedlog odbiti i odlučiti kao u izreci.

9.Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 14 st. 5 OZ za sastav prigovora protiv prijedloga za osiguranje 300,00 € po Tbr. 11/1 u vezi Tbr. 40 Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23., dalje: Tarifa), što uvećano za PDV 25% 75,00 €, ukupno iznosi 375,00 €.

Zagreb, 27. srpnja 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 8 dana od dana primitka. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u 3 istovjetna primjerka ovom sudu a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. opunomoćeniku predlagateljice osiguranja uz podnesak 13.8.2025.

2. protivnicima osiguranja po opunomoćeniku