Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-445/2026-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, po sucu toga suda Josipu Štrucelju , kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Davor Pavičić, odvjetnik u OD Pavičić i partneri d.o.o., protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude na temelju priznanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn -1819/2025-14 od 28. travnja 2026., 27. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba tužitelja te se presuda na temelju priznanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1819/2025-14 od 28. travnja 2026. ukida i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom na temelju priznanja suda prvog stupnja poslovni broj Pn-1819/2025-14 od 28. travnja 2026. naloženo je tuženiku da tužitelju plati iznos od 1.000,00 EUR (tisuću eura), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. ožujka 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje; ZPP). U žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 3. stavkom 3., člankom 5., člankom 9. i 10., člankom 260., člankom 331. i člankom 338. te bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točaka 5., 6. i 11. ZPP-a, ističući u bitnome da je priznanje tužbenog zahtjeva u konkretnom slučaju, nakon primitka nalaza i mišljenja sudskog vještaka u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala, pa posljedično i nesavjesno te kao takvo da predstavlja zlouporabu procesnih prava budući da su rezultati vještačenja pružali osnovu za dosuđivanje znatno većeg iznosa naknade štete od onog zahtijevanog u tužbi. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu odnosno podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu troška žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu tuženik je osporio žalbene navode i predložio žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i pobijanu presudu na temelju priznanja potvrditi uz naknadu troška žalbenog postupka.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude povodom žalbe tužitelja i po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud utvrđuje da je u donošenju pobijane presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 5. ZPP-a na koju opravdano ukazuje tužitelj, a ovo iz razloga što nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje presude na temelju priznanja jer se u konkretnom slučaju radi o nedopuštenom raspolaganju tuženika iz članka 3. stavka 3. ZPP-a, zbog čega je prvostupanjski sud donio pobijanu presudu suprotno odredbama navedenog Zakona.

6. Točno je da tuženik može priznati tužbeni zahtjev u svakom trenutku do zaključenja glavne rasprave i ne čekajući rezultate dokaznog postupka, međutim okolnost da je u konkretnom slučaju tuženik priznao tužbeni zahtjev nakon provođenja medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku kirurgu doc. prim. dr. sc. Jakši Filipoviću, a čiji rezultati pružaju osnovu za eventualno dosuđivanje većeg iznosa naknade štete od onog iznosa koji je zatražen u tužbi, tuženikovo priznanje, i to nakon provedenog naloženog vještačenja, a prije nego je tužitelj specificirao tužbeni zahtjev, te u situaciji kad je tuženik osporavao visinu tužbenog zahtjeva što je i razlog provođenja vještačenja, očito je dano s ciljem da se izbjegne preinaka tužbenog zahtjeva, a iz čega proizlazi da to i takvo priznanje ima značenje nedopuštenog raspolaganja, kako se to ističe i u žalbi tužitelja.

7. Kod toga je indikativna činjenica, koja proizlazi iz stanja spisa, da je tuženik u odgovoru na tužbu i pripremnom ročištu održanom 3. ožujka 2026. osporavao visinu tužbenog zahtjeva, da bi nakon zaprimanja nalaza i mišljenja vještaka kirurga (20. travnja 2026.), a prije nego li je tužitelj uskladio tužbeni zahtjev s provedenim vještačenjem, podneskom od 22. travnja 2026. priznao tužbeni zahtjev tužitelja.

7.1. Dakle, korištenje prava na priznanje tužbenog zahtjeva na način na koji je to učinio tuženik, ne može se smatrati savjesnim niti u skladu s odredbom članka 9. i članka 10. ZPP-a.

8. Prema odredbi članka 331. ZPP-a proizlazi da ako tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja). Prema stavku 2. istog članka sud neće donijeti presudu na temelju priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati, članak 3. stavak 3. ZPP-a.

9. Dakle, iako tuženik sukladno članku 3. ZPP-a može priznati tužbeni zahtjev, istim pravom sukladno članku 9. ZPP-a treba se koristiti savjesno, odnosno ne smiju se zloupotrebljavati prava u postupku, dok je sukladno članku 10. stavak 1. ZPP-a sud dužan onemogućiti svaku zlouporabu toga prava.

10. Polazeći od navedenih zakonskih odredbi, uzimajući u obzir cjelokupno stanje predmetnog spisa, sasvim je jasno i logično da pobijana presuda suda prvog stupnja nije pravilna i zakonita budući je ista rezultat bitne povrede odredaba paničnog postupka iz članka 354. stavak 1., u svezi s člankom 3. stavak 3. ZPP -a na koju povredu se opravdano poziva tužitelj u žalbi.

10.1. Pritom se napominje, u odnosu na tvrdnje koje iznosi tuženik u odgovoru na žalbu, da u spisu nema dokaza o tome da bi tužitelju 24. veljače 2026. ponudio isplatu dodatnog iznosa glavnice od 200,00 EUR, niti da bi tužitelj to odbio, dok tvrdnja da je 13. svibnja 2026. tuženik isplatio daljnji iznos od 1.000,00 EUR ne utječe na poštenje i savjesnost tuženika pri učinjenom priznanju tužbenog zahtjeva.

11. Pored navedenog, prvostupanjski sud je donoseći pobijanu presudu na temelju priznanja počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a, na koju ukazuje tužitelj u žalbi, budući da mu je onemogućeno raspravljanje pred sudom, odnosno onemogućeno mu je usklađivanje tužbenog zahtjeva sa provedenim medicinskim vještačenjem, slijedom čega je valjalo pozivom na odredbu članka 369. stavak 1. ZPP-a prvostupanjsku presudu na temelju priznanja ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

12. U ponovljenom postupku sud će ukloniti bitne povrede odredaba postupka na koju ukazuje ovo rješenje i žalba tužitelja, te će na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, ocjenom svih dokaza provedenih u postupku sukladno odredbi članka 8. ZPP-a donijeti pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku.

13. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a.

U Karlovcu 27. srpnja 2026.

Sudac

Josip Štrucelj