Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kv II-Us-54/2026-4

Kir-Us-123/2026

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak, kao predsjednice vijeća, te Irene Kvaternik i Koraljke Bumči, kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Domagoja Grgurevića kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog ZK i dr., zbog kaznenog djela iz članka 291. stavaka 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbi Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, broj Kis-Us-33/2026 od 21. srpnja 2026., 1. okrivljenog ZK i 2. okrivljene ABC, podnesenih protiv rješenja suca istrage poslovni broj Kir-Us-123/2026 od 17. srpnja 2026. o određivanju istražnog zatvora, u sjednici vijeća održanoj 27. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, 1. okrivljenog ZK te 2. okrivljene ABC kao neosnovane.

Obrazloženje

1. Tijekom kaznenog postupka koji se vodi protiv 1. okrivljenog ZK , zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavaka 1. i 2. KZ/11., protiv 2. okrivljene ABC, zbog osnovane sumnje da je počinila kazneno djelo pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti iz članka 291. stavaka 1. i 2. u vezi s člankom 38. KZ/11. te protiv 3. okrivljenog trgovačkog društva ..., zbog osnovane sumnje da je odgovorno za kazneno djelo pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti iz članka 291. stavaka 1. i 2. u vezi s člankom 38. KZ/11. u vezi s člankom 3. stavkom 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela („Narodne novine“ broj 151/03., 110/07., 45/11., 143/12., 114/22. i 114/23.), rješenjem suca istrage poslovni broj ZUs-123/2026 od 17. srpnja 2026. određen je istražni zatvor protiv 1. okrivljenog ZK po zakonskim osnovama iz članka 123. stavka 1. točaka 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje u tekstu: ZKP) te protiv 2. okrivljene ABC po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 2. ZKP-a.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnio je USKOK, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači te protiv 2. okrivljene ABC odredi istražni zatvor i po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP-a.

2.1. Pravovremenu žalbu podnio je i 1. okrivljeni ZK po branitelju Draženu Gazdi, odvjetniku u Zagrebu, navodeći da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te bitne povrede odredaba kaznenog postupka. Međutim, sadržajno se žali samo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da se pobijano rješenje preinači i odbije prijedlog USKOK-a za određivanje istražnog zatvora i naloži da ga se pusti na slobodu, podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi na ponovno odlučivanje.

2.1.1. Isto tako, 1. okrivljeni ZK podnio je putem branitelja i dopunu žalbe, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i odbije prijedlog USKOK-a za određivanje istražnog zatvora te naloži da ga se odmah pusti na slobodu.

2.2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnijela je i 2. okrivljena ABC po braniteljici Ljiljani Bilbiji, odvjetnici u Zagrebu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i nju pusti na slobodu, podredno da se rješenje preinači i odrede mjere opreza ili pak da se predmet uputi sucu istrage na ponovno odlučivanje.

3. Žalbe nisu osnovane.

4. Protivno žalbenim navodima, pravilno je i na zakonu osnovano sudac istrage odredio istražni zatvor protiv 1. okrivljenog ZK po zakonskim osnovama iz članka 123. stavka 1. točaka 2. i 3. ZKP-a te protiv 2. okrivljene ABC po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 2. ZKP-a te je pravilno utvrdio kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje istražnog zatvora protiv 2. okrivljene ABC i po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP -a.

5. Ponajprije valja istaknuti kako je sudac istrage u obrazloženju pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 124. stavka 3. ZKP-a, određeno i potpuno izložio činjenice i dokaze iz kojih proizlazi postojanje osnovane sumnje da su 1. okrivljeni ZK i 2. okrivljena ABC počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret, kao i postojanje koluzijske i iteracijske opasnosti u odnosu na 1. okrivljenog ZK, odnosno koluzijske opasnosti u odnosu na 2. okrivljenu ABC, te razloge zbog kojih smatra da se svrha istražnog zatvora ne može ostvariti drugom blažom mjerom. O svim navedenim odlučnim činjenicama sudac istrage je dao jasne, valjane i neproturječne razloge, koje u cijelosti kao dostatne i relevantne prihvaća i ovo vijeće.

6. Protivno tome, neosnovano 2. okrivljena ABC tvrdi da pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, a da su oni koji su navedeni nejasni i proturječni , pri čemu upire na to da je sudac istrage nekritički i bez pravog obrazloženja prihvatio prijedlog USKOK-a u odnosu na postojanje osnovane sumnje.

6.1 Naime, u odnosu na postojanje osnovane sumnje da su 1. okrivljeni ZK i 2. okrivljena ABC (kao i 3. okrivljeno trgovačko društvo ...) počinili inkriminirana kaznena djela sudac istrage je pravilno utvrdio kako takva osnovana sumnja proizlazi iz rezultata provedenih izvida i kaznene prijave Samostalnog sektora za vojnopolicijske poslove Ministarstva obrane Republike Hrvatske od 16. srpnja 2026., a osobito iz rješenja o provođenju istrage USKOK-a broj Kis-US-33/2026 od 17. srpnja 2026. te dokaza na kojima se ono temelji, posebice materijalne dokumentacije vezane uz inkriminirane postupke javne nabave. Iz obrazloženja suca istrage, poglavito iz njegovih točaka 7.3.–7.7. detaljno je i precizno opisan način poduzimanja protupravnih radnji za koje su 1. okrivljeni ZK i 2. okrivljena ABC osnovano sumnjivi, iz kojih proizlazi da je 1. okrivljeni ZK u ime MORH-a kao naručitelja sklopio s 2. okrivljenom ABC kao odgovornom osobom 3. okrivljenog trgovačkog društva ... ugovore o javnoj nabavi ukupne vrijednosti 471.250,00 kuna/62.487,75 eura, dok se 3. okrivljeno trgovačko društvo ... prema inkriminaciji okoristilo za iznos od 25.960,43 eura. Time je vjerojatnost počinjenja inkriminiranih kaznenih djela utvrđena je u dovoljnom stupnju da bi na taj način bila ispunjena opća zakonska pretpostavka iz članka 123. stavka 1. ZKP-a za primjenu mjere istražnog zatvora.

6.2. Slijedom navedenog, o postojanju osnovane sumnje dani su jasni i neproturječni razlozi pa stoga neosnovano 2. okrivljena ABC tvrdi da je u tom dijelu učinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP -a.

7. Nadalje, sudac istrage je dao individualizirane i konkretizirane razloge o postojanju koluzijske opasnosti iz zakonske osnove članka 123. stavka 1. točke 2. ZKP -a, kako na strani 1. okrivljenog ZK, tako i na strani 2. okrivljene ABC. U odnosu na svakog od imenovanih okrivljenika ponaosob sudac istrage je poimenično odredio svjedoke u odnosu na koje postoji koluzijska opasnost, okolnosti na koje je svakog pojedinog svjedoka potrebno ispitati te njihove izvore saznanja o relevantnim okolnostima. Uz to je za svakog od okrivljenika jasno istaknuo osobite okolnosti iz kojih proizlazi postojanje konkretne i razborito predvidive opasnosti da će boravkom na slobodi utjecati na iskaze tih svjedoka.

7.1. Što se tiče 1. okrivljenog ZK i utvrđene koluzijske opasnosti, ovo vijeće je provjerom podataka utvrdilo kako su svjedoci SK, BK i UK ispitani, slijedom čega je u odnosu na njih prestala egzistirati koluzijska opasnost. Međutim, svjedokinja ĆK još nije ispitana pa stoga i nadalje egzistira konkretna i realno predvidiva opasnost da će 1. okrivljeni ZK boravkom na slobodi ometati kazneni postupak utjecajem na njezin iskaz, s ciljem ublažavanja ili otklanjanja svoje kaznene odgovornosti. Žalbeni navodi 1. okrivljenog ZK o tome da on u odnosu na imenovanu svjedokinju nema ovlasti jer je degradiran na radno mjesto višeg savjetnika u Službi za potporu, usluge i prijem u odjelu za materijalno zbrinjavanje, kao i da u MORH-u ne postoji hijerarhijska nadređenost sukladno činovima, nisu od utjecaja na pravilnost zaključka o postojanju koluzijske opasnosti jer je sudac istrage pravilno utvrdio i obrazložio kako je 1. okrivljenik svjedokinji GK bio nadređen četiri godine, pri čemu je ona navela da je on bio autoritativan i prigovarao joj je kad se ona ne bi složila s provedbom pojedinog postupka javne nabave zbog uočenih nepravilnosti, iz čega proizlazi razborita opasnost da će boravkom na slobodi utjecati na njezin iskaz.

7.2. Protivno žalbenim navodima 2. okrivljene ABC, sudac istrage je pravilno utvrdio i obrazložio osobite okolnosti iz kojih je u vrijeme donošenja pobijanog rješenja proizlazila opasnost da će ona boravkom na slobodi utjecati na iskaze svjedoka DK i CK, budući da je s njima imala poslovni odnos utemeljen na kontinuiranoj profesionalnoj suradnji i redovitoj međusobnoj komunikaciji te zajedničkom obavljanju poslova, pri čemu oni imaju saznanja o inkriminiranim kaznenim djelima i okolnostima njihovog počinjenja. Pritom žalbeni navodi da se radi „o odraslim osobama koje imaju svoju volju“ i „koje žive u civiliziranom društvu koje obilježava brz protok informacija te svakako znaju da je lažno iskazivanje kazneno djelo“ ni na koji način ne dovode u pitanje to da je u vrijeme donošenja pobijanog rješenja egzistirala koluzijska opasnost na strani 2. okrivljene ABC.

8. Nije u pravu 3. okrivljeni ZK niti kada osporava postojanje opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, u bitnome navodeći da on kao viši savjetnik nema ovlasti donošenja bilo kakvih odluka, da njegov čin ne utječe na njegove ovlasti i da je rješenjem MORH-a od 21. srpnja 2026. razriješen dužnosti zbog udaljenja iz službe.

8.1. U odnosu na rješenje MORH-a od 21. srpnja 2026. treba istaknuti kako iz njega proizlazi da se 1. okrivljeni ZK razrješava dužnosti zbog udaljenja iz službe s nadnevkom 17. srpnja 2026. Pritom se u obrazloženju u bitnome navodi da je USKOK obavijestio MORH da je protiv 1. okrivljenika određen istražni zatvor, a da je člankom 67. Zakona o službi u oružanim snaga Republike Hrvatske („Narodne novine“ 73/13., 75/15., 50/16., 30/18., 125/19., 158/23., 155/23., 14/24. i 136/25. – dalje u tekstu: Zakona o službi u OSRH) propisano da se djelatnu vojnu osobu udaljuje iz službe kada je protiv nje pokrenut istražni postupak i određen istražni zatvor, s danom određivanja istražnog zatvora.

8.2. Međutim, valja istaknuti da je odredbom članka 71. stavka 1. Zakona o službi u OSRH propisano da udaljenje iz službe djelatne vojne osobe može trajati samo dok postoje razlozi zbog kojih je doneseno rješenje o udaljenju iz službe. Dovodeći u vezu citiranu zakonsku odredbu s izrekom i sadržajem rješenja MORH-a od 21. srpnja 2026., iz kojeg proizlazi da je 1. okrivljeni ZK udaljen iz službe isključivo jer je protiv njega određen istražni zatvor, ocjena je ovog vijeća kako bi ukidanjem istražnog zatvora prestao postojati razlog zbog kojeg je doneseno rješenje o udaljenju iz službe. Stoga donošenje rješenja o udaljenju iz službe s ovakvim obrazloženjem nema odlučni značaj na postojanje opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, budući da iz njega ni na koji način ne proizlazi da bi udaljenje iz službe trajalo do okončanja kaznenog postupka, što predstavlja zakonsku mogućnost sukladno odredbi članka 71. stavka 3. Zakona o službi u OSRH, a čime bi se otklonila opasnost od ponavljanja kaznenog djela.

8.3. Pored toga valja istaknuti da je sudac istrage ispravno utvrdio da iteracijska opasnost proizlazi ne samo iz okolnosti i načina počinjenja inkriminiranog kaznenog djela, već i iz okolnosti da 1. okrivljeni ZK u okviru svoga radnog mjesta, s kojeg je prema ocjeni ovog vijeća za sada udaljen samo dok traje istražni zatvor, ovlašten izrađivati zahtjeve za javnu nabavu za Službu za potporu, usluge i prijem u Odjelu materijalnog zbrinjavanja u kojem radi, slijedom čega postoji konkretna i realno predvidiva opasnost od ponavljanja kaznenog djela. Suprotno žalbenim navodima, pritom nisu zanemarivi niti njegov dugotrajni staž i čin u sustavu MORH-a koji ipak upućuju na postojanje određenog stupnja stvarnog autoriteta, a time i pojačavaju opravdanost ocjene o postojanju konkretne i realno predvidive opasnosti od ponavljanja kaznenog djela iz zakonske osnove članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP-a, koja egzistira unatoč tome što 1. okrivljeni ZK nije ranije osuđivan.

9. S druge strane, ispravan je zaključak suca istrage kako takva opasnost od ponavljanja kaznenog djela ne egzistira na strani 2. okrivljene ABC, prije svega jer je odlukom MORH-a od 16. lipnja 2025. 3. okrivljeno trgovačko društvo ..., u kojem je ona odgovorna osoba, isključeno na razdoblje od četiri godine od dana donošenja odluke u sudjelovanju u postupcima javne nabave koje provodi MORH. Kada se izloženo poveže s time da 2. okrivljena ABC nije ranije kazneno osuđivana te s protekom vremena od počinjenja inkriminiranog kaznenog djela, ocjena je i ovog vijeća kako ne postoji konkretna i realno predvidiva opasnost da će ona boravkom na slobodi ponoviti isto ili istovrsno kazneno djelo.

9.1. Pravilnost takvog zaključka nije s uspjehom dovedena u pitanje žalbenim navodima USKOK-a. Naime, okolnost da je 2. okrivljena ABC odgovorna osoba u trgovačkom društvu OPES PROJEKT d.o.o., koje u evidenciji djelatnosti između niza djelatnosti sadrži i kupnju i prodaju robe, pružanje usluga u trgovini te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu, ne upućuje na postojanje konkretne i predvidive opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. Naime, iz činjeničnog opisa inkriminiranih kaznenih djela ne proizlazi da bi trgovačko društvo društvu OPES PROJEKT d.o.o. na bilo koji način bilo uključeno u protupravne radnje pa je stoga opasnost na koju USKOK upire u vezi toga društva apstraktna, što nije dostatno za primjenu istražnog zatvora po osnovi opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. Isto tako, okolnosti počinjenja inkriminiranog kaznenog djela, osobito imajući u vidu protek vremena od više od sedam godina, nisu takve naravi da bi same za sebe upućivale na postojanje konkretne iteracijske opasnosti, a takvu prirodu nema niti okolnost da je pretragom pronađen dokument naslova „PRIPREMA ZA SASTANAK – MORH“ za koji USKOK navodi da se odnosi na postupke javne nabave MORH-a, imajući u vidu prethodno isključenje trgovačkog društva ... iz javnih nabava koje provodi MORH.

10. Jednako tako, ocjena je i ovog vijeća kako se koluzijska i iteracijska opasnost u odnosu na 1. okrivljenog ZK, odnosno koluzijska opasnost u vrijeme donošenja pobijanog rješenja u odnosu na 2. okrivljenu ABC, imajući u vidu intenzitet i značaj osobitih okolnosti na kojima se takve opasnosti temelje, kao i svrhu zbog koje je istražni zatvor određen, mogu s uspjehom otkloniti isključivo primjenom istražnog zatvora. Naime, primjenom bilo kojih drugih blažih mjera, odnosno mjera opreza ili istražnog zatvora u domu, za sada se ne može ostvariti svrha istražnog zatvora. Prema tome, neosnovani su žalbeni navodi 2. okrivljene ABC da se svrha istražnog zatvora može ostvariti primjenom blažih mjera opreza jer se njima ne može adekvatno onemogućiti kontakt okrivljenika sa svjedocima koje treba ispitati

11. Slijedom svih izloženih okolnosti, određivanje istražnog zatvora protiv 1. okrivljenog ZK, kao i protiv 2. okrivljene ABC u vrijeme donošenja pobijanog rješenja, zakonito je i razmjerno postizanju legitimnog cilja jer u konkretnom slučaju zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad njihovim pravom na slobodu.

12. Naposljetku, iako je u međuvremenu rješenjem suca istrage poslovni broj Kir-Us- 129/2026 od 23. srpnja 2026. protiv 2. okrivljene ABC ukinut istražni zatvor, takva okolnost nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o određivanju istražnog zatvora.

13. S obzirom na to žalbenim navodima nije dovedena u sumnju ispravnost i zakonska utemeljenost odluke suca istrage, a ovo vijeće ispitujući pobijano rješenje u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP-a nije utvrdilo povrede navedene u toj odredbi, na koje pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP- a, valjalo odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu 27. srpnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Lidija Vidjak