Republika Hrvatska
R1 Ob-661/2025-14
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31 000 Osijek
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Vandi Horvat, u izvanparničnom postupku predlagateljice TT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv I-protustranke UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici NT iz [adresa], II-protustranke AT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i III-protustranke ĐT iz [adresa], EH Nijmegen, De Voorstenkamp 1142, OIB: 91389394446, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održanog ročišta, dana 27. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica TT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pokojni LT, rođen **.**.1954. u [adresa], sin T, umro **.**.2006. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici od razvoda braka sklopljenog 17. travnja 1976., a razvedenog 6. lipnja 1990., sve do smrti LT **.**.2006.
Obrazloženje
1. Predlagateljica tvrdi da je bračna zajednica nje i pok. LT trajala neprekidno od sklapanja braka 11. rujna 1971. do razvoda braka 1990. nakon čega su u izvanbračnoj zajednici nastavili zajednički život na istoj adresi, u [adresa], do njegove smrti 22. studenog 2006. dijeleći zajednički život i obveze. S obzirom na navedeno predlaže da sud donese odluku kao u izreci jer za isto ima pravni interes radi ostvarivanja prava na mirovinu.
2. I-protustranka UT i II-protustranka NT u svom očitovanju na prijedlog potvrđuju navode predlagateljice, dok se III-protustranka ST u ovom postupku držao pasivno, odnosno prijedlog nije osporio pisanim putem te nije pristupio na ročišta.
3. Kako bi odlučio o prijedlogu sud je u dokaznom postupku sud izvršio uvid u: izvadak iz matice umrlih, uvjerenja o prebivalištu, rješenje o nasljeđivanju i rješenja o naknadno pronađenoj imovini, prijavu kod HZMO, rodni list, rješenje Općinskog suda u Požegi broj Z-3397/10, izvadak iz matice vjenčanih te rođenih, ostalu dokumentaciju spisu te je saslušao predlagateljicu, II-protustranku te svjedoke RT i ŠT.
4. Iz dokaznog postupka slijedi kako je LT umro **.**.2006., da je s predlagateljicom 17. travnja 1976. zasnovao brak koji je razveden 6. lipnja 1990., da je u tom braku rođeno troje djece (ovdje protustranke), a da je s predlagateljicom i nakon razvoda ostao živjeti zajedno u [adresa] gdje su oboje imali prijavljeno prebivalište. Predlagateljica je dvaput zasnovala brak. Prvi brak trajao je od 1972. do 1975., a nakon toga je bila u braku s pokojnim LT.
5. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Zlatka Šimašeka broj O- 1903/06 (UPP/OS-268/06) od 29. siječnja 2007. i rješenja Općinskog suda u Požegi broj Z-3397/10 je utvrđeno kako je pokojnog LT naslijedila ovdje pradlagateljica kao izvanbračna supruga. Na nasljedstvo su kao djeca pozvane i protustranke, no oni su svoje nasljedničke dijelove nakon prihvata ustupili predlagateljici. Ujedno je na isti način raspoređena i naknadno pronađena imovina pokojnog LT pravomoćnim rješenjima javnog bilježnika Zlatka Šimašeka u predmetu O-1903/06 od 13. veljače 2007. te 31. svibnja 2010. pa je predlagateljica iza LT uknjižena kao suvlasnica na njegovim nekretninama.
6. Iz iskaza predlagateljice sud je utvrdio kako se od LT razvela 1990. budući da je on prekomjerno konzumirao alkohol. Čak je trebao iseliti iz njihove kuće u [adresa], međutim nije nikada iselio. On je, kada bi bio u fazi alkoholizma, bio neugodan i agresivan, međutim u trijeznom stanju bio je jako dobar čovjek, tako da su ostali zajedno stanovati sve do njegove smrti. Dogodilo se i nakon razvoda da bi se doveo u alkoholizirano stanje te bi ga ona pratila kod odlazaka liječniku. Pred smrt je obolio od karcinoma pluća te ga je vodila liječniku kako u Osijeku, tako i u Zagreb, a umro je u kući u [adresa], u [adresa]. Nisu se ponovo vjenčali jer su smatrali da su prestari za to. Uzdržavali su se od plaća. U njegovim trijeznim razdobljima dijelili su sve troškove, a kada bi bio u alkoholiziranom stanju tada bi se teško dogovarali oko bilo čega. Nakon razvoda su i dalje noćili u istoj sobi, dok su u drugoj sobi bila djeca. Dio sahrane platila je vojska, a ona je financirala podizanje nadgrobnog spomenika za pok. LT te sada plaća korištenje grobnog mjesta, budući da će biti sahranjena na istom mjestu gdje i on.
7. II-protustranka NT, kći predlagateljice i pokojnog LT, iskazuje kako su se roditelji razveli oko 1991. Unatoč tome, nikada nije došlo do njihovog fizičkog razdvajanja te su oni ostali zajedno živjeti u [adresa], u [adresa] sve do očeve smrti. Roditelji su noćili u istoj sobi, financirali su se od plaća koje su imali te su imali zajednički budžet. II-protustranka je s njima stanovala do 2002. Roditelji su funkcionirali kao bračni par jednako kao i prije razvoda. Iskazuje kako su čuvali i njezinu djecu dok su bila mala. Roditelji su zajedno putovali kod njezine sestre, ovdje I-protustranke u [adresa] te su se družili s prijateljima i rodbinom. Ne zna zašto se nisu ponovo vjenčali. Nadalje iskazuje kako je otac pred smrt obolio od karcinoma pluća te je brigu o njemu do smrti vodila predlagateljica. Troškove sahrane snosili su majka, oni djeca, s tim da su financijski pomogla i očeva braća. Ona, sestra i brat su se dogovorili da majka naslijedi oca u ostavinskom postupku. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice roditelja isti nisu bili u vezi s trećim osobama niti sklapali brak.
8. Svjedok RT pozna predlagateljicu, poznavao je i pokojnog LT jer je s njim radio i oni su njegovi kućni prijatelji. Posjećivao ih jednako kao i oni njega. Poznato mu je da su se razveli, no LT je ostao stanovati s predlagateljicom sve dok nije umro. Koliko mu je poznato, LT je imao karcinom. Posjećivao ga je za vrijeme bolesti te zna da ga je predlagateljica služila sve dok nije umro. Ne zna tko je platio troškove sahrane. Nakon što su se razveli, predlagateljica i LT su se ponašali kao da su muž i žena.
9. Svjedokinja ŠT, šogorica predlagateljice, iskazuje kako je njezin suprug brat predlagateljice. Poznato joj je da se predlagateljica razvela od LT oko 1991., a razlog razvoda bio je to što je on prekomjerno konzumirao alkohol. Unatoč razvodu , LT nikada nije odselio, nego su zajedno živjeli sve do njegove smrti. Iskazuje kako su se njezin suprug i ona često družili s pokojnim LT i predlagateljicom, zajedno su roštiljali te su se često posjećivali. Nije propitivala dijele li zajedno sve financije, ali je prilikom zajedničkih posjeta i druženja dobila dojam da se između njih unatoč razvodu ništa nije promijenilo. Pred smrt se pokojni LT razbolio, zna da je umro u kući gdje stanuje i predlagateljica. Također, kada ga je posjećivala u bolnici, u posjete mu je dolazila i predlagateljica. Pretpostavlja da je troškove sahrane platila predlagateljica.
10. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza stranaka i svjedoka, cijeneći sve okolnosti konkretnog slučaja, sud je ocijenio kako je predlagateljica dokazala da je životna zajednica nje i pokojnog LT trajala od sklapanja braka 1976. do njegove smrti 2006., odnosno i nakon što su 1990. razveli brak. Naime, predlagateljica je s pokojnim LT bila u braku od 1976., imaju troje zajedničke djece, te iako su se razveli 1990. njihova zajednica nikada nije prekinuta, već su ostali živjeti zajedno funkcionirajući kao bračni par, dijelili su troškove, noćili su u istoj sobi dok su djeca za vrijeme dok su stanovala s njima noćila u drugoj sobi. Dakle, predlagateljica i pokojni LT su bili u emotivnoj, ekonomskoj i financijskoj zajednici što dodatno potvrđuje činjenica da su bili prijavljeni na istoj adresi. Nadalje je nedvojbeno utvrđeno da niti predlagateljica niti pokojni LT nakon razvoda nisu sklapali brak s trećim osobama. Pored opisanog, činjenica da je LT umro u kući u [adresa] te da je predlagateljica sudjelovala u troškovima sahrane pokojnog odnosno podigla mu nadgrobni spomenik te ga u konačnici i naslijedila kao izvanbračna supruga, dodatno upućuje na to da su bili u izvanbračnoj zajednici.
11. Sukladno čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Ovako propisuje i čl. 25. st. 1. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25), a slično je propisano i Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 35/08) koji prijelaznom odredbom u čl. 7. propisuje da pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti osoba ako izvanbračna zajednica postoji na dan stupanja na snagu toga zakona i ako je trajala najmanje tri godine.
12. Na sastanku predsjednika vijeća Građanskog odjela Županijskog suda u Zagrebu održanom 24. svibnja 2022. je vezano uz problematiku utvrđivanja izvanbračne zajednice odnosno pitanje imaju li se primijeniti odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju ili Zakona o braku i porodičnim odnosima odnosno Obiteljskog zakona, radi utvrđivanja prava na mirovinu supružnika u situaciji kada je supružnik preminuo prije nego što je 2008. stupila na snagu odredba Zakona o mirovinskom osiguranju kojom se od tada priznaje pravo na mirovinu nadživjelom supružniku, donesen zaključak da u skladu s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. broj U-III/3497/18 od 23. veljače 2021., ne treba postupati i odlučivati strogo formalno držeći se datuma stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju jer stranka može tražiti utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice pred sudom i za razdoblje prije 2008., a pitanje prava na mirovinu izvanbračnog supružnika će se rješavati u upravnom postupku (ovako i ŽS u Zagrebu u odluci Gž Ob-812/2022).
13. Obiteljski zakon (NN 116/03) koji je bio na snazi kada je LT umro u članku 3. propisuje da se odredbe istog o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Slično propisuje i Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) u članku 11.
14. U ovoj pravnoj stvari nedvojbeno je utvrđeno da su predlagateljica i sada pokojni LT živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno od razvoda braka sklopljenog 17. travnja 1976., a razvedenog 6. lipnja 1990., sve do smrti LT **.**.2006.
15. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pokojnim LT, a radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog, valjalo je prijedlog usvojiti i odlučiti kao u izreci.
Osijek, 27. srpnja 2026.
SUTKINJA
VANDA HORVAT
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1. Pun. predlgateljice
2. I-protustranci putem pun.
3. II-protustranci
4. III-protustranci
