REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Posl. broj: Pn-3122/2021-56
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivani Marangunić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĐE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupa je Marko Višić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33 (OIB:26187994862), radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 12. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika obiju parničnih stranaka, dana 27. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu 3.026,08 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 5.5.2021. do isplate, 159,27 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 5.5.2021. do isplate, i to za razdoblje do 31.12.2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1.1.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine, sve u 15 dana."
II. Nalaže se tužiteljici da u 15 dana naknadi tuženiku parnični trošak od 400,00 eura.
Obrazloženje:
1. Tužiteljica je 7.12.2021. podnijela tužbu u kojoj navodi da je nastradala u štetnom događaju 25.4.2021. krivnjom vozača osobnog vozila reg. [registarska oznaka]. Tvrdi da je u ovom događaju zadobila tjelesne ozljede, što je rezultiralo povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pa od tuženika zahtjeva nakanu štete od 3.026,08 eura za neimovinsku i 159,27 eura za naknadu štete po osnovi potrebe za tuđom pomoći i njegom, ukupno 3.185,35 eura, kao u izreci.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, osporava dinamiku nastanka štetnog događaja koju opisuje tužiteljica. Tvrdi da u štetnom događaju koji je predmet spora tužiteljica nije mogla zadobiti ozljede koje su navedene u medicinskoj dokumentaciji. Svakako smatra da, ako je kod tužiteljice i došlo do povrede prava osobnosti, nije riječ o povredi koja bi opravdavala dosudu naknade štete pa predlaže zahtjev odbiti.
3. Sud je tijekom postupka pročitao spis Općinskog prekršajnog suda u Splitu Pp- 10369/21, potvrdu MUP-a, PU Splitsko-dalmatinske, Pp Split od 6.6.2021., tužiteljevu medicinsku dokumentaciju, izvid štete s fotografijama i drugu dokumentaciju u spisu, saslušao tužiteljicu i svjedoka VE, proveo medicinsko vještačenje po vještaku Igoru Stipančiću i prometno-sudskomedicinsko vještačenje po vještacima dipl. ing. Berislavu Šimunoviću i dr. Davoru Mayeru. Ocjenom svih izvedenih dokaza po čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
4. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija tuženika. Sporna je dinamika nastanka štetnog događaja, odgovornost, uzročna veza između povreda evidentiranih u medicinskoj dokumentaciji i predmetnog štetnog događaja.
5. Tužiteljica tvrdi tijekom postupka i u svome iskazu da je do štetnog događaja došlo kada je ona zaustavila svoje vozilo na crvenom svjetlu semafora, a osiguranik tuženika svojim prednjim djelom udario u stražnji dio njenog vozila jer se nije na vrijeme zaustavio. Osiguranik tuženika VE pak tvrdi da je tužiteljica stajala na semaforu, ispred njegovog vozila no u jednom se trenutku počela kretati vozilom unatrag jer je razgovarala na mobitel i upravo ona udarila u njegovo vozilo, naslonivši se na njegov prednji dio automobila svojim vozilom i naglašava da na vozilima nije nastala nikakva šteta.
6. Povodom predmetne nezgode pred Općinskim prekršajnom sudu u Splitu vođen je postupak Pp-10369/21, u kojem je osiguranik tuženika VE oglašen krivim zbog toga što je 25.4.2021., upravljajući vozilom reg. [registarska oznaka] držao nedovoljan razmak u odnosu na osobno vozilo (tužiteljice) reg. [registarska oznaka], uslijed čega, kada se ova zaustavila na crveno svjetlo semafora, svoje vozilo nije uspio zaustaviti na vrijeme, već je došlo do sraza prednjeg djela vozila [registarska oznaka] sa stražnjim djelom vozila reg. [registarska oznaka]. Iz ovog je dokaza sud utvrdio da je osiguranik tuženika odgovoran za predmetni štetni događaj.
7. Radi utvrđivanja sporne visine zahtjeva sud je proveo predloženo medicinsko vještačenje po vještacima kirurgu dr. Igoru Stipančiću, koji je na temelju dostupne dokumentacije i pregleda tužiteljice ustvrdio da je tužiteljica u ovom štetnom događaju zadobila trzajnu ozljedu vrata, što je dijagnosticirano na dan štetnog događaja, da je provela liječenje imobilizacijom vrata, a potom i fizikalnom terapijom, te medikamentom terapijom od strane psihijatra, da je liječenje završeno 9.6.2021., da se oštećenje živaca C5, C6 i C88 može dovesti u vezu s ozljeđivanjem u predmetnom štetnom događaju ako prije toga tužiteljica nije imala tegoba vezanih uz kralježnicu, da je zaostalo i blaže ograničenje kretnji vratne kralježnice za retrofleksiju, što umanjuje njezinu životnu aktivnost za 5%, što je posljedica trzajne ozljede vrata.
8. Vještak je iznio mišljenje da je tužiteljica pretrpjela primarni intenzivan i kratkotrajan strah. Sekundarni jaki strah trajao je 2-3 dana, srednje jaki 5-6 dana i manji oko mjesec dana. Povremeni strah i nelagoda pri sudjelovanju u prometu potrajala je oko 2 mjeseca. Tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednje jake 6-7 dana, bolovi slabijeg intenziteta trajali su do 5 tjedana. Nakon predmetnog štetnog događaja bila joj je potrebna tuđa pomoć u razdoblju od 2 tjedna po dva sata zbog mirovanja i nošenja ovratnika, a potom još dva tjedna po tri puta tjedno dva sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora. Dakle ukupno 40 sati.
9. Kako bi se utvrdilo je li tužiteljica, s obzirom na minimalna oštećenja na vozilima, mogla zadobiti ozljede evidentirane u medicinskoj dokumentaciji, sud je po prijedlogu tuženika proveo kombinirano prometno-sudskomedicinsko vještačenje po vještacima dipl. ing. Berislavu Šimunoviću i dr. Davoru Mayeru. Iz ovog je dokaza sud utvrdio da je, s obzirom na sudarni položaj, opseg i intenzitet oštećenja na vozilima, sudarna brzina vozila osiguranika tuženika iznosila do najviše 10 km/h, a uzimajući u obzir koeficijent restitucije, vozilo tužiteljice u štetnom događaju ostvarilo promjenu (porast) brzine do najviše 7,9 km/h, pri čemu je tijelo tužiteljice poletjelo unatrag. Uz ovakvu dinamiku i utvrđenu promjenu brzine tužiteljica nije mogla zadobiti ozljedu u vidu istegnuća vrata (trzajnu ozljedu) i to zato što je njezino tijelo bilo izloženo minimalnim sudarnim silama, čiji je sudarni intenzitet bio nedostatan za nastanak takve ozljede. Na prigovore tužiteljice na ovaj nalaz i mišljenje vještak dr. Mayer očitovao se usmeno na raspravi 12.5.2026. konstatirajući da ne osporava tegobe koje tužiteljica navodi niti potrebu za medicinskim intervencijama, no tvrdi da se sve to ne može uzročno-posljedično povezati s predmetnim štetnim događajem zbog toga što je riječ o nezgodi praćenoj niskim intenzitetom sudarnih sila.
10. Iako je vještak kirurg na temelju pregleda i dokumentacije koju je tužiteljica dostavila u spis ustvrdio postojanje trzajne ozljede vrata i svih ranije navedenih posljedica i manifestacija, sud je prihvatio nalaz i mišljenje kombiniranog prometno-sudskomedicinskog vještačenja: taj je nalaz po ocjeni suda objektivan i jasan i sačinjen na temelju sve dostupne dokumentacije i dokaza koji se odnose na nastanak sporne nezgode. Nalaz vještaka za cestovni promet sačinjen je detaljno i obrazloženo, a posljedičan nalaz vještaka za sudsku medicinu vrlo je jasan i određen. Iz toga dokaza proizlazi da su sudarne sile bile niskog intenziteta (a ovo se može zaključiti i iz iskaza sudionika), te da se pri ostvarenoj promjeni brzine može isključiti da tegobe koje tužiteljice navodi i koje su evidentirane u medicinskoj dokumentaciji proizlaze iz predmetnog štetnog događaja.
11. Ovo znači da ne postoji uzročno-posljedična veza između povreda tužiteljice i štetnog događaja od 25.4.2021. na koji se poziva tužiteljica i za koju odgovara tuženik pa je sud zbog navedenog tužbeni zahtjev odbio.
12. Tuženiku je po čl. 154. st. 1., Zakona o parničnom postupku dosuđen trošak kombiniranog vještačenja od 400,00 eura.
Zagreb, 27. srpnja 2026.
Sudac:
Ivana Marangunić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude. O žalbi, koja se podnosi pisana ovom sudu, odlučuje županijski sud.
DNA:
-pun. tužitelja
-pun. tuženika
